Republika Hrvatska

Županijski sud u Varaždinu

Stalna služba u Koprivnici

Koprivnica, Hrvatske državnosti 5

Poslovni broj: Gž Zk-35/2026-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Varaždinu, Stalna služba u Koprivnici, kao sud drugog stupnja, po sutkinji Vesni Rep, kao sutkinji pojedinki, u zemljišnoknjižnom predmetu predlagatelja IP, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupanog po punomoćnici Tiziani Paris, odvjetnici iz Pule, protiv protustranke Marmat Redir d.o.o., OIB: 56982025577, iz Pule, Giardini 11, zastupanog po punomoćnici Tiziani Paris, odvjetnici iz Pule, radi uknjižbe prava vlasništva, odlučujući o žalbi predlagatelja i protustranke protiv rješenja Općinskog suda u Pazinu poslovni broj Z-18597/2025 (Z-18099/2025) od 28. siječnja 2026., 13. svibnja 2026.,

r i j e š i o  j e

Žalba stranaka odbija se kao neosnovana te se potvrđuje rješenje Općinskog suda u Pazinu poslovni broj Z-18597/2025 (Z-18099/2025) od 28. siječnja 2026. i nalaže brisanje zabilježbe žalbe upisane rješenjem broj Z-2287/2026-12 od 21. travnja 2026.

Obrazloženje

1. Prvostupanjski sud donio je rješenje čija izreka glasi:

„I. Odbijaju se prigovor predlagatelja od 13. listopada 2025. i prigovor protustranke od 22. listopada 2025. te se potvrđuje rješenje Općinskog suda u Pazinu, Zemljišnoknjižnog odjela Pazin posl. Br. Z 18099/2025 od 10. listopada 2025.

II. U odnosu na k. č. [katastarska čestica] oranica površine 692 m2 zk. Ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] određuje se zabilježba odbijenih prigovora.“

2. Protiv navedenog rješenja pravovremenu, potpunu i dopuštenu žalbu podnijeli su predlagatelj i protustranka 9. veljače 2026. zbog svih žalbenih razloga iz članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/1991., 91/1992., 112/1999., 129/2000., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007. -Odluka USRH, 84/2008., 96/2008.-Odluka USRH, 123/2008.-ispravak, 57/2011., 25/2013., 89/2014., 70/2019., 80/2022., 114/2022., 155/2023. i 146/2025.; dalje: ZPP), koji Zakon se primjenjuje i u zemljišnoknjižnim postupcima temeljem članka 99. stavak 2. Zakona o zemljišnim knjigama („Narodne novine“ broj 63/2019., 128/2022. i 127/2024.; dalje: ZZK), te predlažu da drugostupanjski sud preinači pobijano rješenje na način da usvoji prigovor stranaka i dozvoli zatraženu uknjižbu ili podredno da isto ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

3. Odgovor na žalbu nije dan.

4. Žalba nije osnovana.

5. Ovlašteni zemljišnoknjižni referent je svojim rješenjem broj Z-18099/2025 od 10. listopada 2025. odbio uknjižbu prava vlasništva na kčbr. [katastarska čestica] oranica sa 692 m2, upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], vlasništvo Marmat Redir d.o.o., a na temelju Ugovora o kupoprodaji nekretnine od 6. listopada 2025. U obrazloženju svoje odluke navodi kako je Ugovor o kupoprodaji potpisan od strane zakonskog zastupnika prodavatelja Marmat Redir d.o.o. IP, koji je ujedno i kupac predmetne nekretnine. Kako Ugovor o kupoprodaji nije potpisan od drugog člana Uprave koji ne stječe pravo vlasništva, to da se nije mogao dozvoliti upis temeljem navedenog Ugovora o kupoprodaji.

5.1. Protiv navedenog rješenja predlagatelj IP podnio je prigovor u kojem navodi kako je pogrešno utvrđeno da je Ugovor potpisan od iste osobe jer da iz samog Ugovora i ovjere na Ugovoru jasno proizlazi da je isti potpisan od strane Marmat Redir d.o.o., zastupanog po članu Uprave IP, dakle potpisan od strane pravne osobe, te od strane IP kao fizičke osobe. Stoga da se ne radi o jednoj te istoj osobi niti je točno utvrđenje da je ista osoba potpisana kao prodavatelj i kupac. Ugovor da ne treba potpisati KP koja je drugi član Uprave i isto tako zastupa društvo samostalno i pojedinačno, jer da Zakon o trgovačkim društvima („Narodne novine“ broj 111/1993., 34/1999., 121/1999., 52/2000., 118/2003., 107/2007., 146/2008., 137/2009., 125/2011., 111/2012., 68/2013., 110/2015., 40/2019., 34/2022., 114/2022., 18/2023., 130/2023. i 136/2024.; dalje: ZTD) ne sadrži odredbe koje ne dopuštaju članovima uprave koji zastupaju društvo samostalno i pojedinačno da sklapaju ugovore s kim god žele, pa čak i sa sobom kao fizičke osobe.

