REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki trgovački sud Republike Hrvatske
Savska cesta 62, Zagreb
Poslovni broj: Pž-854/2026-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Šimića, predsjednika vijeća, Davora Pustijanca, suca izvjestitelja i Radovana Raduke, člana vijeća, u stečajnom predmetu nad dužnikom ABP industrial solutions j.d.o.o., Brezova Gora, Brezova Gora 93, OIB: 94103297493, odlučujući o žalbi stečajnog vjerovnika IA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnica Marijana Tomić, odvjetnica u Odvjetničkom društvu Petrić i partneri u Varaždinu, Aninina ulica 2/III i žalbi vjerovnika FA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv rješenja Trgovačkog suda u Varaždinu poslovni broj St-316/2024-25 od 20. siječnja 2026., u sjednici vijeća održanoj 13. svibnja 2026.
r i j e š i o j e
Odbijaju se žalba stečajnog vjerovnika IA i FA kao neosnovane i potvrđuje rješenje Trgovačkog suda u Varaždinu poslovni broj St-316/2024-25 od 20. siječnja 2026.
Obrazloženje
1. Pobijanim rješenjem otvoren je stečajni postupak nad dužnikom ABP industrial solutions j.d.o.o., Brezova Gora, Brezova Gora 93, OIB: 94103297493, za stečajnog upravitelja imenovan je Domagoj Repač iz Zagreba, OIB: [osobni identifikacijski broj], zaključen je predmetni stečajni postupak, te je odlučeno da će se po pravomoćnosti rješenja provesti brisanje dužnika iz sudskog registra.
2. Žalbu protiv navedenog rješenja izjavili su stečajni vjerovnici IA i FA.
2.1. Stečajni vjerovnik IA žalbu podnosi iz svih žalbenih razloga navodeći u bitnome da je prvostupanjski sud pogrešno primijenio materijalno pravo jer je zaključio stečajni postupak zbog neuplate predujma, iako žalitelj kao bivši radnik nije bio dužan uplatiti predujam sukladno čl. 114. Stečajnog zakona, da sud nije pravilno utvrdio činjenično stanje jer nije uzeo u obzir postojanje imovine stečajnog dužnika (motorna vozila), kao ni činjenicu da su ista otuđena pod sumnjivim okolnostima nakon pokretanja postupaka naplate. Stečajni vjerovnik ističe da ima založno pravo na predmetnim pokretninama i da je zbog toga postojala osnova za vođenje stečajnog postupka, te da je sud propustio primijeniti odredbe Stečajnog zakona o obvezi odgovorne osobe dužnika na uplatu predujma i da se pobijanom odlukom pogoduje nezakonitom postupanju dužnika i njegove odgovorne osobe. Predlaže ukinuti pobijano rješenje i predmet vratiti na ponovan postupak ili preinačiti pobijano rješenje na način da se postupak nastavlja bez obveze uplate predujma.
2.2. Vjerovnik FA žalbu podnosi navodeći da je vlasnik motornog vozila (Citroen Berlingo) koje je kupio od stečajnog dužnika i preuzeo u posjed, ali nije mogao upisati vlasništvo zbog upisane ovrhe. Ističe da prvostupanjski sud prilikom donošenja rješenja o otvaranju i zaključenju stečajnog postupka nije odlučio o njegovom zahtjevu da se na temelju čl. 168. Stečajnog zakona, naloži brisanje upisanog razlučnog prava na tom vozilu, te predlaže donošenje dopunskog rješenja kojim bi se odlučilo o tom zahtjevu, odnosno podredno ako sud smatra da nema mjesta dopuni, podnosi žalbu.
3. Žalbe nisu osnovane.
4. Pobijano rješenje ispitano je u smislu odredbe čl. 365. st. 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23; dalje: ZPP) u vezi s odredbom čl. 10. Stečajnog zakona („Narodne novine“ broj: 71/15, 104/17, 36/22 i 27/24; dalje: SZ) u granicama razloga navedenih u žalbi pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a i na pravilnu primjenu materijalnog prava.
