Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

Poslovni broj: Gž-577/2026-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

i

R J E Š E N J E

Županijski sud u Splitu, u vijeću sastavljenom od sutkinja Marije Šimičić predsjednice vijeća, Sonje Meštrović članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, i Mirjane Rubić članice vijeća, u pravnoj stvari 1. tužitelja PČ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], i 2. tužiteljice BČ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koje zastupa punomoćnik Bore Erceg, odvjetnik iz Šibenika, protiv tuženika ZČ iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Ringo Špaleta, odvjetnik u Drnišu, radi utvrđenja prava služnosti, ispravke uknjižbe i uspostave prijašnjeg stanja, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude i rješenja Općinskog suda u Šibeniku poslovni broj P-723/2025-36 od 3. prosinca 2025., u sjednici održanoj 13. svibnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

i

r i j e š i o  j e

Odbija se žalba tuženika kao neosnovana i potvrđuju se presuda i rješenje Općinskoga suda u Šibeniku poslovni broj P-723/2025-36 od 3. prosinca 2025.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom utvrđeno je postojanje prava stvarne služnosti prolaza-staze i provoza kolicima u korist nekretnina oznake čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] i čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] za cijelo, kao povlasnih nekretnina na teret nekretnina oznake čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] i čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] sve K. O. [katastarska općina] kao poslužnih nekretnina, i to upravo na teret dijela čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] označenog brojevima 6-14-15-21-26-6 površine 30 m² i dijela čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] označenog brojevima 2-3-5-6-26-21-2 površine 10 m² sve sukladno skici mjesta očevida izrađenoj za potrebe predmetnog postupka od strane vještaka mjernika ŽČ, dipl.ing. geod. 25. travnja 2022., koja skica mjesta očevida je sastavni dio te presude (točka I. izreke), pa su tužitelji ovlašteni na temelju te presude zatražiti i postignuti uknjižbu prava stvarne služnosti prolaza-staze i provoza kolicima u korist nekretnina oznake čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] i čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] za cijelo, kao povlasnih nekretnina na teret nekretnina oznake čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] i čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] sve K. O. [katastarska općina] kao poslužnih nekretnina, i to upravo na teret dijela čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] označenog brojevima 6-14-15-21-26-6 površine 30 m² i dijela čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] označenog brojevima 2-3-5-6-26-21-2 površine 10 m² sve sukladno skici mjesta očevida izrađenoj za potrebe predmetnog postupka od strane vještaka mjernika ŽČ, dipl.ing. geod. 25. travnja 2022., koja skica mjesta očevida je sastavni dio te presude (točka II. izreke). Nadalje je tom presudom naloženo tuženiku da ukloni u cijelosti zid koji je izgradio na dijelu čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] označenom brojevima 2-31-30-32-35-2 površine 0.9 m² i dijelu čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] označenom brojevima 32-33-34-35-32 površine 0.7 m², te da na u točki I. izreke presude opisanim dijelovima čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica] sve K. O. [katastarska općina] koji su opterećeni pravom služnosti uspostavi prijašnje stanje na način da izgradi dio betonskog platoa kojeg je prethodno srušio, a koji se nalazi položen na dijelu čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] označenom brojevima 3-4-27- 28-26-29-30-31-3 površine 6 m² i na dijelu čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] označenom brojevima 28-26-29-28 površine 0.8 m², sve sukladno skici mjesta očevida izrađenoj za potrebe predmetnog postupka od strane vještaka mjernika ŽČ, dipl.ing. geod. 30. kolovoza 2022., koja skica mjesta očevida je sastavni dio te presude, sve u roku od 15 dana (točka III. izreke), te je naloženo tuženiku da prizna i trpi pravo stvarne služnosti opisano u točki I. izreke te presude, kao i da trpi izvršavanje prava opisane stvarne služnosti od strane tužitelja, te da se ubuduće kloni svakog takvog ili sličnog ometanja tužitelja u izvršavanju prava služnosti opisanog u točki I. izreke te presude, sve u roku od 15 dana (točka IV. izreke).

