Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž-1935/2026-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sucu toga suda Sanji Joka Umićević, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari predlagateljice ĐĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Krunoslavu Glokoviću, odvjetniku iz Županje, protiv protustranke AĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Tomislavu Miškiću, odvjetniku iz Osijeka, radi uređenja međe, odlučujući o žalbi protustranke protiv rješenja Općinskog suda u Vinkovcima, Stalna služba u Županji, poslovni broj R1-53/2025-82 od 4. veljače 2026., dana 12. svibnja 2026.

r i j e š i o  j e

Odbija se žalba protustranke kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Vinkovcima, Stalna služba u Županji, poslovni broj R1-53/2025-82 od 4. veljače 2026. u točki I. izreke, točki II. izreke i dijelu točke III. izreke kojim je naloženo protustranci predlagateljici naknaditi trošak postupka u iznosu od 863,71 euro.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim rješenjem odlučeno je:

„I. Međa između nekretnine predlagateljice upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to k. č. br. [katastarska čestica] kuća, dvorište i oranica u selu sa 557 m2, i nekretnine protustranke AĐ upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to k. č. br. [katastarska čestica], uređuje se linijom koja je u skici izmjere od 28. srpnja 2025. označena točkama A, B i C, a koje točke su na terenu pokazane strankama i koje su unesene u nalaz i mišljenje sa skicom izmjere što je sastavni dio ovog rješenja.

II. Dokaz jačeg prava vlasništva slobodan je svakoj stranci u roku od 6 (slovima: šest) mjeseci od pravomoćnosti ovoga rješenja na spornoj međašnoj površini koja je u skici izmjere označena točkama A, B, C, 2 i 1.

III. Nalaže se protustranci VĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], da predlagateljici ĐĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime troškova ovog izvanparničnog postupka naknadi iznos od 863,71 eura (osamstošezdesettrieuraisedamdesetjedancent) u roku od 15 dana, dok se s preostalim dijelom zahtjeva za naknadom troška preko dosuđenog iznosa do zatraženog iznosa od 2.526,62 eura predlagateljica odbija.“

2. Protiv tog rješenja u dijelu pod točkom I. izreke, točkom II. izreke i dijela točke III. izreke kojim je naloženo protustranci predlagateljici naknaditi trošak postupka u iznosu od 863,71 euro, žali se protustranka iz svih žalbenih razloga iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, 146/25- dalje: ZPP) uz prijedlog da se prvostupanjsko rješenje ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

3. Žalba je neosnovna.

4. Predmet ovog postupka je odlučivanje o prijedlogu predlagateljice radi uređenja međe između susjednih nekretnina stranaka.

5. Ispitujući prvostupanjsko rješenje u pobijanom dijelu i postupak koji mu je prethodio nije utvrđeno da su ostvarene bitne povrede odredaba postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP, na koje ovaj sud drugog stupnja pazi po službenoj dužnosti temeljem odredbe čl. 365. st. 2. ZPP, a nije ostvarena niti bitna povreda odredaba postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP, koju žalitelj ističe u žalbi, jer su u prvostupanjskom rješenju navedeni razlozi o odlučnim činjenicama koji su jasni i neproturječni, pa prvostupanjsko rješenje nema nedostataka zbog kojih se ne može ispitati.

6. U provedenom postupku utvrđene su sve činjenice odlučne za donošenje pravilne i zakonite odluke, te je na osnovu izvedenih dokaza i njihove ocjene, u potpunosti i pravilno utvrđeno činjenično stanje.

7. Tako je prvostupanjski sud utvrdio da je predlagateljica vlasnica nekretnine – k. č. br. [katastarska čestica] kuća, dvorište i oranica u [adresa] od 557 m[2] , upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a protustranka vlasnik nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] – k. č. br. [katastarska čestica] RĐ kbr. 64, pomoćna zgrada, dvorište sa 647 m[2] ; da su navedene nekretnine u vlasništvu predlagateljice i protustranke susjedne; da između stranaka postoji spor o međi u odnosu na naprijed navedene nekretnine; da stranke nisu pristale na uređenje međe prema katastarskom nacrtu; da između stranaka ne postoji sporazum; da je između stranaka sporna površina od 72 m[2] , te da je predlagateljica bila posljednji posjednik navedene sporne površine.

8. Predlagateljica je naime, u ovom postupku predložila uređenje međe prema posljednjem mirnom posjedu, tvrdeći da je posljednji mirni posjednik sporne površine, dok se protustranka navedenom protivila tvrdeći da je putem samopomoći vratila oduzeti posjed od strane predlagateljice, a u odnosu na dio sporne površine.