5.2. Na rješenje ovlaštenog zemljišnoknjižnog referenta prigovor je podnijela i protustranka, sada zastupana po drugom članu Uprave KP, a koja se u cijelosti pridružila navodima iz prigovora predlagatelja.

5.3. Prvostupanjski sud je utvrdio da u zemljišnoj knjizi protustranka Marmat Redir d.o.o. dolazi upisana kao vlasnik kčbr. [katastarska čestica] oranica površine 698 m2 iz zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Da su predlagatelj kao kupac i protustranka kao prodavatelj zastupan po članu Uprave, ovdje predlagatelju, dana 6. listopada 2025. zaključili Ugovor o kupoprodaji navedene nekretnine prema kojem je protustranka navedenu nekretninu prodala predlagatelju.

5.4. Iz izvatka iz sudskog registra za protustranku utvrđeno je da su kao osnivači/članovi društva i osobe ovlaštene za zastupanje upisani ovdje predlagatelj i KP.

5.5. Prvostupanjski sud se pozvao na članak 41. stavak 1., 2. i 3. ZTD-a kojim je propisano da ovlast za zastupanje trgovačkog društva po zakonu imaju osobe koje su za pojedini oblik tog društva određene odredbama tog Zakona. Osobe koje zastupaju trgovačko društvo u smislu stavka 1. tog članka te ograničenja njihovih ovlasti, ako djeluju prema trećim osobama, upisuju se u sudski registar. Na zastupnike društva iz stavka 1. tog članka odnosi se ograničenje iz članka 49. ZTD-a (zabrana sklapanja ugovora sa samim sobom). U članku 49. ZTD-a da je propisano da prokurist ne može bez posebne ovlasti trgovačkog društva nastupati kao druga ugovorna strana i s društvom sklapati ugovore u svoje ime i za svoj račun, u svoje ime, a za račun drugih osoba, ili u ime i za račun drugih osoba. Kako se članak 49. ZTD-a ne odnosi samo na prokuriste, već i na sve ostale osobe koje zastupaju trgovačko društvo, to da su članovi uprave kao zastupnici trgovačkih društava po zakonu ograničeni u svojoj ovlasti za zastupanje na način da bez posebne ovlasti društva ne mogu nastupiti kao druga ugovorna strana i s društvom sklapati ugovore u svoje ime i za svoj račun. Ovo stoga što se time pobuđuje sumnja u postojanje sukoba interesa.

5.6. Prvostupanjski sud navodi kako da bi jedna te ista osoba sklopila ugovor o kupoprodaji kao zastupnik po zakonu prodavatelja s jedne strane i kao kupac s druge strane, da je potrebno da za sklapanje tog ugovora ima posebno ovlaštenje društva. U vrijeme sklapanja predmetnog Ugovora o kupoprodaji, a ni u vrijeme podnošenja prijedloga za upis predlagatelj nije imao potrebno posebno ovlaštenje društva za sklapanje tog Ugovora.

5.7. Obzirom da nisu ispunjeni uvjeti za upis prava vlasništva u korist predlagatelja na temelju dostavljenih isprava sukladno članku 117. ZZK-a, to je odbijen prigovor stranaka.

6. U svojoj žalbi predlagatelj navodi kako istu podnosi zbog bitnih povreda odredaba zemljišnoknjižnog postupka, pri čemu određeno ne navodi koju je bitnu povredu počinio prvostupanjski sud.

6.1. Zbog toga je ovaj sud ispitao pobijanu odluku u odnosu na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točke 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a na koje pazi po službenoj dužnosti primjenom članka 365. stavak 2. ZPP-a te je ocijenio da prvostupanjski sud nije počinio niti jednu od navedenih bitnih povreda.

6.2. U bitnom osporava se valjanost primjene materijalnog prava sadržanog u odredbama ZTD-a, a time i primjene članka 117. ZZK-a, kao i pravilnost utvrđenog činjeničnog stanja jer da član Uprave IP, ovdje predlagatelj, je imao ovlaštenje odnosno usmenu suglasnost društva Marmat Redir d.o.o., a što je vidljivo iz prigovora Marmat Redir d.o.o., zbog čega da je trebalo izvršiti uknjižbu prava vlasništva za korist predlagatelja, a temeljem navedenog Ugovora o kupoprodaji.

6.3. Po ocjeni ovog suda, prvostupanjski sud je pravilno primijenio materijalno pravo, odnosno pravilno je zaključio da postoji prepreka za upis prava vlasništva s imena protustranke na ime predlagatelja iz članka 117. ZZK-a kojim je propisano da će sud, nakon što je pregledao prijedlog za upis i priloge, dopustiti upis ako: a) iz zemljišne knjige nije vidljivo da bi glede predmeta upisa postojala zapreka tom upisu, b) nema osnove za sumnju u to jesu li osobe protiv kojih se zahtijeva upis sposobne raspolagati predmetom na koji se upis odnosi, niti u to je li osoba koja je prijedlog podnijela za to ovlaštena, c) utemeljenost prijedloga proizlazi iz sadržaja podnesenih isprava i d) isprave imaju potreban oblik.