1.1. Prvostupanjskim rješenjem radi osiguranja nenovčane tražbine tužitelja- predlagatelja osiguranja određena je privremena mjera na način da se nalaže tuženiku da u roku od 24 sata od dana primitka ovog rješenja sruši zid koji je sagradio na dijelu čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] označenom brojevima 2-31-30-32- 35-2 površine 0.9 m² i dijelu čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] označenom brojevima 32- 33-34-35-32 površine 0.7 m², te da izgradi dio betonskog platoa kojeg je prethodno srušio, a koji se nalazi položen na dijelu čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] označenom brojevima 3-4-27-28-26-29-30-31-3 površine 6 m² i na dijelu čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] označenom brojevima 28-26-29-28 površine 0.8 m², sve sukladno skici mjesta očevida izrađenoj za potrebe predmetnog postupka od strane vještaka mjernika ŽČ, dipl. ing. geod. 30. kolovoza 2022., koja skica mjesta očevida je sastavni dio tog rješenja (točka I. rješenja), kao i da privremena mjera ostaje na snazi do proteka 15 dana nakon nastupanja uvjeta za ovrhu po pravomoćnoj odluci suda donesenoj u predmetnom parničnom postupku ili do drugačije odluke suda ako se promjene okolnosti pod kojima je privremena mjera određena (točka II. izreke), te da žalba protiv tog rješenja ne odgađa provedbu privremene mjere (točka III. izreke).

1.2. Nadalje je tim rješenjem naloženo tuženiku da nadoknaditi tužiteljima trošak parničnog postupka u iznosu od 3.980,53 eura s pripadajućom zakonskom zateznom, u roku od 15 dana (točka IV. izreke).

2. Protiv navedene presude i navedenog rješenja žali se tuženik zbog svih žalbenih razloga iz odredbe članka 353. stavka 1. Zakona o parničnom postupku (»Narodne novine«, broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23., 146/25., dalje: ZPP), s prijedlogom da se preinači shodno žalbenim navodima, podredno da se presuda i rješenje ukinu i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

2.1. U odgovoru na žalbu tužitelji su osporili sve žalbene navode kao neosnovane.

2.2. Žalba nije osnovana.

3. U provedenom postupku nisu počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka na koje, prema odredbi članka 354. stavka 2. ZPP-a, ovaj drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti.

3.1. Nije počinjena ni bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a, na koju upućuje tuženik, jer su izreke pobijane presude i rješenja jasne i razumljive te ne proturječi same sebi ni razlozima presude i rješenja. Presuda i rješenje sadrže razloge o odlučnim činjenicama koji nisu nejasni ni nerazumljivi, te nema proturječnosti između razloga presude i rješenja sa sadržajem izvedenih dokaza pa se može ispitati zakonitost i pravilnost presude i rješenja.

3.2. Činjenično stanje u prvostupanjskom postupku je pravilno i potpuno utvrđeno i nije dovedeno u sumnju žalbenim navodima pa je neosnovan i žalbeni razlog pogrešno i nepotpuno utvrđenoga činjeničnog stanja.

4. Predmet ovoga spora je zahtjev tužitelja da se utvrdi postojanje prava stvarne služnosti prolaza i provoza preko nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] i čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] sve K. O. [katastarska općina] kao poslužnih nekretnina, i to upravo na teret dijela čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] označenog brojevima 6-14-15-21-26-6 površine 30 m2 i dijela čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] označenog brojevima 2-3-5-6-26-21-2 površine 10 m2 sve sukladno skici mjesta očevida izrađenoj za potrebe predmetnog postupka od strane vještaka mjernika u korist nekretnina oznake čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] i čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] za cijelo, kao i zahtjev tužitelja da na temelju pobijane presude ishodi upis tog prava stvarne služnosti te zahtjev tužitelja da tuženik ukloni u cijelosti zid koji je izgradio na tom dijelu poslužnih nekretnina sa zahtjevom da tuženik trpi izvršavanje prava opisane stvarne služnosti od strane tužitelja, te da se ubuduće kloni svakog takvog ili sličnog ometanja tužitelja u izvršavanju prava služnosti.