5. Prema odredbi čl. 132. st. 1. SZ-a ako prije otvaranja stečajnog postupka sud utvrdi da imovina dužnika koja bi ušla u stečajnu masu nije dovoljna ni za namirenje troškova tog postupka ili je neznatne vrijednosti, sud će rješenjem pozvati osobe koje imaju pravni interes za provedbom stečajnog postupka da u roku od 15 dana uplate predujam za namirenje troškova prethodnog i otvorenog stečajnog postupka, a ako ne predujme traženi iznos, prema st. 2., donijet će rješenje o otvaranju i zaključenju stečajnog postupka.
6. Iz podataka u spisu proizlazi da je Financijska agencija podnijela prijedlog za otvaranje skraćenog stečajnog postupka, pa kako su za to bile ispunjene pretpostavke iz čl. 428. SZ-a, prvostupanjski sud je, primjenom čl. 430. SZ-a, objavio oglas na e-Oglasnoj ploči suda, u kojem je zatražio od osobe ovlaštene za zastupanje da u roku od petnaest dana podnese sudu javnobilježnički ovjerovljeni prokazni popis imovine i obveza dužnika na propisanom obrascu i kojim je pozvao vjerovnike da najkasnije u roku od četrdeset pet dana od dostave oglasa predlože otvaranje stečajnoga postupka. S obzirom na to da je vjerovnik IA u određenom roku predložio otvaranje stečajnoga postupka, prvostupanjski sud je primjenom čl. 433. SZ-a obustavio skraćeni stečajni postupak i pokrenuo prethodni postupak.
7. Iz izvješća privremenog stečajnog upravitelja od 5. prosinca 2024. proizlazi da kod dužnika postoje oba stečajna razloga te da nema mogućnosti za nastavak poslovanja dužnika ali i da dužnik nema imovinu iz koje se mogu namiriti troškovi stečajnog postupka jer je otuđio automobile kojih je bio vlasnik.
8. S obzirom na to da je prvostupanjski sud utvrdio postojanje stečajnog razloga nesposobnosti za plaćanje i činjenicu da dužnik nema imovinu iz koje bi se mogli namiriti troškovi stečajnoga postupka ispunjene su pretpostavke iz čl. 132. st. 1. SZ-a za pozivanje zainteresiranih osoba na plaćanje predujma za namirenje troškova stečajnog postupka. Prvostupanjski sud je na osnovu odredbe čl. 132. st. 1. SZ-a rješenjem poslovni broj St-316/2024-9 od 13. siječnja 2025. pozvao osobe koje imaju pravni interes za provedbom stečajnoga postupka na uplatu predujma za pokriće troška postupka, uz upozorenje po st. 2. istog članka. Navedeno rješenje objavljeno je istog dana na mrežnoj stranici e-Oglasnoj ploči sudova.
9. Kako na poziv prvostupanjskog suda za uplatu predujma u iznosu od 1.221,05 EUR nije bilo odaziva zainteresiranih osoba, prvostupanjski sud je pravilno donio rješenje o otvaranju i zaključenju stečajnog postupka (čl. 132. st. 2. SZ-a).
10. Potrebno je istaknuti da je predmet ispitivanja u ovom žalbenom postupku rješenje doneseno na temelju odredbe čl. 132. st. 2. SZ-a, a ne rješenje iz čl. 132. st. 1. SZ-a, a ni rješenje doneseno na temelju odredbe čl. 115. st. 1. SZ -a. Prije donošenja pobijanog rješenja bilo je dovoljno ispitati je li predujam plaćen u određenom roku.
11. Neosnovano žalitelj IA ističe da kao bivši radnik nije bio dužan uplatiti predujam za troškove stečajnog postupka. Točno je da prema čl. 114. st. 3. SZ-a radnici nisu dužni predujmiti troškove postupka ako podnose prijedlog radi ostvarenja tražbine iz radnog odnosa. Međutim, navedena odredba ne isključuje primjenu čl. 132. SZ-a. Naime, ako ne postoji imovina stečajnog dužnika niti je predujam uplaćen od strane bilo koje osobe, sud je dužan postupiti po čl. 132. st. 2. SZ-a i otvoreni postupak zaključiti.
