REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske

Savska cesta 62, Zagreb

Poslovni broj: Pž-2021/2026-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, sudac Tatjana Kujundžić Novak, u postupku osiguranja 1. predlagatelja osiguranja VIDAR j.d.o.o., OIB: 24822382802, [adresa], i 2. predlagatelja FL, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], protiv protivnika osiguranja SAVIA SISAK d.o.o., OIB: 55208846738, Sisak, Mihanovićeva obala 33, radi osiguranja nenovčane tražbine, odlučujući o žalbi predlagatelja osiguranja protiv rješenja Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj Ovr-40/2026 od 24. travnja 2026., 13. svibnja 2026.

r i j e š i o  j e

Odbija se kao neosnovana žalba predlagatelja osiguranja VIDAR j.d.o.o., Sisak i FL i potvrđuje rješenje Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj Ovr-40/2026 od 24. travnja 2026.

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem Trgovački sud u Zagrebu odbio je prijedlog za određivanjem privremene mjere radi osiguranja nenovčane tražbine predlagatelja osiguranja koji glasi:

„I. Zabranjuje se protivniku osiguranja SAVIA SISAK d.o.o. svaka daljnja upotreba, dostava trećim osobama ili pozivanje na svoja Godišnja financijska izvješća (GFI) za razdoblje od 2007. do 2025. godine u svrhu dokazivanja financijskog stanja, solventnosti, vrijednosti imovine ili stanja obveza pred svim sudovima, FINA-om, bankama i drugim državnim tijelima ili gospodarskom poslovanju.

II. Nalaže se Protivniku osiguranja, kao i svim sudovima i drugim državnim organima da odmah zastanu sa svim radnjama temeljenim na predmetnoj financijskoj dokumentaciji.

III. Ova privremena mjera ostaje na snazi do pravomoćnog okončanja parničnog postupka broj: P-604/2026. od 03.04.2026.“

2. Iz isprava u spisu proizlazi da predlagatelji predlažu određivanje privremene mjere zabrane upotrebe Godišnjih financijskih izvještaja (GFI) tvrtke Savia Sisak d.o.o. za razdoblje od 2007. do 2025. uz obrazloženje da su Godišnji financijski izvještaji (GFI) protivnika osiguranja za razdoblje od 2007. do 2025. ništetni jer ne prikazuju istinito i pošteno imovinsko stanje društva, čime je povrijeđena odredba čl. 359. Zakona o trgovačkim društvima. U bitnom navode:

- da je nezakonita revalorizacija nekretnina, da je protivnik osiguranja za nekretninu u [adresa] ([adresa]) prikazao vrijednost od 711.530,30 EUR, dok elaborat vještaka pokazuje vrijednost od tek 117.000,00 EUR, a slično i za objekt u Radićevoj 15, koji unatoč crvenoj naljepnici i potpunom oštećenju nije otpisan, već je zadržao visoku knjigovodstvenu vrijednost,

- da su pogrešno knjiženi tajni ulozi jer su ulozi četvorice tajnih ulagača iz 2007. godine nezakonito knjiženi kao kapital društva umjesto kao obveza prema ulagačima, čime je protivnik osiguranja godinama neosnovano prikazivao visoku razinu vlastitog kapitala i rezervi,

- da protivnik osiguranja u aktivi i dalje iskazuje zastarjela i nenaplativa potraživanja u iznosu od najmanje 80.000,00 EUR, što je u suprotnosti s odredbama

HSFI 11 o prestanku priznavanja imovine,

- da prikriva prezaduženosti i dr. Tvrde da je kumulativni efekt ovih radnji namjerno prikrivanje stvarnog financijskog stanja i nesolventnosti društva radi dovođenja u zabludu vjerovnika i pravosudnih tijela u drugim postupcima koji su u tijeku.

3. Sud je zaključio da nisu ispunjene pretpostavke iz odredbe članka 346. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj: 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20 i 114/22; dalje: OZ) za određivanje privremene mjere zbog čega je prijedlog predlagatelja odbio kao neosnovan.