9. Prema odredbi čl. 103. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj: 91/96, 68/96, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06 - dalje: ZVDSP) ako su međašni znakovi između dvije nekretnine zbog bilo kakvih okolnosti toliko oštećeni da bi se moglo dogoditi da se međe neće moći raspoznati ili ako se međe više ne raspoznaju ili su sporne, svaki od susjeda ima pravo zahtijevati da sud u izvanparničnom postupku (postupku uređenja međa) obnovi ili ispravi među. Sud će među obnoviti ili ispraviti prema katastarskom nacrtu, ako je to moguće i ako na to stranke pristaju (čl. 103. st. 2. ZVDSP). Ako ne bi bio u stanju postupiti prema odredbi st. 2. tog članka, sud će među obnoviti ili ispraviti prema sporazumu susjeda čija je međa u pitanju, a ne bude li postignut sporazum, prema posljednjem mirnom posjedu, a ne uspije li ga utvrditi – prema pravičnoj ocjeni (čl. 103. st. 3. ZVDSP). Istodobno s donošenjem odluke iz st. 2. ili 3. tog članka, sud će na licu mjesta označiti među međašnim znakovima (čl. 103. st. 4. ZVDSP), a sukladno st. 5. istog članka, od trenutka kad je sud među označio međašnim znakovima smatra se da postoji vlasništvo do te međe, a tko tvrdi suprotno, treba to dokazati. I nakon što je sud u postupku uređenja međa obnovio ili ispravio među, svatko može u parnici dokazivati vlasništvo i zahtijevati da se u skladu s njim označi međa, no susjed koji je sudjelovao u postupku uređenja međa ne može to zahtijevati nakon proteka roka od šest mjeseci od dana pravomoćnosti odluke donesene u postupku uređenja međa (čl. 103. st. 6. ZVDSP).

10. Međa je crta – linija, tj. zamišljeni pravac koji razdvaja ili razgraničava dvije susjedne nekretnine, te se u naravi ta crta označuje međašnim znakovima, a odluka donesena o prijedlogu za uređenje međe u izvanparničnom postupku je predmnjeva da postoji vlasništvo do novooznačene međe od trenutka kad je sud među označio, a tko tvrdi suprotno, to treba dokazati u parnici te će uspije li s tužbom pravomoćna presuda u toj parnici oboriti predmnjevu o vlasništvu stvorenu pravomoćnošću odluke u postupku uređenja međe (u izvanparničnom postupku).

11. Na pravilno i potpuno utvrđeno činjenično stanje u ovom predmetu, prvostupanjski sud pravilno je primijenio materijalno pravo kada je odlučio kao u pobijanom prvostupanjskom rješenju, tj. kada je uredio među između nekretnine vlasništvo predlagateljice (k. č. br. [katastarska čestica] iz zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]) i nekretnine vlasništvo protustranke (k. č. br. [katastarska čestica] iz zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]) i kada je odlučio da dokaz jačeg prava vlasništva svaka stranka može u roku od 6 mjeseci od pravomoćnosti tog rješenja u odnosu na spornu međašnu površinu (označenu u skici mjerničkog vještaka točkama A-B-C-2-1) dokazivati.

12. Prvostupanjski sud je pravilno utvrdio da je spornu površinu koristila predlagateljica na način da je u odnosu na istu vršila faktičnu vlast koja se sastojala u tome da je u tom prostoru bez ikakvog ometanja puštala domaće životinje, stavljala građevinski otpad i građevinski materijal, držala poljoprivredne strojeve i sl., a da je protustranka koristila samo izbetonirani dio staze koji se nalazi neposredno uz njegovo dvorište, da iz toga proizlazi da je posljednji mirni posjed sporne površine vršila predlagateljica, da je neosnovan prigovor protustranke da se micanjem privremeno postavljene željezne armaturne mreže koristio dopuštenom samopomoći, a pozivom na čl. 103. st. 1. i st. 6. ZVDSP.

13. Na žalbene navode valja reći da je sud prvog stupnja u skladu s odredbom čl. 8. ZPP odlučio koje će činjenice uzeti kao dokazane prema svom uvjerenju i to na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, te i na temelju rezultata cjelokupnog postupka.

14. Kako žalitelj u žalbi ocjeni prvostupanjskog suda suprotstavlja samo vlastitu ocjenu, a koja je bez realne podloge u rezultatima postupka, žalbeni prigovori ukazuju se neodlučnim.

15. Isto tako, na žalbene prigovore koji se odnose na to da se protustranka poslužila dopuštenom samopomoći treba reći da se sukladno odredbi čl. 27. st. 1. ZVDSP propisano da se dopuštenom samopomoći smije poslužiti onaj tko ima pravo na zaštitu posjeda, tj. posjednik neke stvari, a tijekom ovog postupka pravilno je utvrđeno da protustranka nije bila u posjedu sporne površine, te se stoga prigovori u odnosu na samopomoć, kojom se protustranka navodno poslužila, ukazuju neodlučnima.

16. Iz svega iznesenog proizlazi da je prvostupanjski sud na pravilno i potpuno utvrđeno činjenično stanje pravilno primijenio materijalno pravo kada je odlučio kao u točki I. i II. pobijanog prvostupanjskog rješenja.

17. I odluka o trošku postupka donesena je pravilnom primjenom pravnog pravila iz paragrafa 283. Zakona o sudskom vanparničnom postupku (Zakon o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. "Narodne novine" broj 73/91).

18. Iz iznesenih razloga valjalo je odbiti žalbu prostustranke kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsko rješenje u pobijanom dijelu (čl. 380. toč. 2. ZPP).

U Zagrebu 12. svibnja 2026.

Sudac:

Sanja Joka Umićević