12. Neosnovani su i žalbeni navodi IA kojima se ukazuje na postojanje imovine stečajnog dužnika u vidu motornih vozila te na okolnosti njihova otuđenja. Prvostupanjski sud je pravilno utvrdio da u trenutku odlučivanja ta imovina nije u vlasništvu dužnika, odnosno ne ulazi u stečajnu masu, pa ne može služiti za namirenje troškova postupka. Okolnost da je dužnik ranije raspolagao određenom imovinom ili da postoje indicije o njezinu otuđenju pod sumnjivim okolnostima ne znači da ta imovina postoji u trenutku otvaranja stečajnog postupka niti predstavlja zapreku za primjenu čl. 132. SZ-a. U odnosu na žalbene navode o postojanju založnog prava žalitelja, valja istaknuti da ostvarivanje razlučnog prava pretpostavlja postojanje predmeta na kojem to pravo postoji. Kako predmetna imovina nije u vlasništvu dužnika, ista ne čini stečajnu masu, pa navedeni žalbeni navodi nisu od utjecaja na pravilnost pobijanog rješenja. Nadalje, neosnovano žalitelj ukazuje na to da je sud trebao obvezati odgovornu osobu dužnika na uplatu predujma, a žalbeni navodi o navodnom nezakonitom postupanju zakonskog zastupnika dužnika nisu od utjecaja na zakonitost pobijanog rješenja.
13. U odnosu na žalbene navode FA potrebno je istaknuti da se on označava kao izlučni vjerovnik, međutim iz sadržaja njegova zahtjeva proizlazi da se u konkretnom slučaju ne radi o ostvarivanju izlučnog prava u smislu odredaba Stečajnog zakona. Naime, izlučno pravo pretpostavlja da se određena stvar nalazi u stečajnoj masi te da treća osoba zahtijeva njezino izdvajanje iz mase. U ovom predmetu, međutim, postupak je zaključen temeljem čl. 132. SZ-a zbog nepostojanja imovine za pokriće troškova postupka, pa nema stečajne mase iz koje bi se određena stvar mogla izlučiti. Osim toga, podnositelj ne zahtijeva izdvajanje stvari iz stečajne mase, već brisanje upisanog prava na predmetnoj pokretnini, kako bi mogao ostvariti upis svojeg prava vlasništva. Takav zahtjev po svojoj pravnoj prirodi ne predstavlja izlučno pravo u stečajnom postupku.
14. Žalbeni navodi FA ne utječu na pravilnost i zakonitost pobijanog rješenja jer odluka o otvaranju i zaključenju po čl. 132 SZ-a ne mora sadržavati odluke o izlučnim pravima, a osobito ne u konkretnom slučaju kada nema mase i kada se postupak ne provodi. O navedenom zahtjevu izlučnog vjerovnika odlučit će prvostupanjski sud zasebnim rješenjem.
15. Kako žalitelji ne dovode u pitanje istinitost utvrđenja suda da predujam nije plaćen, svojim žalbenim navodima nisu doveli u pitanje pravilnost i zakonitost pobijanog rješenja. Primjenom odredbe čl. 132. st. 2. SZ-a, s obzirom na to da su se ostvarili zakonom propisani uvjeti, prvostupanjski je sud bio dužan donijeti rješenje o istovremenom otvaranju i zaključenju stečajnog postupka. Dakle, zakonom je propisana obveza suda donijeti rješenje o otvaranju i istovremenom zaključenju stečajnog postupka u slučaju izostanka uplate predujma osoba koje bi imale pravni interes za provedbu stečajnog postupka, kada je imovina koja bi ušla u stečajnu masu nedostatna za namirenje troškova postupka.
16. Slijedom navedenog, kako žalbeni navodi nisu od utjecaja na pravilnost i zakonitost pobijanog rješenja, valjalo je na temelju odredbe čl. 380. t. 2. ZPP -a u vezi s čl. 10. SZ-a odbiti žalbu kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsko rješenje.
Zagreb, 13. svibnja 2026.
Predsjednik vijeća
Željko Šimić
