Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž-3158/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sutkinji toga suda Gabrieli Topić Kordej, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja 1. GŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], i 2. GŽD, OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje iz [adresa], oboje zastupani po punomoćnici Anamariji Križanović, odvjetnici u Odvjetničkom društvu Vaić & Dvorničić Ltd. iz Rijeke, protiv tuženika KŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupanog po punomoćnicima iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Danijela Kovačić i Jasenka Perković iz Rijeke, radi prestanka uznemiravanja,, odlučujući o žalbi tužitelja izjavljenoj protiv rješenja Općinskog suda u Rijeci, Stalna služba u Opatiji, poslovni broj P- 1513/2022-33 od 9. svibnja 2025., dana 13. siječnja 2026.

r i j e š i o  j e

I. Uvažava se žalba tužitelja i ukida rješenje Općinskog suda u Rijeci, Stalna služba u Opatiji, poslovni broj P-1513/2022-33 od 9. svibnja 2025. u pobijanom dijelu pod točkom III. izreke te se predmet u tom dijelu vraća na daljnji postupak prvostupanjskom sudu.

II. O troškovima žalbenog postupka odlučiti će se konačnom odlukom.

Obrazloženje

1. Pobijanim prvostupanjskim rješenjem je pod točkama I. i II. izreke odlučeno da se glavna rasprava preotvara i odgađa objava presude zakazana za 9. svibnja 2025. Pod točkom III. izreke utvrđen je prekid postupka do pravomoćnog okončanja postupka u predmetu pred istim prvostupanjskim sudom pod poslovnim brojem R1-219/2022.

2. Protiv navedenog rješenja pod točkom III. izreke žale se tužitelji zbog žalbenih razloga iz odredbe čl. 353. st. 1. t. 1. i 3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 24/13, 28/13, 89/14, 70/19 i 80/22 - dalje: ZPP), te predlažu prvostupanjsko rješenje u pobijanom dijelu ukinuti i predmet vratiti na ponovan postupak prvostupanjskom sudu. Traže trošak žalbenog postupka.

3. Žalba je osnovana.

4. Ispitujući pobijano rješenje u granicama žalbenih navoda tužitelja, a pazeći pri tom dodatno, po službenoj dužnosti na bitne povrede odredbi parničnog postupka i na pravilnu primjenu materijalnog prava temeljem odredbe čl. 365. st. 2. ZPP, ocjena je ovog drugostupanjskog suda da pobijano rješenje nije pravilno niti zakonito, jer je sud prvoga stupnja pogrešno zaključio da su u predmetnom slučaju nastupili razlozi za prekidom postupka.

5. U konkretnoj parnici je postupak pokrenut po zahtjevu tužitelja za prestanak uznemiravanja nekretnine u vršenju prava vlasništva i naknadu štete prouzročenu uznemiravanjem.

6. Prvostupanjski sud je uvidom u e-spis utvrdio je da se kod istog suda vodi postupak po prijedlogu predlagatelja, ovdje tuženika protiv protustranaka ovdje tužitelja, radi uređenja međe između nekretnina zč. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] vlasništvo predlagatelja i zč. 3530 k. o. [katastarska općina] vlasništvo protustranke. Slijedom navedenog utvrđenja prvostupanjski sud zaključuje da je postupak uređenja međe koji je pokrenuo tuženik je od prethodnog značaja za donošenje odluke u ovom parničnom postupku u kojem tužitelji traže zaštitu od uznemiravanja prava vlasništva iz čl. 167. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima jer tvrdi da je tuženik poduzimanjem određenih radnji na nekretnini tužitelja tim radnjama uznemiravao tužitelja. U konkretnom slučaju kada tuženik tvrdi da je radnje poduzeo na svojem zemljištu, a ne na zemljištu tužitelja te da su se tužitelji u spornom dijelu upisali kao vlasnici zbog pogrešno ucrtane međe s južne strane svoje nekretnine tada je postupak uređenja međe između nekretnina stranaka prethodno pitanje kako bi se moglo odlučiti da li je tužbeni zahtjev osnovan budući je između stranaka sporno na čijem je zemljištu radnja tuženika poduzeta.

