Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž-1094/2026-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Tihane Marije Miladin, predsjednice vijeća, Ivice Veselića, suca izvjestitelja i člana vijeća te Vlatke Paškvalin Bošković, članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja KB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], ranije zastupanog po punomoćniku KBŠ, a sada po preuzimateljici ureda tog odvjetnika, odvjetnici iz Makarske Steli Džaja, protiv I-tuženika TB, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], II-tuženika ČB, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], III-tuženice EB, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], te IV-tuženika UB iz [adresa], svi zastupani po punomoćnici Suzani Alać, odvjetnici iz Makarske, radi predaje u posjed, odlučujući o žalbi tužitelja i tuženika protiv presude Općinskog suda u Makarskoj, poslovni broj P-3568/2019-34 od 13. siječnja 2026., u sjednici vijeća održanoj 12. svibnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se kao neosnovana žalba tužitelja i potvrđuje presuda Općinskog suda u Makarskoj, poslovni broj P-3568/2019-34 od 13. siječnja 2026. u pobijanom dijelu pod točkom III. i VII. izreke.

II. Odbija se kao neosnovana žalba prvo tuženika i potvrđuje presuda Općinskog suda u Makarskoj, poslovni broj P-3568/2019-34 od 13. siječnja 2026. u pobijanom dijelu pod točkom I. i IV. izreke.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom je suđeno:

"I/ Nalaže se I-tuženiku TB da sa tužiteljeve nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] vinograd u [adresa] ZU 1330 k. o. [katastarska općina] ukloni betonski zid koji je na skici mjerenja stalnog sudskog vještaka Zvonka Babića prikazan u mjerilu 1:350 u nalazu i mišljenju od 17. kolovoza 2024. i dopuni istog od 18. listopada 2025. (koja skica predstavlja sastavni dio ove presude), i to u dijelu koji se proteže točkama 28-18-27, pa se I-tuženiku TB nalaže da tužitelju KB preda u posjed slobodan od osoba i stvari dio čest. zem. [katastarska čestica] vinograd u [adresa] ZU 1330 k. o. [katastarska općina] u površini 10,00 m2 koji je na navedenoj skici mjerenja omeđen linijom što se proteže točkama 28-18-27-28, sve u roku 15 dana.

II/ Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja KB u odnosu na I-tuženika TB u dijelu u kojem zahtjeva uklanjanje zida u dijelu koji se u skici stalnog sudskog vještaka Zvonka Babića od 17. kolovoza 2024. (prikazana i u dopuni od 18. listopada 2025.) proteže točkama 27-17-16, a koja skica čini sastavni dio ove presude, kao i u dijelu u kojem od istog tuženika traži predaju u posjed slobodnog od osoba i stvari dijela nekretnine označenog u navedenoj skici stalnog sudskog vještaka Zvonka Babića točkama 27-17-16-14-27 površine 3 m2.

III/ Odbija se u cijelosti tužbeni zahtjev tužitelja KB u odnosu na II-tuženika ČB, III-tuženicu BB i IV-tuženiku UB kojim tužbenim zahtjevom se od istih traži da:

„sa tužiteljevog zemljišta označenog kao čest. zem. [katastarska čestica] vinograd u [adresa] ZU 1330 k. o. [katastarska općina] solidarno uklone betonski zid koji je na Skici mjerenja u mjerilu 1:350 od 17. kolovoza 2024. koja predstavlja sastavni dio Geodetskog vještačenja Dopunjen nalaz i mišljenje od 18. listopada 2025. koje je izradio vještak za geodeziju Zvonko Babić inž. geod. izgrađen na pravcu koji se proteže točkama 28 -18-27 te 27- 17-16 pa se tuženicima pod 1/ do 4/ nalaže da tužitelju solidarno predaju u posjed slobodan od osoba i stvari dio čest. zem. [katastarska čestica] vinograd u [adresa] ZU 1330 k. o. [katastarska općina] u površini 10,00 m2 koji je na navedenoj Skici mjerenja omeđen linijom što se proteže točkama 28-18-27-28 kao i dio te nekretnine u površini 3,00 m2 koji je na istoj Skici mjerenja omeđen linijom što se proteže točkama 27-17-16-14-27 koje su zauzeli izgradnjom prethodno navedenog zida, sve u roku 15 dana i pod prijetnjom ovrhe.“

IV/ Nalaže se I-tuženiku TB naknaditi tužitelju KB trošak parničnog postupka u iznosu od 320,00 eura u roku od 15 dana.

V/ Odbija se preostali dio zahtjeva tužitelja GB za naknadom troška parničnog postupka u odnosu na I-tuženika TB u iznosu od 242,50 eura.

VI/ Odbija se u cijelosti zahtjev I-tuženika TB za naknadom troška parničnog postupka.

VII/ Nalaže se tužitelju GB naknaditi II-tuženiku ČB, III-tuženici EB i IV-tuženiku UB trošak parničnog postupka u iznosu od 1.050,00 eura.