4.1. Predmet ovog spora i zahtjev tužitelja radi osiguranja određivanjem privremene mjere na način da se nalaži tuženiku da sruši zid koji je sagradio na dijelu čest. zem. [katastarska čestica] i dijelu čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] i da izgradi dio betonskog platoa kojeg je prethodno srušio.

5. Pravilno je postupio prvostupanjski sud kada je donio pobijanu odluku kojom je odbio tužbeni zahtjev, i to nakon što je utvrdio sljedeće:

- da je vještak mjernik identificirao povlasne i poslužne nekretnine, položaj prolaza, srušeni podest i položaj zida izrađenog od betonskih blokova, sve prikazano na skici mjesta očevida,

- da je u svom iskazu saslušani svjedok PČJ (1954.), neposredni susjeda uz mjesto spora, naveo da su svi koji su imali polje ili nekretninu poput tužitelja (obiteljska kuća) prolazili uz kuću tuženika na način da bi se išlo od Ulice gornji put prema gornjem dijelu, a betonski podest da je upravo on radio po nalogu DČ, prednika tužitelja, što da je predstavljalo samo nastavak postojećeg puta; tuda da se prolazilo sve dok tuženik nije to srušio i sagradio zid od betonskih blokova od prilike 2020. godine, a on osobno da ga je vidio kako ruši i paralelno gradi zid; tim putem da se prolazilo pješke prikolicom s četiri kola te da su tužitelji prolazili pored kuće tuženika stepenicama, pa nastavno prolazom koji je postojao dok da nije srušen i sagrađen zid; tužiteljev otac da je gradio kuću 1975. godine koristeći upravo put uz tuženikovu kuću,

- da je svjedokinja IČ u svom iskazu navela da je oduvijek postojao puteljak od Gornjeg puta s dvije stepenice koji se nastavljao prema kući od DČ, a s tim putem da su išli svi koji su gore imali polja; stepenice da su se srušile 2007. godine, pa da se to betoniralo i onda da se išlo sa stepenicama koje idu od Gornjeg puta na Koledište, pa da se nastavljalo prema kući tužitelja; 2007. godine da je tuženik ZČ napravio zid, a podest koji da je sada dijelom srušen da je napravio DČ kada je počeo s gradnjom kuće pred sigurno četrdesetak godina; oko 2020. godine da je tuženik napravio zid od betonskih blokova koji da sada čini pregradu (prepreku) na podestu rađenom prije četrdesetak godina; podest da je srušio tuženik a tužitelji da su od Ulice gornji put pa do svoje kuće išli preko dvije stepenice prolazom uz kuću od tuženika ravnim pravcem do svoje kuće, a kad da su stepenice srušene da išli su preko Koledišta,

- da je svjedokinja VČ u svom iskazu navela da je prednik tužitelja DČ napravio stepenice koje vode od Gornjeg puta pa uz kuću tuženika, gdje su svi prolazili, pa tako i ona, do svog vrtla koji da se sada nalazi ispod tuženikove kuće,

- da je svjedokinja TČ u svom iskazu navela da je postojao put od Ulice gornji put prema sjeveru i to pored tuženikove kuće pa nastavno do tužiteljev kuće a tim putem da su se koristili svi koji imaju zemlju iznad tužiteljeve nekretnine jednako kao i tužitelji do svoje kuće; taj put da se mogao slobodno koristiti dok tuženik nije napravio zid; od tada da su tužitelji bili primorani proći preko Koledišta pa prema svojoj kući,

- da je svjedokinja OČ je u svom iskazu navela da je ona još kao dijete prolazila tim putem uz tuženikovu kuću preko dvije stepenice, a tim putem da se koriste i svi ljudi koji imaju svoje maslinike prema sjeveru; nadalje da se sjeća da se kuća počela graditi 1974./1975. godine, a podest da je betonirao njezin stric, otac od tužitelja, a zid po sredini puta da je sagradio tuženik pred otprilike tri do četiri godine,