7. Slijedom navedenoga, a temeljem odredbe čl. 213. st. 1. toč. 1. ZPP prvostupanjski sud donosi pobijanu odluku.

8. Zaključak i pobijana odluka prvostupanjskog suda nisu pravilni.

9. Prethodno pitanje je pitanje o kojem zavisi neko pravo ili pravni odnos od koga u cijelosti ili djelomično zavisi odluka suda o glavnom pitanju ili nekom sporednom pitanju, koje se javilo u tijeku parničnog postupka, a na sudu je izbor hoće li to pitanje sam riješiti ili će prekinuti postupak dok to pitanje ne bude riješeno u drugom postupku (čl. 12. st. 1. ZPP). U konkretnom slučaju je prvostupanjski sud odlučio sam ne rješavati prethodno pitanje te je odredio prekid postupka (čl. 213. st. 1. ZPP) do pravomoćnog okončanja postupka pokrenutog radi uređenja međe između susjednih nekretnina stranaka.

10. Člankom 103. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14 - dalje ZVDSP) propisano je: (1) Ako su međašni znakovi između dvije nekretnine zbog bilo kakvih okolnosti toliko oštećeni da bi se moglo dogoditi da se međe neće moći raspoznati, ili ako se međe više ne raspoznaju, ili su sporne, onda svaki od susjeda ima pravo zahtijevati da sud u izvanparničnom postupku (postupku uređenja međa) obnovi ili ispravi među. (2) Sud će među obnoviti ili ispraviti prema katastarskom nacrtu, ako je to moguće i ako na to stranke pristaju. (3) Ako ne bi bio u stanju postupiti prema odredbi stavka 2. ovoga članka, sud će među obnoviti ili ispraviti prema sporazumu susjeda čija je međa u pitanju, a ne bude li postignut sporazum, prema posljednjem mirnom posjedu, a ne uspije li ga utvrditi – prema pravičnoj ocjeni. (4) Istodobno s donošenjem odluke iz stavka 2. ili 3. ovoga članka, sud će na licu mjesta označiti među međašnim znakovima. (5) Od trenutka kad je sud među označio međašnim znakovima smatra se da postoji vlasništvo do te međe, a tko tvrdi suprotno, treba to dokazati. (6) I nakon što je sud u postupku uređenja međa obnovio ili ispravio među, svatko može u parnici dokazivati vlasništvo i zahtijevati da se u skladu s njim označi međa, no susjed koji je sudjelovao u postupku uređenja međa ne može to zahtijevati nakon proteka roka od šest mjeseci od dana pravomoćnosti odluke donesene u postupku uređenja međa.

11. Dakle, imajući u vidu navedenu odredbu ZVDSP, razvidno je da prilikom uređenja međa predmet raspravljanja ne može biti pravo vlasništva nad predmetnom nekretninom, već se u tom postupku raspravlja samo o činjenicama i utvrđuju se činjenice i uređuje se međa, dakle ne raspravlja se o nikakvim pravnim pitanjima pa ni o pravu vlasništva tako da odluka u tom izvanparničnom predmetu uređenja međa ne predstavlja prethodno pitanje u ovoj parnici tužitelja kojima traže prestanak uznemiravanja i naknadu štete nastale kao posljedica uznemiravanja vlasništva nekretnine tužitelja.

12. Iz navedenog proizlazi kako je prvostupanjski sud pogrešno primijenio materijalno pravo, na što ukazuju žalitelji, pa je postupajući temeljem članka 380. točka 3. ZPP valjalo uvažiti žalbu žalitelja te rješenje ukinuti i vratiti prvostupanjskom sudu na daljnj i postupak.

13. Odluka o trošku žalbenog postupka ostavljena je za konačnu odluku temeljem članak 166. st. 3. ZPP.

U Zagrebu 13. siječnja 2026.

Sudac

Gabriela Topić Kordej