REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-1915/2026-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Marine Paulić predsjednice vijeća, Ivana Vučemila člana vijeća i suca izvjestitelja, Darka Milkovića, mr. sc. Senije Ledić i dr. sc. Ante Perkušića članova vijeća, u pravnoj stvari tužitelja ZG, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupanog po punomoćniku Brunu Perkoviću, odvjetniku u Splitu, Starčevićeva 13, protiv tuženika AG, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupanog po punomoćnici mr. Sandi Mršić, odvjetnici u Splitu, Gorička 6a, zbog smetanja posjeda, odlučujući o prijedlogu tužitelja za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zadru broj Gž-944/2025-2 od 9. siječnja 2026., kojom je djelomično potvrđena i djelomično preinačena presuda Općinskog suda u Splitu broj Psp-165/2023-26 od 16. listopada 2025., u sjednici održanoj 13. svibnja 2026.,
r i j e š i o j e:
I. Odbija se prijedlog za dopuštenje revizije u odnosu na prvo i drugo naznačeno pitanje.
II. Odbacuje se prijedlog za dopuštenje revizije u odnosu na treće naznačeno pitanje.
III. Odbacuje se prijedlog za dopuštenje revizije u dijelu koji se odnosi na povredu temeljnih ljudskih prava zajamčenih Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.
Obrazloženje
1. Predlagatelj je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zadru broj Gž-944/2025-2 od 9. siječnja 2026. kojom je djelomično potvrđena i djelomično preinačena presuda Općinskog suda u Splitu broj Psp-165/2023-26 od 16. listopada 2025.
2. Na prijedlog za dopuštenje revizije nije odgovoreno.
3. Postupajući u skladu s odredbama čl. 385.a st. 1. i čl. 387. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25 – dalje: ZPP), revizijski sud je ocijenio da je predlagatelj naznačio tri pravna pitanja koja smatra važnim za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, naznačio je razloge važnosti za prva dva pitanja dok za treće pitanje nije naznačio razloge važnosti. Predlagatelj je istaknuo i da mu je povrijeđeno temeljno ljudsko pravo na pravično suđenje i u njemu sadržano pravo na obrazloženu sudsku odluku.
4. Predlagatelj je naznačio sljedeća pitanja:
„1. Čini li drugostupanjski sud bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. u vezi čl. 8. ZPP-a i povredu iz članka 354. stavka 2. toč. 11. ZPP-a, kada utvrdivši bitne činjenice različito od prvostupanjskog suda, preinači prvostupanjsko rješenje, a da pritom nije brižljivo i savjesno ocijenio sve izvedene dokaze (štoviše neke nije ocijenio uopće), niti je obrazložio zbog čega pojedine dokaze prihvaćene po prvostupanjskom sudu ne prihvaća?
2. Čini li drugostupanjski sud bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. stavka 2. toč. 11. ZPP-a ako u obrazloženju presude ne navede koju odredbu materijalnog prava primjenjuje, a iz obrazloženja nije moguće zaključiti koja je odredba primijenjena?
3. Radi li se o prekarističkom (neposrednom) posjedu u smislu odredbe čl. 515. st. (3) Zakona o obveznim odnosima ako je među strankama ugovorena svrha i trajanje uporabe i ima li neposredni posjednik pravo na sudsku zaštitu takvog posjeda?“.
5. U odnosu na prvo i drugo naznačeno pitanje predlagatelj polazi od pogrešne pretpostavke da je drugostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka (iz čl. 354. st. 1. u vezi s čl. 8. i iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP) stoga o takvim pitanjima, u kojima se polazi od pogrešne pretpostavke, ne ovisi odluka u sporu i pitanja nisu važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni.
6. Slijedom iznesenog, u odnosu na prvo i drugo naznačeno pitanje nisu ispunjene pretpostavke za postupanje revizijskog suda propisane odredbom čl. 385.a st. 1. ZPP te je prijedlog za dopuštenje revizije u odnosu na naznačena pitanja trebalo odbiti sukladno odredbi čl. 389.b st. 1. ZPP kao u točki I. izreke.
