Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž Zk-118/2026-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sucu toga suda Mileni Frankić, kao sucu pojedincu, u zemljišnoknjižnoj stvari predlagatelja UZ, iz [adresa], OIB. [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Deanu Rahanu, odvjetniku u Supetru, radi otvaranja pojedinačnog ispravnog postupka, odlučujući o žalbi predlagatelja protiv rješenja Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Supetru poslovni broj Z-6175/2023 od 18. veljače 2026.,dana 14. svibnja 2026.,

r i j e š i o  j e

I. Odbija se žalba predlagatelja UZ kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Supetru poslovni broj Z-6175/2023 od 18. veljače 2026.

II. Nalaže se zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Supetru brisanje zabilježbe odbijenog prijedloga i zabilježbe žalbe u Z. U. [broj ZK uloška] u odnosu na nekretninu označenu kao čest. zem. [katastarska čestica] , Z. U. [broj ZK uloška] u odnosu na nekretninama označenim kao čest. zem. [katastarska čestica] , Z. U. [broj ZK uloška] u odnosu na nekretninu označenu kao čest. zem. [katastarska čestica] i Z. U. [broj ZK uloška] u odnosu na nekretninu označenu kao čest. zem. [katastarska čestica], Z. U. [broj ZK uloška] u odnosu na nekretninu označenu kao čest. zem. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina].

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem odlučeno je:

[katastarska općina]

- Z. U. [broj ZK uloška] u odnosu na nekretninu označenu kao čest. zem. [katastarska čestica] ,

- Z. U. [broj ZK uloška] u odnosu na nekretninama označenim kao čest. zem. [katastarska čestica] ,

[katastarska čestica]

[katastarska čestica]

[katastarska čestica]

Il/ Određuje se zabilježba odbijanja prijedloga za otvaranje i provođenje pojedinačnog ispravnog postupka u odnosu na nekretnine iz točke l/ ovog rješenja.

III/ Nalaže se zemljišnoknjižnom odjelu ovog suda provedba ovog rješenja u zemljišnoj knjizi za k. o. [katastarska općina].

IV/ Poziva se predlagatelj u roku od 8 (osam) dana, platiti sudsku pristojbu za podnesak kojim se pokreće pojedinačni zemljišnoknjižni ispravni postupak u iznosu od 33,18 EUR u korist računa prihoda Državnog proračuna Republike Hrvatske, broj [broj bankovnog računa], model: HR64, pozivom na broj primatelja: 5045-21004- 833617523, opis plaćanja: Pristojba Z-6175/23 OS ST SS Supetar, te potvrdu o uplati odmah dostaviti ovom sudu pozivom na poslovni broj Z-6175/23.

2. Protiv navedenog rješenja žali se predlagatelj sadržajno zbog svih žalbenih razloga iz odredbe čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku (“Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22,114/22 i 155/23 - dalje ZPP), koji se primjenjuje u skladu s čl. 99.st.2. Zakona o zemljišnim knjigama (''Narodne novine'' broj 63/19, 128/22, 155/23, dalje: ZZK). Predlaže ukinuti pobijano rješenje i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovan postupak, podredno preinačiti pobijano rješenje i prihvatiti prijedlog predlagatelja.

3. Žalba je neosnovana.

4. Ispitujući pobijano rješenja ovaj sud nalazi da u tijeku prvostupanjskog postupka, kao ni pri donošenju rješenja, nisu počinjene bitne postupovne odredbe na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti temeljem odredbe čl. 365. st. 2. ZPP.

5. Ispitujući pobijano rješenje kao i postupak koji mu je prethodio ovaj sud ne nalazi da je sud prvog stupnja počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354.st.2 ZPP, na koje povrede ovaj sud na temelju čl. 365.st.2 ZPP pazi po službenoj dužnosti.

6. Pobijano rješenje se može ispitati, ima razloge o svim odlučnim činjenicama, a razlozi o odlučnim činjenicama nisu nejasni niti međusobno proturječni, zbog čega nije ostvarena bitna povreda iz čl. 354 st.2 toč.11. ZPP, na koju ukazuje predlagatelj u svojoj žalbi.

7. Također nisu osnovani žalbeni navodi predlagatelja koji upiru na ostvarenje žalbenih razloga pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, a time ni pogrešne primjene materijalnog prava pri odlučivanju o osnovanosti prijedloga.

8. Predmet ovog postupka je pokretanje i otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka u odnosu na nekretnine upisane k. o. [katastarska općina], pobliže navedene pod toč.I. izreke rješenja. Predlagatelj prijedlog temelji na tvrdnji da se generacijski nalazi u poštenom, mirnom i nesmetanom posjedu predmetnih nekretnina za cijelo, koje u naravi predstavljaju dvije cjeline zvane [adresa] i [adresa]. Ističe kako je dio nekretnina naslijedio od svog oca pok. DZ, koji je za dio nekretnina upisan kao posjednik u katastarskom operatu, a dio predmetnih nekretnina je stekao kupnjom od ČZ. Navodi kako zemljišnoknjižno stanje ne odgovara posjedovnom stanju budući je predlagatelj u posjedu predmetnih nekretnina preko 50 godina, a putem svojih prednika i preko 120 godina.

