Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž-4239/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sutkinja Ksenije Grgić kao predsjednice vijeća, Jadranke Travaš kao izvjestiteljice i članice vijeća te Gordane Držaić kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja SĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Damir Hećimović, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Hećimović i partneri d.o.o. u Slavonskom Brodu, protiv tuženika Grada Slavonskog Broda, OIB:58007872049, Vukovarska 1, Slavonski Brod, radi naknade štete, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog suda u Slavonskom Brodu poslovni broj: Pn-110/2021-51 od 21. studenog 2025., u sjednici vijeća održanoj dana 12. svibnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se žalba tuženika Grada Slavonskog Broda kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Slavonskom Brodu poslovni broj: Pn-110/2021- 51 od **.**.2025. pod stavcima I. i II. izreke.

II. Odbija se zahtjev tuženika Grada Slavonskog Broda za naknadu troška žalbenog postupka kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Presudom Općinskog suda u Slavonskom Brodu poslovni broj: Pn-110/2021-51 od **.**.2025. pod stavkom I. izreke tuženiku je naloženo isplatiti tužitelju iznos od 2.381,38 EUR zajedno s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom od **.**.2025. pa do isplate. Stavkom II. izreke tuženiku je naloženo naknaditi tužitelju trošak parničnog postupka u iznosu od 3.549,96 EUR zajedno s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom od **.**.2025. pa do isplate. Stavkom III. izreke odbijen je zahtjev tužitelja za naknadu troška parničnog postupka u daljnjem iznosu od 535,13 EUR kao neosnovan. Rješenjem Općinskog suda u Slavonskom Brodu poslovni broj: Pn-110/2021-51 od 21. studenog 2025. dopuštena je preinaka tužbenog zahtjeva.

2. Protiv presude Općinskog suda u Slavonskom Brodu poslovni broj: Pn-110/2021- 51 od 21. studenog 2025. pod stavcima I. i II. izreke žali se tuženik zbog svih žalbenih razloga iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 123/08., 57/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23. i 146/25., dalje: ZPP). Predlaže presudu u pobijanom dijelu preinačiti u smislu žalbenih navoda, a podredno ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje, uz naknadu troška žalbenog postupka u iznosu od 39,82 EUR.

3. Žalba tuženika je neosnovana.

4. Predmet spora je zahtjev tužitelja radi isplate iznosa od 2.381,38 EUR zajedno s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom od presuđenja pa do isplate, koji iznos tužitelj potražuje od tuženika na ime naknade imovinske štete nastale na vozilu tužitelja u štetnom događaju koji se dogodio **.**.2021. u Slavonskom Brodu, kada je tužitelj upravljajući osobnim vozilom naletio na otvoreni šaht slivnih voda na prometnici u vlasništvu tuženika.

5. Suprotno žalbenim navodima tuženika, presuda prvostupanjskog suda u pobijanom dijelu može se ispitati, izreka presude je razumljiva, ne proturječi sama sebi niti razlozima presude, razlozi o svim odlučnim činjenicama važnim za presuđenje u ovom predmetu jasni su i neproturječni te ne postoji proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava i samih tih isprava, slijedom čega su neosnovani žalbeni navodi tuženika koji sadržajno upućuju na to da je prvostupanjski sud prilikom donošenja pobijanih dijelova presude počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a.

6. Prilikom ispitivanja pobijanih dijelova prvostupanjske presude i postupka koji joj je prethodio, utvrđeno je da nisu počinjene ni ostale bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP-a, a na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti na temelju odredbe iz čl. 365. st. 2. ZPP-a.