- da je tužiteljica BČ je u svom stranačkom iskazu navela kako su 1975. godine njezin suprug i ona započeli s gradnjom kuće, a preduvjet za dobivanje dozvole da je bilo postojanje puta; geodet da im je na licu mjesta potvrdio da se radi o postojećem putu kojim su nosili materijal za gradnju, pri čemu da im je čak pomagala i tuženikova majka SČ; ona i njezin suprug da su asfaltirali podest 2002. godine dok je vlasnik bio ŠČ koji da je teren 2004. prodao tuženiku; zid koji je sagrađen na licu mjesta da je napravljen nakon smrti tuženikove majke SČ; predmetni put da je jedini kojim su mogli prolaziti i to na način da bi napunili kariolu, pristupili kući, dok sada da moraju sve nositi na rukama otežano na način da se moraju provlačiti dijelom koji da je tuženik postavio,

- da je tuženik ZČ u svom iskazu naveo da ne osporava postojanje poljskog puta od Ulice gornji put, pa prema poljima iznad tužiteljeve kuće potvrđujući kako je i on tim putem išao do svojih maslina od Trga Koledište pa prema sjeveru; da su tužitelji betonirali plato, a da on nije prigovarao; nekoliko stepenica uz kuću da su napravljene za potrebe prolaska tužitelja, odnosno da se ucrta put jer da je znao da tužitelji ne mogu dobiti dozvolu za gradnju kuće bez puta; tužitelji do svoje kuće da idu preko Trga Koledište i da smatra da je ovaj ostavljeni dio za prolaz pokraj njegovog zida sasvim dovoljan; međutim da ne zna jesu li tužitelji i dalje prolazili preko tih skala jer da je puno vremena na brodu te da nikad nisu prolazili uz njegovu kuću već preko Trga Koledište; da se sjeća da su te stepenice napravljene uz njegovu kuću, ali kako da se ne može sjetiti da li je postojao put od Ulice gornji put prema poljima u brdo.

6. Na temelju tako provedenoga dokaznog postupka prvostupanjski je sud smatrao da je predmetni put koristio prednik tužitelja DČ još od vremena kada je započeo gradnju svoje kuće 1975. kada je ujedno i izgradio nekoliko stepenica (tri ili četiri) uz kuću tuženika, pa da su od tada prolazili do svoje kuće upravo tim prolazom, sve do izgradnje zida kojeg je izgradio tuženik preko podesta kojeg je betonirao prednika tužitelja, a kojom gradnjom zida se ometa i ograničava mogućnost prolaza tužitelja prema kući. Isto tako je prvostupanjski sud smatrao da je proteklo više od dvadeset godina potrebnih za stjecanje prava stvarne služnosti kako to potražuju tužitelji sve do gradnje zida 2020. godine, kada im je po prvi put onemogućen prolaz putem čije su granice definirane u pravilu ogradnim zidovima dvorišta susjednih nekretnina zbog čega je smatrao da je jasno definirana trasa prolaska, pa je pozivom na odredbu članka 186. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (»Narodne novine«, broj 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 129/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12., 152/14., 81/15. i 94/17., dalje: ZV) prihvatio tužbeni zahtjev u cijelosti.

6.1. Nadalje je prvostupanjski sud smatrao da osnovan prijedlog za izdavanje privremene mjere kod činjenice da je osnovan postavljeni tužbeni zahtjev kao i kod činjenice da tuženik u postupku ne osporava izgradnju zida, pa je smatrao da su ispunjene pretpostavke iz odredbe članka 346. i 347. Ovršnog zakona ("Narodne novine", broj 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17., 131/20., 114/22., 6/24., dalje: OZ) zbog čega je odredio privremenu mjeru.

7. Po ocjeni ovog suda, prvostupanjski je sud ispitao sve okolnosti koje su važne za zakonito presuđenje ovog spora i na temelju postignutih rezultata pravilno utvrdio potrebno činjenično stanje, izloživši ga u obrazloženju pobijane presude, koja utvrđenja tuženik nije osporio svojim žalbenim navodima.