9. Iz obrazloženje suda prvog stupnja proizlazi slijedeće:

-da su u posjedovnim listovima broj 63, k. o. [katastarska općina], na čest. zem. [katastarska čestica] kao posjednici evidentirani GZ za cijeloj, u posjedovnom listu broj 635, k. o. [katastarska općina], na čest zem. 1089 VZ za 1270/1694 dijela i DZ za 424/1694 dijela, u posjedovnom listu broj 651 , k. o. [katastarska općina], na čest. zem. [katastarska čestica] VZ za 936/1248 dijela i DZ „žile” za 312/1248 dijela, u posjedovnom listu broj 599, k. o. [katastarska općina], na čest. zem. [katastarska čestica] DZ „Žile za 4124/16498 dijela i PZ za 12374/16498 dijela, u posjedovnom listu broj 616, k. o. [katastarska općina], na čest. zem. [katastarska čestica], [adresa]; za 161/644 dijela i DZ [adresa] za 483/644 dijela, posjedovnom listu broj 617, k. o. [katastarska općina], na čest. zem. [katastarska čestica], posjednici SZ „žile” za 3460/13830 dijela i PZ za 10370/13830 dijela

-da iz Kupoprodajnog ugovora zaključenog između ČZ kao prodavatelja i UZ kao kupca, proizlazi kako je predlagatelj kupio nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] od FZ, koji ih je stekao od svoje majke AZ i to Ugovorom o doživotnom uzdržavanju zaključenom između AZ, kao primateljice uzdržavanja, i ČZ, kao davatelja uzdržavanja, a AZ ih je stekla Sudskom nagodbom iz 1982. godine od svoje majke VZ, koja je i upisana u posjedovnim listovima broj 635, 651 i 616, svi k. o. [katastarska općina] kao suposjednica

-da iz Rješenja o nasljeđivanju iza pok. oca predlagatelja GZ proizlazi kako ga je naslijedila za cijelo majka predlagatelja TZ, koja je također preminula, a koju su naslijedili sin UZ, ovdje predlagatelj, te kći UZR, pri čemu nekretnine koje su predmet ovog postupka nisu utvrđene ostavinskom imovinom, kako u rješenju iza smrti pok. DZ, tako ni iza smrti pok. TZ, ni kao knjižno ni kao izvanknjižno vlasništvo

-da nekretnine koje su predmet ovog postupka nisu utvrđene ostavinskom imovinom iza smrti oca predlagatelja pok. DZ“ odnosno majke predlagatelja pok. TZ, to bi iste, u smislu Zakona o nasljeđivanju predstavljale naknadno pronađenu imovinu, a iz dostavljenog rješenja o nasljeđivanju proizlazi kako su predlagatelj i njegova sestra UZR postigli sporazum o diobi nekretnina, odnosno jedan drugome su ustupili svoje nasljedne dijelove, u kojem slučaju zakon predviđa ponovno provođenje ostavinske rasprave, sve kako bi nasljednici ponovno dali nasljedničke izjave u odnosu na naknadno pronađenu imovinu

-da predlagatelj dostavljenim ispravama nije dokazao da mu predmetne nekretnine pripadaju za cijelo jer predmetne nekretnine nisu utvrđene ostavinskom imovinom iza pok. UZ „U i pok. TZ, a osim predlagatelja zakonska nasljednica je i njegova sestra, da je sud pozvao predlagatelja da u smislu odredbe čl. 209. st. 4. ZZK da dostavi isprave kojima bi dokazao osnovanost prijedloga, a što bi u okvirima ovog postupka mogla biti ovjerena izjava njegove sestre UZR kojom bi ista potvrdila navode predlagatelja, odnosno da su predmetne nekretnine vlasništvo predlagatelja za cijelo, čemu predlagatelj nije udovoljio.

-da u odnosu na dostavljeni Kupoprodajni ugovor zaključen između ČZ kao prodavatelja i UZ kao kupca valja navesti kako je pravna prednica prodavatelja ČZ, VZ, upisana u posjedovnim listovima broj 635, 651 i 616, svi k. o. [katastarska općina] kao suposjednica, a pored nje upisan je još i DZ „Žile”, otac predlagatelja pa ni tom ispravom predlagatelj ne dokazuje da mu predmetne nekretnine pripadaju za cijelo.

10. Polazeći od navedenog, sud prvog stupnja je odbio prijedlog predlagatelja, s obrazloženjem da predlagatelj svoje navode o stjecanju prava vlasništva na predmetnim nekretninama ne potkrjepljuje nikakvim ispravama iz kojih bi proizlazila vjerojatnost da mu predmetne nekretnine pripadaju za cijelo, pa pozivom na odredbe čl.208.st.3. i čl.111.st.1. ZZK odlučuje kao u izreci.