7. Iz dokaza koji su izvedeni tijekom prvostupanjskog postupka prvostupanjski sud je utvrdio sljedeće:

- da je šteta na osobnom vozilu tužitelja marke „Mercedes klasa C“, registarske oznake [registarska oznaka], nastala u štetnom događaju koji se dogodio **.**.2021. oko 21,30 sati u [adresa], kada je tužitelj upravljajući osobnim vozilom naletio na otvoreni šaht slivnih voda, za koji je očevidom utvrđeno da se nalazi na otprilike 80.- 90. metru ceste i prometnog traka na koji se uključio tužitelj, a koji je u vrijeme očevida bio zatvoren, a boja asfalta uz sami šaht razlikovala se od boje preostalog dijela ceste,

- da je stalni sudski vještak geodetske struke Mario Tomić u svom pisanom nalazu i mišljenju od 22. listopada 2024. naveo da se mjesto štetnog događaja nalazi na k. č. br. [katastarska čestica] [adresa], ulica 2037 m2, upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], da se radi o nerazvrstanoj cesti - javnom dobru u općoj uporabi, te da je ista u vlasništvu ovdje tuženika [adresa] u 1/1 dijela,

- da je, slijedom navedenog, prigovor promašene pasivne legitimacije tuženika u cijelosti neosnovan,

- da je vještak Mario Tomić istaknuo da je tužitelj vozio sjeverno-zapadnim trakom od [adresa] prema jugu do šahta na udaljenosti 87,57 m,

- da iz iskaza tužitelja koji je u predmetnom postupku saslušan kao stranka proizlazi da se isti konkretnog dana kretao iz smjera grada ulicom koja se nalazi neposredno između stadiona NK Marsonia i parka, od sjevera prema jugu , da je, nakon što je skrenuo u navedenu ulicu, otprilike 100 metara nakon toga, zadnji desni kotač osobnog automobila kojim je upravljao, upao u otvoreni šaht zadnjim desnim kotačem, nasjeo, i da je nakon toga izletio iz šahta, da je u vrijeme nastanka štete bio mrak jer je cesta uz park neosvijetljena iz razloga što se u to vrijeme gradio stadion, pa s lijeve strane nije bilo nikakvog osvjetljenja i da zato nije vidio da bi se radilo o otvorenom šahtu, da je izašao iz vozila i utvrdio da je šaht bio otvoren, a da je rešetku šahta netko prethodno odnio, da je zatim pozvao policiju koja je sačinila zapisnik o očevidu, da je u nezgodi oštećen donji dio zadnjeg desnog branika, od savijanja branika da je oštećeno i desno štop svijetlo koje je puklo, te da je oštećena i donja zaštita vozila u desnom dijelu,

- da je svjedok PĐ iskazao da je kao krim-prometni tehničar bio upućen na lice mjesta, da je zatekao vozilo zaustavljeno djelomično na kolniku, a djelomično na nogostupu, okrenuto prema Savi, da je na licu mjesta zatečen i otvoreni šaht za slivne vode pokraj kojeg se nalazio rešetkasti metalni poklopac odmah uz sami šaht, da su u smjeru prethodnog kretanja vozila postojali tragovi plastike od vozila, a da su se na samom kolniku vidjeli tragovi struganja, vjerojatno nastali od pomicanja metalne rešetke šahta, da se vozilo tužitelja nalazilo odmah uz šaht i da su bili vidljivi tragovi oštećenja na stražnjem braniku s desne strane i stražnjoj desnoj signalizaciji, da je svjedok fotografirao mjesto događaja i sačinio skicu lica mjesta , te da je pojasnio da se radi o prometnici uz stadion koja ide do restorana Brođanka, a da se otvoreni šaht nalazio uz zapadni rub kolnika, da su se oštećenja na vozilu mogla dovesti u uzročno posljedičnu vezu s ulaskom zadnjeg dijela vozila u otvoreni šaht i da pretpostavlja da je tužitelj prednjim kotačima prešao preko neučvršćene rešetke koju je izbacio i uletio sa zadnjim dijelom, kakve slučajeve je svjedok i prethodno viđao, pri čemu je naglasio da bi svi šahtovi morali biti učvršćeni radi sigurnog odvijanja prometa,