8. Prema odredbi članka 229. stavka 1. ZV-a stvarna služnost osniva se na temelju zakona dosjelošću, ako ju je posjednik povlasne nekretnine pošteno posjedovao izvršavajući njezin sadržaj kroz dvadeset godina, a vlasnik poslužne nekretnine nije se tome protivio. Ne može se dosjelošću osnovati stvarna služnost ako se njezin sadržaj izvršavao zlouporabom povjerenja vlasnika ili posjednika poslužne nekretnine, silom, potajno ili na zamolbu do opoziva (stavak 2. citirane odredbe), ali prema stavku 3. članka 229. ZV-a, ako se služnost po svojoj naravi može samo rijetko izvršavati, mora onaj tko tvrdi da je ona u korist njegove nekretnine kao povlasne osnovana dosjelošću, dokazati da je u razdoblju od najmanje dvadeset godina bar tri puta nastupio slučaj izvršavanja takve služnosti te da je on ili njegov prednik svaki taj put izvršio njezin sadržaj.

9. Dakle, iz naprijed citiranih odredbi proizlazi da je, da bi se dosjelošću steklo pravo služnosti potreban, savjestan i pošten posjed kroz vrijeme potrebno za stjecanje dosjelošću. Savjesnost - poštenje posjeda se pretpostavlja.

10. Tužitelji su, prema utvrđenjima prvostupanjskog suda, sadržaj služnosti izvršavali na točno određenom dijelu zemljine površine koji je prema skici vještaka mjernika obuhvaćao dijelove nekretnina označenih kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], i to još od 1975. od kada su predmetnu služnost izvršavali upravo u opsegu označenom na skici sudskog vještaka mjernika, a čemu se tuženik nije protivio sve do izgradnje predmetnog zida.

11. S obzirom da je za stjecanje prava služnosti dosjelošću, prema odredbi iz članka 229. stavka 1. ZV-a, potrebno faktično izvršavanje sadržaja (poštenog) posjeda prava služnosti kroz razdoblje od 20 godina, pod uvjetom da se vlasnik poslužne nekretnine nije tome protivio, a kako su tužitelji osobno i preko svog prednika sadržaj služnosti izvršavali na točno određenom dijelu zemljine površine, to su činili kao pošteni posjednici navedenog prava. Pravo služnosti prolaza stječe se dosjelošću u opsegu u kojem se ta služnost obavlja zbog čega tuženik neosnovano ističe kako i nakon izgradnje zida tužitelju mogu i nadalje prolaziti.

12. U svojoj žalbi tuženik ističe da usprkos prikazu spornog prostora iz 2007. godine iz službene isprave Skici mjerenja - geodetskog elaborata iz 2007. godine izrađenom od nadležnog tijela za katastar DGU-PUK Šibenik, klasa: 932-07/07-01/51, kojim su nastale čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] (sada u vlasništvu tuženika) na koju se poziva vještak mjernik LČ, dipl.ing. geod. u Očitovanju s dopunom - Uvećani prikaz skice mjesta očevida od 30. kolovoza 2022. , a iz koje proizlazi da nema nikakvog „prolaza – staze“ i prostora za provoz kolicima na nekretnini tužitelja čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], već da je vidljivo da postoji jedino „Put, Prolaz“ na istočnom dijelu nekretnine tuženika čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] uz položen uz betonski ogradni zid okućnice čest. br. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], na koji se dolazi s dijela javnog prostora - [adresa] (sada čest. br. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina]) položenog između ogradnog zida okućnice čest. br. * [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] i međe čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], koji put je položen na dijelu čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] uz betonski međašni zid okućnice čest. br. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] u dužini od 9,80 m i vodi prema i do nekretnine tužitelja čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], prvostupanjski sud nekritički i paušalno prihvatio iskaze svjedoka usprkos i protivno tom materijalnom dokazu - prikazu spornog prostora iz 2007. godine. Međutim, po ocjeni ovog suda prvostupanjski je sud pravilnom ocjenom dokaza u skladu s člankom 8. ZPP-a utvrdio činjenično stanje pa činjenica da sporni put nije prikazan u geodetskom elaboratu iz 2007., nije od značaja za odlučivanje u ovoj pravnoj stvari kod činjeničnog utvrđenja da je taj dio nekretnina u naravi put kojeg koriste tužitelji i treće osobe, a što i tuženik potvrđuje kada navodi da tužitelji i nadalje mogu koristi predmetni put nakon izgradnje zida. Stoga, suprotno žalbenim navodima za ocjenu pravilnosti činjeničnog utvrđenja nije odlučno što je izostanao prikaza tog puta u navedenom elaboratu na određenom dijelu zemljišnoknjižnih čestica.