11. Suprotno navedenom zaključku, u žalbi se navodi da je predlagatelj dostavio jake i opravdane razloge pa je legitimno mogao očekivati da barem otvaranje postupka, nakon čega je sud mogao pozvati njegovu sestru da se očituje ili eventualno izvesti dokaz očevidom na licu mjesta, pri čemu osporava da je od strane suda bio pozvan na dostavu izjave njegove sestre.

12. Odluka suda prvog stupnja je pravilna i zakonita, a žalbeni navodi neosnovani.

13. U smislu odredbe čl. 208. st. 1. ZZK pojedinačni ispravni postupak provodi se kad za to postoji opravdani razlog, a u smislu odredbe čl . 208. st. 3. ZZK opravdani razlog za vođenje pojedinačnog ispravnog postupka postoji kad je nekom ispravom učinjeno vjerojatnim da nekoj osobi pripada pravo koje nije u njezinu korist upisano i radi čijeg bi upisa trebalo ispraviti određene zemljišnoknjižne upise, a radi se o pravu koje po odredbama ZZK može biti predmet zemljišnoknjižnog upisa.

14. Odredbom čl. 209. stavka 1. ZZK propisano je da se pojedinačni ispravni postupak pokreće na prijedlog osobe koja ima pravni interes, te stavka 4. kojom je propisano da prijedlogu za pokretanje pojedinačnog ispravnog postupka treba priložiti isprave iz kojih proizlazi opravdanost pokretanja pojedinačnog ispravnog postupka odnosno isprave kojima se dokazuje osnovanost prijedloga (npr. isprave o prijenosu ili osnivanju knjižnih prava u korist podnositelja prijedloga koje ne ispunjavaju sve pretpostavke za valjanost tabularne isprave, izvaci iz katastra zemljišta o posjedniku nekretnine, javno ovjerovljene izjave zemljišnoknjižnog vlasnika ili njegovih nasljednika kojima se potvrđuje pravo predlagatelja i sl.).

15. Iz citiranih zakonskih odredbi proizlazi da je pojedinačni ispravni postupak takav postupak koji se temelji na određenim ispravama iz kojih proizlazi vjerojatnost da predlagatelju takvog postupka pripada pravo koje nije upisano u njegovu korist i radi čijeg bi upisa trebalo ispraviti određene zemljišnoknjižne upise, odnosno da zemljišnoknjižni pojedinačni ispravni postupak nije postupak u kojem će se provoditi dokazni postupak na način da se saslušavaju svjedoci i utvrđuju činjenice koje se inače utvrđuju u parničnom postupku.

16. Suprotno navodima žalbe iz sadržaja spisa proizlazi da je sud prvog stupnja rješenjem od 3. rujna 2025. pozvao predlagatelja da uredi prijedlog na način da u skladu s odredbom čl. 209.st.4. ZZK priloži isprave iz kojih proizlazi opravdanost pokretanja pojedinačnog postupka, odnosno isprave kojim dokazuje pravni slijed stjecanja za predmetnih nekretnina za cijelo (jer je u posjedovnom listu br. 335 k. o. [katastarska općina] upisan je PZ; iz rješenje o nasljeđivanju iza pok. TZ proizlazi kako predmet nekretnine nisu utvrđene kao ostavina ostaviteljice, a njenim nasljednikom proglašeni su predlagali i njegova sestra UZR), čemu predlagatelj nije udovoljio (punomoćnik predlagatelja je navedeno rješenje zaprimio je 5. rujna 2025. - dostavnica na poleđini lista 22 spisa).

17. Kako ispravama priloženom uz prijedlog za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka predlagatelja nije učinio vjerojatnim da bi upravo on bio vlasnik nekretnina navedenih u prijedlogu za cijelo (iako ga je sud prvog stupnja pozvao da to učini) to je sud prvog stupnja pravilno utvrdio činjenično stanje na koje je pravilno primijenio materijalno pravo kada je donio pobijano rješenje, utvrdivši da iz dostavljenih isprava ne proizlazi opravdanost pokretanja pojedinačnog ispravnog postupka u smislu čl. 209. st. 4. ZZK, jer istima predlagatelj nije učinio vjerojatnim da mu u odnosu na predmetne nekretnine pripada pravo vlasništva u cijelosti, koje u njegovu korist nije upisano u zemljišnoj knjizi.

18. Ostali žalbeni navodi predlagatelja koji se odnose na postojanje opravdanog razloga za vođenje pojedinačnog ispravnog postupka predstavljaju njegovo viđenje samog postupka te ne utječu na pravilnost i zakonitost odluke suda prvog stupnja.

19. S obzirom na navedeno,, na temelju odredbe čl. 380. toč. 2. ZPP i čl. 149. st. 3. ZZK valjalo je žalbu predlagatelja odbiti kao neosnovanu i potvrditi rješenje, te naložiti brisanje zabilježbe odbijenog prijedloga i zabilježbe žalbe, kako je to odlučeno pod toč.I. i II. izreke ovog rješenja.

U Zagrebu 14. svibnja 2026.

Sutkinja:

Milena Frankić