- da je svjedok IĐ iskazao da ga je po predmetnom štetnom događaju pozvao Centar 112 i da je u to vrijeme bio voditelj ophodnje u Građenje Rašić d.o.o. koje je bilo zaduženo za održavanje gradskih prometnica u [adresa], da je prilikom dolaska na lice mjesta s njim bio i kolega ŽĐ, da je bio mrak i da je bio otvoren slivni šaht, a da se svjedok nije mogao sjetiti gdje je bio poklopac šahta , da su u to vrijeme imali problema sa šahtovima jer su ih znali skidati i krasti, da su stavili na otvoreni šaht klemfiks koji se stavlja na otvorene rupe radi lakšeg uočavanja i označavanja a da su sutradan stavili novi poklopac, da ga vezano uz taj šaht nitko prije Centra 112 nije obavijestio o nekakvim nedostacima i da svaki dan u okviru redovnog nadzora obilazi gradske prometnice te da nije vidio navedenog dana da bi bilo nekakvog oštećenja u okviru prometnice,

- da iz nalaza i mišljenja prometnog vještaka Igora Nužde od 28. srpnja 2025. proizlazi da je do štetnog događaja došlo, uvažavajući oblik i položaj oštećenja na vozilu, krhotine plastike na kolniku i tragove struganja po kolniku, na način kako je to tužitelj naveo u svom iskazu,

- da je vještak Igor Nužda istaknuo da sve instalacije na prometnicama (vodovod, kanalizacija, telekomunikacije) moraju imati mehanički sigurne i stabilne poklopce koji podnose prometna opterećenja, a ako se šaht otvara zbog radova ili inspekcije, da je obavezno postavljanje privremene prometne signalizacije i zaštite (npr. čunjevi, barijere, reflektirajući znakovi), posebno u noćnim uvjetima smanjene vidljivosti jer smanjena vidljivost smanjuje vrijeme reakcije vozača i prema prometno-psihološkim analizama vozači teže uočavaju tamne i neoznačene prepreke na kolniku ,

- da je vještak istaknuo da, ako je otvoren šaht bio neosvijetljen i neoznačen, tada vozač nema realnu mogućnost pravovremenog uočavanja i izbjegavanja prepreke, čak i uz pridržavanje prometnih propisa, te da je vještak konstatirao da na mjestu štetnog događaja nije bila postavljena nikakva prometna signalizacija, fizička zaštita, niti reflektirajuće oznake koje bi vozača upozoravala na opasnost,

- da ni tužitelj ni tuženik nisu imali primjedbe na dio nalaza prometnog vještaka vezano uz način nastanka štetnog događaja, s tim da je tuženik isticao da je poduzeo sve radnje na održavanju ceste koje predstavljaju zakonsku obvezu vlasnika prometnice, vezane uz sigurnost obavljanja prometa na cesti,

- da je prometni vještak visinu štete utvrdio u iznosu od 2.381,38 EUR kojim iznosom je obuhvaćen i pripadajući porez na dodanu vrijednost,

- da je tuženik istaknuo primjedbe na nalaz vještaka vezano uz iskazanu visinu štete , na koje primjedbe se vještak očitovao neposredno saslušan na raspravi 6. listopada 2025., nakon čega je tuženik ostao samo kod prigovora na nalaz vještaka vezano uz prethodnu brzinu kretanja vozila tužitelja, za koju je vještak iskazao da , s obzirom na sve materijalne tragove prometne nesreće, prihvaća istinitim iskaz tužitelja.

8. Prvostupanjski sud je dakle utvrdio da je u ovom postupku nesporno dokazano da je do štete na vozilu tužitelja došlo u noćnim uvjetima, na slabo osvijetljenom dijelu prometnice kojim se kretao tužitelj, uslijed otvorenog ili nepravilno postavljenog i nepričvršćenog poklopca šahta koji nije bio ničim označen kao takav i nije bio uočljiv za tužitelja.

