REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Revd-1062/2026-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Pajalića predsjednika vijeća, mr. sc. Dražena Jakovine člana vijeća i suca izvjestitelja, mr. sc. Igora Periše člana vijeća, Jadranke Anić-Matić članice vijeća i dr. sc. Jadranka Juga člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice FŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnicima Dijani Juriša i Borisu Kelemenu, odvjetnicima iz Zagreba, protiv tuženika ĐŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnici Dolores Svitlanović, odvjetnici u Zagrebu, radi utvrđenja bračne stečevine, odlučujući o prijedlogu tuženika za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž Ob - 472/2024-3 od 1. srpnja 2025., kojom je potvrđena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P Ob-871/21-55 od 13. svibnja 2024., na sjednici održanoj 13. svibnja 2026.,

r i j e š i o  j e:

I. Prijedlog tuženika za dopuštenje revizije u odnosu na postavljena pravna pitanja se odbija.

II. U odnosu na povredu temeljnih prava prijedlog tuženika za dopuštenje revizije se odbacuje.

Obrazloženje

1. Tuženik je predložio da Vrhovni sud Republike Hrvatske dopusti reviziju protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž Ob-472/2024-3 od 1. srpnja 2025., kojom je potvrđena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P Ob-871/21-55 od 13. svibnja 2024. pozivajući na čl. 385.a st. 1. i 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novineˮ, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, 146/25 - dalje: ZPP). U odnosu na razloge iz čl. 385.a st. 2. ZPP navodi da mu je pobijanom povrijeđeno pravo na pravično suđenje zajamčeno čl. 29. st. 1. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novineˮ, broj 56/90, 135/97, 113/00, 28/01, 41/01, 76/10, 5/14, dalje: Ustav) i čl. 6. Konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine" – Međunarodni ugovori broj 18/97, 6/99, 14/02, 13/03, 9/05, 1/06, 2/10 i 13/17 – dalje: Konvencija).

2. Na prijedlog nije odgovoreno.

3. Polazeći od odredbe čl. 385.a Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP-a), vijeće revizijskog suda je ocijenilo da pravna pitanja tuženika iz prijedloga za dopuštenje revizije nisu važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njihovoj primjeni niti za razvoj prava kroz sudsku praksu.

3.1. Naime, postavljena pravna pitanja su činjenične naravi i odnose se na okolnosti konkretnog slučaja, a sadržajno odstupaju i od činjeničnih utvrđenja na kojima se temelji pobijana presuda.

3.2. Slijednom navedenog temeljem čl. 389.b st. 1 i 2. ZPP odlučeno je kao pod toč. I. izreke.

4. Temeljem čl. 385.a st. 2. ZPP Vrhovni sud Republike Hrvatske dopustit će reviziju i ako stranka učini vjerojatnim da joj je u prvostupanjskom i drugostupanjskom postupku zbog osobito teških povreda odredaba parničnog postupka ili pogrešne primjene materijalnog prava povrijeđeno kakvo temeljno ljudsko pravo zajamčeno Ustavom i Konvencijom i da se stranka na te povrede, ako je to bilo moguće, već pozivala u nižestupanjskom postupku.

4.1. U odnosu na navode tuženika da je do došlo povrede prava na pravično suđenje u smislu čl. 29. Ustava, valja odgovoriti da ove odredbe sadrže samo određena procesna jamstva. Do povrede tog prava u pravilu niti ne može doći zbog pogrešne primjene materijalnog prava, osim u slučaju da je pobijana presuda arbitrarna ili očito nerazumna, što ovdje nije slučaj.

4.2. Pobijanom odlukom odgovoreno je na sve odlučujuće navode tuženika, te su iznijeti jasni i detaljni razlozi o neosnovanosti žalbenih navoda tuženika koji su bili od odlučnog značaja (čl. 375. st. 1. ZPP).

4.3. Također je sud drugog stupnja odgovorio i na žalbeni navod kojim se tuženik pozivao na povredu prava na mirno uživanje vlasništva (čl. 1. Protokola 1. uz Konvenciju) – otklanjajući ga uz obrazloženje da se ne može svaki ishod spora kojem je predmet zahtjeva utvrđenje prava vlasništva podvesti pod povredu ovog temeljnog prava.

5. Slijedom navedenog, temeljem čl. 389.a st. 4. ZPP odlučeno je kao pod točkom II. izreke.

Zagreb, 13. svibnja 2026.

Predsjednik vijeća:

Željko Pajalić