4. Protiv navedenog rješenja predlagatelji osiguranja su podnijeli žalbu iz svih zakonom propisanih razloga. U bitnome se pozivaju na navode iz prijedloga. Tvrde da je sud u obrazloženju navedenog rješenja višestruko propustio utvrditi relevantne činjenice koje predstavljaju nezakonite radnje i postupke Savia Sisak d.o.o. pri izradi GFI za period od 2007. – 2025. godine i to na strani aktive u sveukupnom iznosu od 1.647.121,93 EUR, a na strani pasive u iznosu većem od 1,7 milijuna EUR ili je sveukupno svoje bilance stanja u GFI za 2007. – 2025. godinu nezakonito, nepravilno, nestručno i kriminogeno proknjižio za zbroj bilanci (aktiva + pasiva) od cca 3,5 milijuna EUR, čime su njegovi GFI od 2007. – 2025. godine potpuno lažni i nezakoniti, dakle potpuno ništetni i neupotrebljivi u gospodarskom prometu i pred nadležnim sudovima i drugim državnim organima, jer je Savia Sisak d.o.o. višestruko prezadužena već 19 godina i na životu se održavala i održava isključivo lažnim prikazivanjem i knjiženjem svoje imovine i obveza. U pogledu pogrešne primjene procesnih i materijalnih propisa sud se u svom obrazloženju rješenja isključivo poziva na odredbu članka 346. stavka 1. OZ-a navodeći da predlagatelj osiguranja mora učiniti vjerojatnim i postojanje svoje tražbine i opasnost da će ostvarenje tražbine biti spriječeno ili znatno otežano, te zaključuje da glede vjerojatnosti tražbine ništetnosti predmetnih financijskih izvješća ovaj sud nalazi da ista nije učinjena vjerojatnom u stupnju koji bi opravdao izvanrednu intervenciju suda zabranom upotrebe GFI, jer GFI protivnika osiguranja, čija se zabrana upotrebe traži, predstavljaju akte donesene i verificirane unutar sustava financijskog izvještavanja koji je pod nadzorom javnih tijela (FINA, Porezna uprava), te takvi izvještaji uživaju presumpciju istinitosti i pravne valjanosti sve dok se u meritornom postupku ne utvrdi njihova ništetnost. Tvrdi da ništetnost GFI je sui generis nenovčana tražbina, koja nije regulirana samo odredbama Ovršnog zakona o nenovčanim tražbinama, već i članku 322. stavku 1. članku 327. i članku 328. ZOO-a i članku 359. stavku 1. točaka 1., 3. i 4. Zakona o trgovačkim društvima. Navode da pod točkom AD.3.) Tužbe br. 604/2026. od 3. travnja 2026. dokazuju svoj status tužitelja - vjerovnika – predlagatelja u postupcima za određivanje privremene mjere radi osiguranja potraživanja pred Općinskim sudom u Sisku od 4. travnja 2023. broj Ovr-184/2023 (prilog br. 2.), a u vezi s tužbom zbog naplate navedenih potraživanja u iznosu od 500.536,39 EUR, od 27. listopada 2023., broj P-402/2023 pred Općinskim sudom u Sisku (prilog br. 3.), i prijedloga za otvaranje stečaja nad Savia Sisak d.o.o. od 27. listopada 2025. broj St-2242/2025 pred Trgovačkim sudom u Zagrebu (PRILOG br. 4.) zbog nesposobnosti za plaćanje i prezaduženosti u kojem ističemo i prilozima odgovarajućih dokumenata dokazujemo da prema dužniku imamo potraživanje u iznosu od 574.334,38 EUR. Napominju da pravni standard vjerojatnosti podrazumijeva i iznimno dopušta da je za donošenje nekih meritornih odluka dostatan niži stupanj uvjerenosti suda u postojanje činjenica na kojima temelji takve odluke. U tom slučaju vjerojatnost podrazumijeva takvo uvjerenje, koje ima više argumenata u prilog postojanju neke činjenice od onih, koji govore protiv njezinog postojanja, a pri čemu se tražena pretpostavka vjerojatnosti prosuđuje prema slobodnoj ocjeni suda imajući u vidu ostale okolnosti slučaja. Navode da su svjesni da je za ništetnosti GFI potrebna posebna odluka suda u meritornom postupku, a koji postupak smo i pokrenuli, ali u ovom slučaju radi se o privremenoj mjeri zabrane (zlo) uporabe GFI Savia Sisak d.o.o. za 2007. – 2025. godine temeljene na osnovanoj sumnji i učinjenoj vjerojatnosti tražbine i razloga ništetnosti, a što smo učinili više nego vjerojatnim. Predlažu da ovaj sud preinači pobijano rješenje i prihvati prijedlog za osiguranje, podredno ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

5. Odgovor na žalbu nije podnesen.

6. Žalba nije osnovana.

7. Pobijano rješenje je ispitano na temelju odredaba članka 365. stavka 2. i članka 381. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14 70/19 i 80/22; dalje: ZPP), u vezi s odredbom članka 21. stavka 1. OZ-a, u granicama žalbenih navoda pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz odredbe članka 354. stavka 2. točaka 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a i pravilnu primjenu materijalnog prava.

8. U postupku donošenja pobijanog rješenja, niti u pobijanom rješenju, nema bitnih povreda odredaba parničnog postupka na koje je ovaj sud dužan paziti po službenoj dužnosti. Prvostupanjsko rješenje sadrži valjane i jasne razloge o odlučnim činjenicama za ocjenu neosnovanosti prijedloga predlagatelja osiguranja za određivanje predložene mjere.