9. Prvostupanjski sud je zaključio da otvoren šaht na cesti odnosno šaht na kojem poklopac nije adekvatno pričvršćen, u uvjetima u kojima je došlo do prometne nesreće, predstavlja opasnu stvar, pa da tuženik kao vlasnik opasne stvari odgovara za štetu po kriteriju objektivne odgovornosti iz čl. 1063. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj: 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22., 156/22., 145/23., 155/23., dalje: ZOO), u svezi čl. 1064. ZOO-a.

10. Nadalje, prvostupanjski sud je zaključio da u predmetnom postupku nisu dokazane pretpostavke oslobođenja odgovornosti iz čl. 1067. ZOO-a, odnosno da se u konkretnom slučaju ne radi o višoj sili (čl. 1067. st. 1. ZOO-a), niti da je do štete došlo radnjom oštećenika ili treće osobe, pa da u tom smislu činjenica da je tuženik organizirao održavanje i ophodnju šahtova putem društva Rašić gradnja d.o.o. i da prema iskazu zaposlenika društva, svjedoka IĐ, nitko nije prijavio nikakvu nepravilnost, a da su oni obilazili redovno sve prometnice, u konkretnom slučaju ne oslobađa tuženika odgovornosti za nastanak štetnog događaja. Naime, svjedok PĐ, policijski službenik, u svom je iskazu naveo da je slučaje nesreća zbog otvorenih šahtova ili šahtova s neadekvatno pričvršćenim poklopcem i prethodno imao, tako da oni ne mogu predstavljati višu silu. Također, da odgovornost ili suodgovornost tužitelja ili treće osobe u ovom štetnom događaju nije dokazana, imajući u vidu nalaz i mišljenje prometnog vještaka na koji stranke nisu imale primjedbi. Prema čl. 1090. ZOO-a, sud će, uzimajući u obzir i okolnosti koje su nastupile poslije prouzročenja štete, dosuditi naknadu u iznosu koji je potreban da se oštećenikova materijalna situacija dovede u ono stanje u kojem bi se nalazila da nije bilo štetne radnje ili propuštanja, pa je, uzimajući u obzir nalaz i mišljenje prometnog vještaka Igora Nužde, prvostupanjski sud tužitelju dosudio iznos od 2.381,38 EUR, zajedno s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom od presuđenja pa do isplate.

11. Činjenično stanje i zaključke prvostupanjskog suda prihvaća i ovaj, drugostupanjski sud. Tuženik svojim žalbenim navodima osporava činjenično stanje utvrđeno od strane prvostupanjskog suda, te u žalbi iznosi vlastitu ocjenu dokaza koja se suprotstavlja ocjeni prvostupanjskog suda. Međutim, ta ocjena, prema stajalištu ovog suda, nema podlogu u rezultatu dokaznog postupka, te ne može dovesti u sumnju pravilnost i potpunost činjeničnog stanja utvrđenog od strane prvostupanjskog suda.

12. Prvenstveno valja reći da tuženik neosnovano ustraje kod prigovora promašene pasivne legitimacije.

13. Naime, Zakon o komunalnom gospodarstvu („Narodne novine“, broj: 68/18., 110/18. i 32/20., dalje: ZKG) propisuje da su jedinice lokalne samouprave dužne komunalne djelatnosti obavljati kontinuirano na način koji osigurava održavanje komunalne infrastrukture u stanju funkcionalne sposobnosti radi ostvarivanja neprekidne isporuke komunalnih usluga (čl. 13.), zatim komunalne djelatnosti obavljati prema standardima kakvoće pružanja komunalnih usluga propisanim posebnim propisima (čl. 14.), i komunalnu uslugu isporučivati korisnicima usluga na način koji ne može štetiti njihovoj imovini, pravima i pravnim interesima (čl. 17.).