2. Tužitelj se žali protiv dijela navedene presude pod točkom III. i VII. izreke zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog pogrešne primjene materijalnog prava i predlaže preinačiti pobijanu presudu i usvojiti tužbeni zahtjev uz naknadu troškova postupka, podredno ukinuti pobijani dio presude i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

3. Prvo tuženik se žali protiv dijela navedene presude pod točkom I. i IV. izreke zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog pogrešne primjene materijalnog prava i predlaže preinačiti pobijani dio presude pod točkom l. izreke i odbiti tužbeni zahtjev uz naknadu troškova parničnog postupka, podredno ukinuti pobijani dio presude i predmet vratiti na ponovno raspravljanje i donošenje zakonite odluke.

4. Žalbe tužitelja i prvo tuženika su neosnovane.

5. Predmet ove pravne stvari je zahtjev tužitelja za predaju u posjed dijela nekretnina pobliže označenih u točki I. izreke pobijane presude i uklanjanje betonskog zida u površini od 13 m2.

6. Pri donošenju pobijane presude nisu počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 12/08, 57/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, dalje: ZPP), a na koje ovaj viši sud pazi po službenoj dužnosti na temelju odredbe čl. 365. st. 2. ZPP-a.

7. U odnosu na žalbu tužitelja kojemu je prijeporna pasivna legitimacija drugo, treće i četvrto tuženika:

Suprotno navodima žalbe tužitelja, ne predleži bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 12/08, 57/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, dalje: ZPP), jer pobijana presuda sadrži sasvim jasne i neproturječne razloge o svim odlučnim činjenicama, a za što postoji podloga u izvedenim dokazima, te izreka pobijane presude nije u suprotnosti s njenim obrazloženjem, već je upravo rezultat cjelokupnog provedenog postupka razloženog u obrazloženju pobijane presude.

8. Glede žalbenih navode tužitelja, u kojima preocjenjuje iskaz prvo i treće tuženika, na isto nije ovlašten, jer u skladu s odredbom članka 8. ZPP -a samo je sud ovlašten utvrditi koje će činjenice uzeti kao dokazane na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno, svih dokaza zajedno i na temelju rezultata cjelokupnog postupka. Upravo tako je prvostupanjski sud postupio, jer je izvedene dokaze prosudio po slobodnom uvjerenju, opravdavši svoje uvjerenje uvjerljivim i logičnim zaključcima, koje uvjerenje ima pravnu i činjeničnu utemeljenost zbog kojih razloga je prihvatio iskaze saslušanih prvo i treće tuženika u ovom postupku.

8.1. Dakle, sud prvog stupnja pravilno je cijenio iskaze prvo i treće tuženika iz kojih je zaključio da je predmetni zid gradio prvo tuženika, a ne i ostali tuženici.

8.2. Žalbeni navodi tužitelja da je odluka suda prvog stupnja u odnosu na promašenu pasivnu legitimaciju upitna imajući na umu zapisnik prekršajnog suda je također neosnovana. Naime, ovaj viši sud prihvaća kao pravilno shvaćanje prvostupanjskog suda da „predmet prekršajnog postupka ne može biti pitanje međe između nekretnina niti je li, tko i u kojem dijelu, zidom ušao u susjednu nekretninu, pa stoga dostavljeni zapisnik o održanoj glavnoj raspravi u tom predmetu nije ni razmatran“. Unatoč tom pravilnom shvaćanju suda prvog stupnja, valja primijetiti da je upravo tužitelj na glavnoj raspravi od 24. lipnja 2019. u tom prekršajnom postupku kao okrivljenik iz javio: „No, prije 3-4 sedmice mislim DB od kojeg sam kupio to zemljište obavijestio me da TB gradi jedan betonski zid i da je na taj zid još stavio drvene palete“ .

9. Slijedom navedenog neosnovani su žalbeni navodi tužitelja glede prigovora promašene pasivne legitimacije u odnosu na drugo, treće i četvrto tuženika.

10. U odnosu na žalbu tuženika:

Sud prvog stupnja utvrdio je sve činjenice koje su potrebne za donošenje odluke u ovom predmetu te je ocjenom dokaza potpuno i pravilno utvrdio činjenično stanje.

11. Žalitelju valja istaknuti, da je zakonodavac u Zakonu o parničnom postupku odustao od inkvizitornog načela i kao temeljno načelo primjenjuje se akuzatorno načelo kojem je svojstveno, u pravilu, da sud po službenoj dužnosti ne pazi na prava niti jedne od stranaka u postupku. Sud, u tome postupku, ima objektivan i neutralan položaj, zadaća mu je upravljati postupkom i donijeti presudu povodom tužbe. Pritom postupak ima karakter spora ravnopravnih stranaka (tužitelja i tuženika) pred sudom.

Teret dokaza je na tužitelju.

12. Suprotno žalbenim navodima, sud prvog stupnja pravilno je, na temelju svih provedenih dokaza, pa i geodetskog vještačenja, donio odluku u ovoj pravnoj stvari.