9. Dakle, predlagatelji su podnijeli prijedlog radi osiguranja nenovčane tražbine zabranom protivniku osiguranja SAVIA SISAK d.o.o. svake daljnje upotrebe, dostave trećim osobama ili pozivanja na svoja Godišnja financijska izvješća (GFI) za razdoblje od 2007. do 2025. godine u svrhu dokazivanja financijskog stanja.

10. Pravila o uvjetima i postupku osiguranja privremenim mjerama određuju da je mjeru dopušteno odrediti na sredstvima predviđenim odredbama Ovršnog zakona ili kojeg drugog zakona, a privremena mjera mora biti takvog sadržaja da se njome može postići svrha osiguranja. Kako je, dakle, svrha (cilj) privremene mjere osiguranje budućeg ostvarenja tražbine, u konkretnom slučaju nenovčane, privremena mjera radi osiguranja nenovčane tražbine može se odrediti ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine, pod uvjetom da pored toga (kumulativno) učini vjerojatnim (alternativno): 1) opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari, ili 2) da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti (članak 346. OZ-a).

11. Navedene pretpostavke moraju biti ostvarene kumulativno, odnosno predlagatelji osiguranja moraju učiniti vjerojatnim i postojanje svoje tražbine i opasnost da će ostvarenje tražbine biti spriječeno ili znatno otežano, a što predlagatelji nisu dokazali kako je to pravilno sud zaključio. Osim što nisu dokazali vjerojatnost svoje tražbine predlagatelji su svoje navode o opasnosti sveli na općenite tvrdnje o netočnosti financijskih izvještaja i mogućem oštećenju vjerovnika. Predlagatelji osiguranja nisu učinili vjerojatnom niti postojanje opasnosti da bi se bez tog osiguranja onemogućilo ili spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, a radi se o subjektivnoj opasnosti, onoj koja proizlazi iz određenog ponašanja protivnika osiguranja.

12. Svi žalbeni navodi predlagatelja osiguranja u bitnom predstavljaju spor oko ispravnosti knjiženja, koje nepravilnosti ne utječu na samu opstojnost i zakonitost financijskih izvještaja u mjeri koja bi zahtijevala njihovo uklanjanje iz pravnog prometa. Pritom godišnji financijski izvještaji protivnika osiguranja, čija se zabrana upotrebe traži, predstavljaju akte donesene i verificirane unutar sustava financijskog izvještavanja koji je pod nadzorom javnih tijela (FINA, Porezna uprava). Takvi izvještaji uživaju presumpciju istinitosti i pravne valjanosti sve dok se u meritornom postupku ne utvrdi njihova ništetnost. Zakonska obveza je podnošenja i objavljivanja godišnjih financijskih izvještaja, a što za posljedicu u slučaju ne objavljivanja ima brisanje subjekta upisa po službenoj dužnosti iz registra članka 70. stavka 1. točke 3. Zakona o sudskom registru („Narodne novine“ broj: 1/95, 57/96, 1/98, 30/99, 45/99, 54/05, 40/07, 91/10, 90/11, 148/13, 93/14, 110/15, 40/19, 34/22 i 123/23). Jesu li ta izvješća lažna i nezakonita odnosno ništetna i neupotrebljiva u gospodarskom prometu nije predmet ispitivanja u ovom izvanparničnom predmetu.

13. Žalitelji između ostalog navode da je sud propustio utvrditi relevantne činjenice koje predstavljaju nezakonite radnje i postupke Savia Sisak d.o.o. pri izradi GFI za period od 2007. – 2025. godine i to na strani aktive u sveukupnom iznosu od 1.647.121,93 EUR, a na strani pasive u iznosu većem od 1,7 milijuna EUR i da je sveukupno svoje bilance stanja u GFI za 2007. – 2025. godinu nezakonito, nepravilno, nestručno i kriminogeno proknjižio za zbroj bilanci (aktiva + pasiva) od cca 3,5 milijuna EUR, čime su njegovi GFI od 2007. – 2025. godine potpuno lažni i nezakoniti, dakle potpuno ništetni i neupotrebljivi u gospodarskom prometu i pred nadležnim sudovima i drugim državnim organima.

14. Ukazuje se žaliteljima da bi određivanje privremene mjere iz naprijed navedenih razloga bilo protivno smislu i svrsi privremene mjere jer bi sud odlučivao o meritumu stvari, o čemu će se odlučivati u okviru parničnog postupka pokrenutog među strankama, a i sam žalitelj navodi da je za ništetnosti GFI potrebna posebna odluka suda u meritornom postupku, a koji postupak su pokrenuli.

15. Slijedom navedenog, valjalo je na temelju odredbe članka 380. točke 2. ZPP-a potvrditi pobijano rješenje.

Zagreb, 13. svibnja 2026.

Sudac

Tatjana Kujundžić Novak