14. Nadalje, ZKG propisuje da komunalne djelatnosti kojima se osigurava održavanje komunalne infrastrukture, između ostalog, predstavlja i održavanje nerazvrstanih cesta (čl. 22. st. 1. toč. 1.), s time da se pod održavanjem nerazvrstanih cesta podrazumijeva skup mjera i radnji koje se obavljaju tijekom cijele godine na nerazvrstanim cestama, uključujući i svu opremu, uređaje i instalacije, sa svrhom održavanja prohodnosti i tehničke ispravnosti cesta i prometne sigurnosti na njima (redovito održavanje), kao i mjestimičnog poboljšanja elemenata ceste, osiguravanja sigurnosti i trajnosti ceste i cestovnih objekata i povećanja sigurnosti prometa (izvanredno održavanje), a u skladu s propisima kojima je uređeno održavanje cesta (čl. 23. st. 1.).

15. Iako je odredbom iz čl. 33. st. 1. ZKG-a propisano da komunalne djelatnosti može obavljati i pravna i fizička osoba na temelju ugovora o obavljanju komunalne djelatnosti, a ovdje tuženik je poslove održavanja cesta ustupio društvu Građenje Rašić d.o.o. s kojim je imao zaključen ugovor o istome, navedeno ne oslobađa tuženika od odgovornosti za naknadu štete nastale zbog nepridržavanja tih obveza, budući da je tuženik sukladno čl. 107. st. 1. Zakona o cestama („Narodne novine“, broj: 84/11., 18/13., 22/13., 54/13., 148/13., 92/14. i 110/19., dalje: ZOC) odgovoran za održavanje nerazvrstanih cesta sukladno propisima kojima se uređuje komunalno gospodarstvo, pa je isti, zajedno s trgovačkim društvom kojem je ustupio poslove održavanja cesta, odgovoran za održavanje nerazvrstanih cesta na način da ceste u svakom trenutku budu sigurne za prometovanje vozilima.

16. S tim u vezi, neosnovani su žalbeni navodi tuženika u kojima on ističe da su navedenog dana poduzete sve radnje potrebne za sigurno kretanje prometnicama na području [adresa], jer bez obzira što je svjedok IĐ iskazao da ga vezano za šaht na konkretnoj prometnici nitko nije obavijestio o nekakvim nedostacima i da navedenog dana nije vidio da bi bilo nekakvog oštećenja u okviru prometnice, navedeno ne isključuje očigledno postojanje otvorenog i nepravilno postavljenog odnosno nepričvršćenog šahta, koji je uslijed nepostojanja osvjetljenja na konkretnoj prometnici prouzročio štetu na vozilu tužitelja, a što je utvrđeno provedenim vještačenjem i iskazom svjedoka PĐ. Pri tome valja istaknuti i da iz iskaza svjedoka PĐ, kao i svjedoka IĐ, proizlazi da neučvršćeni šahtovi nisu bili rijetkost na konkretnim prometnicama u vrijeme nastanka štetnog događaja. Sve navedeno dovodi do pravilnog zaključka prvostupanjskog suda da konkretni šaht predstavlja opasnu stvar, te da tuženik kao vlasnik opasne stvari odgovara za štetu po kriteriju objektivne odgovornosti iz čl. 1063.

ZOO-a, u svezi čl. 1064. ZOO-a.

17. Prema tome, uzimajući u obzir činjenično stanje utvrđeno u ovom predmetu, valja reći da je pravilno prvostupanjski sud postupio kada je pod stavkom I. izreke prvostupanjske presude tuženiku naložio isplatiti tužitelju iznos od 2.381,38 EUR (koji iznos predstavlja visinu štete na tužiteljevom vozilu utvrđenu provedenim vještačenjem, na što tuženik nakon dopunskog očitovanja vještaka nije imao primjedbi), zajedno s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom od 21. studenog 2025. pa do isplate, sve u smislu odredaba iz čl. 1046., čl. 1063., čl. 1064., čl. 1085. st. 3., čl. 1089. st. 2., čl. 1090. ZOO-a, u svezi čl. 29. st. 2. ZOO-a, te čl. 13., čl. 14., čl. 17., čl. 22. st. 1. toč. 1., čl. 23. st. 1. i čl. 33. st. 1. ZKG-a, u svezi čl. 107. st. 1. ZOC-a.