13. Isto tako, neosnovano tuženik u svojoj žalbi ističe da tužitelj traži služnosti prolaza - staze i provoza kolicima na teret nekretnina oznake čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] uz njihovu među prema javnoj površini - [adresa] K. O. [katastarska općina], a da je stvarno 2007. godine postojao jedino „Put, Prolaz“ izravno sa [adresa] K. O. [katastarska općina] od međe čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] do međe - kuta i ogradnog zida čest. br. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], samo na istočnom dijelu nekretnine tuženika čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] uz ogradni zid čest. br. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] do nekretnine tužitelja čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] jer u konkretnom slučaju te tvrdnje tuženika nisu relevantne za odluku o tužbenom zahtjevu, ali bi eventualno bile od utjecaja na zahtjev za ukidanje služnosti (članak 242 stavak 1. i 2. ZV-a), a što ovdje nije slučaj.

13.1. Isto tako, ni tvrdnje tuženik da je unatoč izgradnji betonski zid osigurao i ostavio tužiteljima izravan pristup s javne površine - [adresa] K. O. [katastarska općina] preko dijela tuženikove čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] do nekretnine tužitelja čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], pa time i do čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], nisu relevantne, jer bi i ti navodi bili pravno relevantni samo u situaciji da je tuženik postavio zahtjev za ukidanje prava služnosti prolaza predmetnim putem, a što se ponavlja.

14. U konkretnom slučaju, i po ocjeni ovog suda, tužitelji imaju pravo služnosti prolaza i provoza preko nekretnine tuženika, pa se radi o služnosti puta prema članku 190. stavku 1. ZV-a kojim je propisano da vlasnik povlasne nekretnine koji ima pravo staze ovlašten je time hodati tom stazom te tako tuda k sebi puštati druge ljude; ima li pravo progoniti stoku, ovlašten je time i služiti se kolicima; a ima li pravo kolnika, ovlašten je voziti se po poslužnoj nekretnini jednom ili više zaprega, motornim vozilom i biciklom, a koje pravo tužitelji izvršavaju od 1975. godine, dakle, više od 20 godina.

15. Pravilna je i odluka o privremenoj mjeri jer je prvostupanjski sud pravilno smatrao da su tužitelji učinili vjerojatnim sve pretpostavke za određivanje privremene mjere radi osiguranja nenovčane tražbine propisane citiranom odredbom članka 346. stavka 1. Ovršnog zakona (»Narodne novine«, broj 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17., 131/20., 114/22., 6/24., dalje: OZ), a što tuženik u svojoj žalbi osporava ukazujući na neosnovanost samoga tužbenog zahtjeva. To iz razloga jer je prvostupanjski sud pravilno utvrdio da su tužitelji učinili vjerojatnim postojanje tražbine u odnosu na tuženika koji je onemogućio tužiteljima pravo prolaza te pravilno utvrdio da su tužitelji učinili vjerojatnim da bez te mjere ne mogu na dosadašnji način koristi predmetni prolaz do svoje kuće.

16. Također, prvostupanjski sud je pravilnom primjenom materijalnog prava i baš članka 154. stavka 1. i članka 155. ZPP-a donio odluku o troškovima ovog postupka, što tuženik neosnovano osporava.

16.1. U odnosu na žalbene navode tuženika da prvostupanjski sud nije donio odluku o povlačenju tužbe, a time i odluku o troškovima postupka, u odnosu na ranije tuženicu HČ, za odgovoriti je tuženiku da ti žalbeni navodi nisu od utjecaja na odluku o troškovima po kojoj je tuženik obvezan na snašanje troškova u ovom postupku.

17. Slijedom navedenog trebalo je primjenom odredbe članka 368. stavka 1. ZPP-a odlučiti kao u izreci, ove odluke.

Split, 13. svibnja 2026.

PREDSJEDNICA VIJEĆA

Marija Šimičić