7. Predlagatelj se u odnosu na treće naznačeno pitanje nije pozvao niti na jednu odluku Vrhovnog suda Republike Hrvatske, niti višeg suda u kojima bi bilo izneseno pravno shvaćanje o navedenom pitanju koje bi bilo drugačija od shvaćanja iznesenog u predmetnoj odluci, zbog čega se ne radi o pitanju koje bi bilo važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni.
8. Treba naglasiti da okolnost da o određenom pravnom pitanju ne bi postojala praksa revizijskog suda, sama po sebi, to pravno pitanje ne čini važnim za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu. Drugostupanjski je sud u pobijanoj presudi iznio shvaćanje o pitanjima koja su važna za odluku u sporu i o pitanjima koja je tužitelj problematizirao tijekom postupka, a tužitelj ne dostavlja različite odluke viših sudova o navedenom pitanju u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. alineja druga ZPP. Stoga je sukladno odredbi čl. 389.a st. 3. ZPP u odnosu na treće naznačeno pitanje odlučeno kao u točki II. izreke ovog rješenja.
9. Predlagatelj je u prijedlogu za dopuštenje revizije naveo i da mu je povrijeđeno pravo na pravično suđenje zaštićeno čl. 29. Ustava Republike Hrvatske ("Narodne novine" broj 56/90, 135/97, 113/00, 28/01, 76/10 i 5/14 - dalje: Ustav) i čl. 6. st. 1. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine - Međunarodni ugovori", broj 18/97, 6/99-proč. tekst, 8/99-ispr., 14/02, 1/06 i 13/17 - dalje: Konvencija). Predlagatelj je istaknuo da je počinjena bitna povreda odredba parničnog postupka, da mu je povrijeđeno pravo na obrazloženu sudsku odluku i da je pogrešno primijenjeno materijalno pravo.
10. U vezi navoda da je do povrede prava na pravično suđenje došlo jer pobijana drugostupanjska presuda nije obrazložena treba istaknuti da je sud u pobijanoj presudi obrazložio žalbene navode od odlučnog značaj sukladno čl. 375. st. 1. ZPP. Osim toga, pravo na obrazloženu sudsku odluku, sadržano u čl. 6. st. 1. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, obvezuje sudove da obrazlože svoje odluke, ali se isto ne može tumačiti na način da su sudovi dužni dati detaljan odgovor na svaku tvrdnju (García Ruiz protiv Španjolske, 1999., st. 26.; Perez protiv Francuske, 2004., st. 81.; Van de Hurk protiv Nizozemske, 1994., st. 61.; Jahnke i Lenoble protiv Francuske, 2000.). Ovaj sud je ocijenio da je u pobijanoj presudi sud odgovorio na sve navode od odlučnog značaja. Pobijana presuda je detaljno obrazložena i ne može se smatrati arbitrarnom ili očito nerazumnom. U postupku pred nižim sudovima tužitelju je bilo omogućeno da se izjasni o svojim zahtjevima i navodima, iznese činjenice i predloži dokaze te ravnopravno sudjeluju u postupku. Stoga ništa ne upućuje na zaključak da tužitelj nije imao pravično suđenje odnosno predlagatelj nije učinio vjerojatnim mu je u postupku pred nižim sudom povrijeđeno pravo na pravično suđenje.
11. U vezi navoda da je do povrede prava na pravično suđenje došlo uslijed pogrešne primjene materijalnog prava, treba istaknuti da čl. 6. st. 1. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i čl. 29. st. 1. Ustava sadrže samo određena procesna jamstva. Stoga do povrede tog prava u pravilu niti ne može doći zbog pogrešne primjene materijalnog prava, osim u slučaju da je pobijana presuda arbitrarna ili očito nerazumna, što ovdje nije slučaj.
12. Slijedom iznesenog nisu ispunjene pretpostavke za intervenciju revizijskog suda iz čl. 385.a st. 2. ZPP i dopuštenje revizije pa je na temelju odredbe čl. 389.a. st. 4. ZPP valjalo riješiti kao u točki III. izreke ovog rješenja.
13. Slijedom iznesenog nisu ispunjene pretpostavke za intervenciju revizijskog suda iz čl. 385.a st. 1. ZPP i dopuštenje revizije pa je na temelju odredbe čl. 389.a st. 3. ZPP valjalo riješiti kao u izreci ovog rješenja.
Zagreb, 13. svibnja 2026.
Predsjednica vijeća:
Marina Paulić