12.1. Potpuno su neosnovni žalbeni navodi da „stranka ne može s uspjehom „oboriti“ nalaz vještaka jer ne raspolaže stručnim znanjem iz geodezije“. Svaka stranka, pa tako i prvo tuženik ima pravo i mogućnost tijekom postupka iznositi primjedbe i prigovore na nalaz vještaka, pa ako je nalaz nejasan, nepotpun ili u proturječnosti sa sobom ili s izviđenim okolnostima, a ti se nedostaci ne mogu otkloniti ponovnim saslušanjem vještaka, obnovit će se vještačenje s istim ili drugim vještacima (čl. 261. st. 2. ZPP -a).

12.2. Iz stanja spisa je jasno razvidno da je punomoćnik tuženika glede nalaza i mišljenja vještaka geodetske struke od 17. kolovoza 2024. na ročištu 1. travnja 2025. jasno naveo da tuženici „nemaju primjedbi na nalaz i mišljenje, ali predlažu dopunu i to na način da vještak iskaže površinu 3 mala „trokuta“ iz svoje skice koja su označena plavom i crnom bojom“. Nakon dostavljene dopune nalaza i mišljenja vještaka geodetske struke od 18. listopada 2025. i preciziranog tužbenog zahtjeva tužitelja od 4. prosinca 2025. tuženici zastupani po punomoćniku u osobi odvjetnice i osobno prvo tuženik na ročištu 5. prosinca 2025. nisu, nije imao primjedbi na dopunjeni nalaz i mišljenje vještaka geodetske struke, već isključivo komentar toga nalaza i mišljenja na svoj način kako vidi ovosudni prijepor, smatrajući da je prijeporno samo 3m2 prijepornog betonskog zida, a koji komentar ni na koji način ne dovodi u sumnju nalaz i mišljenje vještaka.

13. Žalbeni navod da bi „rušenje cijelog zida zbog razlike od 3 m2 zaista bilo nesvrsishodno i neutemeljeno“ nije činjenično utemeljen na provedenim dokazima i na točki i. izreke presude, budući je pravilno sud utvrdio da je prvo tuženik dužan ukloniti betonski zid u površini od 10 m2.

14. Prema odredbi članka 161. stavak 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj (Narodne novine broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14, dalje: ZVDSP) pravo je vlasnika zahtijevati od posjednika da mu preda u posjed stvar na kojoj ima pravo vlasništva, što može ostvariti tužbom, čije pretpostavke uređuje odredba članka 162. ZVDSP. Dakle, pravom vlasničkom ili reivindikacijskom tužbom vlasnik neposjednik od nevlasnika posjednika, zahtijeva predaju u posjed stvari na kojoj ima pravo vlasništva.

15. Sud prvog stupnja je iz provedenih dokaza pravilno zaključio da je prvo tuženik „predmetnim, zidom zahvatio i nekretninu tužitelja, ali i da se dijelovima zida „uvukao“ u svoju nekretninu čime je u tom dijelu zakinuo površinu svog zemljišta“. Također, u dokaznom postupka je utvrđeno da stranke, na žalost, nisu sporazumno riješile ovosudni prijepor.

16. Činjenično stanje na kojem se temelji presuda suda prvog stupnja u cijelosti prihvaća pravilnim i ovaj viši sud, jer je ono temeljeno na valjanoj, iscrpnoj i pravilnoj ocjeni izvedenih dokaza, kao i rezultata cjelokupnog dokaznog postupka, pa navedena činjenična utvrđenja prvostupanjskog suda, kao i njegovo stajalište o djelomičnoj osnovanosti zahtjeva tužitelja nisu dovedeni u sumnju žalbenim navodima.

17. Cjelokupan sadržaj žalbi tužitelja i tuženika svode se na osporavanje pravnog pristupa prvostupanjskog suda te osporavanje načina na koji je prvostupanjski sud analizirao tužbu, dokumentaciju dostavljenu tijekom prvostupanjskog postupka kao i dokaze koje je proveo, na koji način i tužitelj i tuženik, ustvari, izražavaju nezadovoljstvo prvostupanjskom presudom.

18. Sud prvoga stupnja pravilno je primijenio odredbu čl. 154. st. 1. ZPP-a u odnosu na drugo, treće i četvrto tuženika te odredbu čl. 154. st. 2. u odnosu na prvo tuženika u svezi s odredbom čl. 155. st. 1. ZPP-a. Naime, iz pobijane odluke je jasno razvidno koje radnje je sud prihvatio kao opravdane i nužne za vođenje ovog spora, a iz čega je razvidno i koliko bodova pripada tužitelju i drugo, treće i četvrto tuženima za svaku pojedinu poduzetu radnju, sve sukladno važećoj Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (“Narodne novine”, broj 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, 37/22 i 126/22). Na taj način sud prvog stupnja pravilno je ispitao sve okolnosti koje su bitne za donošenje zakonite odluke o trošku parničnog postupka te pravilno primijenio i materijalno pravo odlučujući o trošku, kako je odlučno u točkama IV. i VII. izreke.

19. Zbog svega izloženog žalbe tužitelja i prvo tuženika su odbijene kao neosnovane pa je primjenom čl. 368. st. 1. ZPP-a prvostupanjska presuda potvrđena u pobijanim dijelovima pod točkom I., III., IV i VII. izreke.

U Zagrebu, 12. svibnja 2026.

Predsjednica vijeća:

Tihana Marija Miladin