6.4. Je li ispunjena pretpostavka iz članka 117. stavak 1. točka b) ZZK-a, odnosno da nema sumnje u to jesu li osobe protiv kojih se zahtijeva upis sposobne raspolagati predmetom na koji se upis odnosi, niti u to je li osoba koja je prijedlog podnijela za to ovlaštena, potrebno je primijeniti odredbe ZTD-a.

6.5. Člankom 426. stavak 1. ZTD-a propisano je da društvo s ograničenom odgovornošću zastupa uprava. Člankom 49. istog Zakona propisano je da prokurist ne može bez posebne ovlasti trgovačkog društva nastupati kao druga ugovorna strana i s društvom sklapati ugovore u svoje ime i za svoj račun, u svoje ime a za račun drugih osoba, ili u ime i za račun drugih osoba. Člankom 41. stavak 1. ZTD-a propisano je da ovlast za zastupanje trgovačkog društva po zakonu imaju osobe koje su za pojedini oblik tog društva određene odredbama ZTD-a, a prema stavku 3. istog članka da se na zastupnike društva iz članka 41. stavak 1. ZTD-a odnosi ograničenje iz članka 49. ZTD-a.

6.6. Odredbe ZTD-a o zakonskom ograničenju ovlasti uprave kod sklapanja ugovora sa samim sobom su prisilne naravi. Kod društva s ograničenom odgovornošću vrijedi opće pravilo da uprava društva zastupa društvo bez ograničenja, osim ako ograničenja u zastupanju nisu propisana zakonom ili društvenim ugovorom s tim što zakonska ograničenja ovlasti uprave za zastupanje djeluju prema svima, dok su ograničenja postavljena društvenim ugovorom bez pravnog učinka prema trećima. Dakle, sukladno člancima 43. stavak 3. i 49. ZTD-a članovi uprave su ograničeni u svojoj ovlasti za zastupanje, pa bez posebne ovlasti društva kojom se ovlašćuju na sklapanje točno određenog pravnog posla, ne mogu djelovati tako da zastupaju društvo i da istodobno nastupaju kao druga ugovorna strana i sklapaju ugovor s društvom u svoje ime i za svoj račun. Ovo stoga što isto pobuđuje sumnju u postojanje sukoba interesa. Da bi jedna te ista osoba sklopila ugovor o kupoprodaji kao zastupnik po zakonu prodavatelja s jedne strane i kao kupac fizička osoba s druge strane potrebno je da za sklapanje tog ugovora ima posebno ovlaštenje društva za sklapanje točno određenog ugovora.

6.7. U odnosu na konkretan Ugovor o kupoprodaji, i po ocjeni ovog suda, a s obzirom da predlagatelj nije jedini član Uprave, vrijedi ograničenje iz članka 49. ZTD-a. Stoga nije prihvatljiva žalbena tvrdnja kako predlagatelj nije sklopio ugovor sam sa sobom jer da je on ugovor na strani prodavatelja zaključio na temelju ovlaštenja zakonskog zastupnika koja za njega proizlaze iz samog zakona, jer za ovlast zaključenja navedenog ugovora postoje ograničenja iz članka 49. ZTD-a.

6.8. Iz Ugovora o kupoprodaji vidljivo je da je u ime prodavatelja Ugovor potpisao IP kao član Uprave, iako na istom ne postoji štambilj pravne osobe, pa je dvojbeno je li pravna osoba odobrila zaključenje navedenog Ugovora, a s obzirom na to da protustranka kao prodavatelj ima još jednog člana Uprave i da je za potpisivanje ugovora u ime prodavatelja kao zakonski zastupnik isti trebao imati pisano odobrenje drugog člana uprave koji bi u toj situaciji predstavljao i štitio prava i interese prodavatelja kao pravne osobe, a koje odobrenje nije priloženo uz navedeni Ugovor o kupoprodaji. Kako je zastupnik po zakonu, koji nije jedini član uprave, ograničen u sklapanju ugovora u ime prodavatelja kao pravne osobe, a u svoje ime i za svoj račun kao kupca, to je postojala prepreka iz članka 117. ZZK-a za dopuštenje provedbe upisa u zemljišnoj knjizi kako je to zatražio predlagatelj.

6.9. Naknadno davanje takve suglasnosti od drugog člana Uprave KP, a preko izjavljivanja prigovora protiv rješenja ovlaštenog zemljišnoknjižnog referenta, nije od utjecaja na donošenje drugačije odluke jer u trenutku podnošenja prijedloga zemljišnoknjižnom sudu moraju biti ispunjeni svi uvjeti propisani člankom 117. stavak 1. ZZK-a obzirom da prvostupanjski sud o prijedlogu predlagatelja odlučuje prema stanju zemljišne knjige i prema prijedlogu u trenutku podnošenja prijedloga.

7. Zbog toga je ovaj sud odbio žalbu stranaka i potvrdio pobijano rješenje primjenom članka 149. stavak 3. ZZK-a te naložio brisanje zabilježbe žalbe.

Koprivnica, 13. svibnja 2026.

Sutkinja

Vesna Rep