18. Odluka o zahtjevu tužitelja za naknadu troška parničnog postupka (stavak II. izreke pobijane presude) pravilno je donesena u smislu odredaba iz Tbr. 7. toč. 1., Tbr. 8. toč. 1., Tbr. 9. toč. 1. i 3., Tbr. 46., Tbr. 52. st. 3. i Tbr. 54. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (''Narodne novine'', broj: 138/23. i 107/25., dalje: Tarifa), čl. 38. st. 1. Zakona o porezu na dodanu vrijednost („Narodne novine“, broj: 73/13., 99/13., 148/13., 153/13., 143/14., 115/16., 106/18., 121/19., 138/20., 39/22., 113/22., 33/23., 114/23., 35/24., 152/24. i 52/25., dalje: ZPDV), Tar. br. 1. st. 1. Uredbe o Tarifi sudskih pristojbi („Narodne novine“, broj: 53/19) i Tar. br. 2. st. 1. Uredbe o Tarifi sudskih pristojbi („Narodne novine“, broj: 37/23), u svezi čl. 1. st. 1. Zakona o sudskim pristojbama („Narodne novine“, broj: 118/18. i 51/23), te čl. 151. st. 3. ZPP-a i čl. 29. st. 2. ZOO-a, u svezi čl. 154. st. 1. i čl. 155. st. 1. i 2. ZPP-a.

19. Pritom valja istaknuti da su neosnovani žalbeni navodi tuženika u kojima on ističe da je prvostupanjski sud trebao odbiti zahtjev tužitelja za naknadu troška pristupa na ročište za objavu presude koje je održano 21. studenog 2025.

20. Naime, odredbom iz čl. 335. st. 7. ZPP-a propisano je da stranci koja je uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, sud neće dostavljati presudu, dok je odredbom iz čl. 335. st. 8. ZPP-a propisano da će sud stranci koja je pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje uručiti ovjereni prijepis presude, odnosno, da će se sukladno odredbi čl. 335. st. 9. ZPP-a, ako stranka ne pristupi na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrati da je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. S obzirom na navedeno, trošak zastupanja na ročištu za objavu presude može se smatrati potrebnim radi vođenja parnice u smislu odredbe čl. 155. ZPP -a, s time da je punomoćnik tužitelja na navedeno ročište pristupio i zatražio trošak sukladno odredbi čl. 164. ZPP-a, pa je prvostupanjski sud stoga pravilno postupio kada je tužitelju priznao pravo na naknadu troška pristupa na ročište za objavu presude koje je održano 21. studenog 2025. u iznosu od 125,00 EUR, sve u smislu odredaba iz Tbr. 9. toč. 3., Tbr. 46., Tbr. 52. st. 3. i Tbr. 54. Tarife i čl. 38. st. 1. ZPDV- a, u svezi čl. 155. st. 1. i 2. ZPP-a.

21. Slijedom svega navedenog, primjenom odredbe iz čl. 368. st. 1. ZPP-a valjalo je odlučiti kao pod stavkom I. izreke ove odluke.

22. Zahtjev tuženika za naknadu troška žalbenog postupka (troška sudske pristojbe na žalbu) je odbijen na temelju čl. 166. st. 1. u svezi čl. 154. st. 1. ZPP -a, slijedom čega je odlučeno kao pod stavkom II. izreke ove odluke.

U Zagrebu 12. svibnja 2026.

Predsjednica vijeća:

Ksenija Grgić