Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj: Gž-2693/2023-5
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sutkinjama toga suda Gordani Držaić, predsjednici vijeća, Jadranki Travaš, članici vijeća - sutkinji izvjestiteljici i Kseniji Grgić, članici vijeća u pravnoj stvari tužitelja JI, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Boris Rebić, odvjetnik u Imotskom, protiv tužene BI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] nasljednice iza pok. TI, radi utvrđenja, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog suda u Makarskoj, Stalna služba u Imotskom poslovni broj P-2561/2019-34 od 14. veljače 2023., na sjednici vijeća održanoj 12. svibnja 2026.,
r i j e š i o j e
I. Ukida se presuda Općinskog suda u Makarskoj, Stalna služba u Imotskom poslovni broj P-2561/2019-34 od 14. veljače 2023. i predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.
II. O troškovima žalbenog postupka odlučit će se u končanoj presudi.
Obrazloženje
1. Sud prvog stupnja je donio presudu kojom je pod točkom I. izreke utvrdio da je tužitelj JI stvarni vlasnik istočne polovice zida koji pravcem sjever-jug dijeli kuće parničnih stranaka, odnosno zid položen na č. zem. [katastarska čestica] jedino z.k. tijelo z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], označen na skici mjernika vještaka Gorana Kukavica od 24. ožujka 2022.g. točkama A-B-C-D i opisan crvenom linijom, a koja skica čini sastavni dio ove presude, odnosno da je isti kao konstruktivni nosivi zid zajednički objektima parničnih stranaka, pa je slijedom toga dužan tuženik predati tužitelju u mirni i nesmetani posjed predmetni dio predmetnog zida, trpjeti da na tom dijelu tužitelj ostvaruje svoja vlasnička prava, koristi se i upotrebljava predmetni zid prema njegovoj namjeni, održava ga, kao i ubuduće prestati uznemiravati tužitelja u njegovim vlasničkim pravima na navedenom, uz ovlaštenje da tužitelj temeljem ove presude ishodi parcelaciju/etažiranje nekretnine linijom predmetnog zida kao i uknjižbu prava vlasništva po predmetnoj parcelaciji/etažiranju na svoje ime uz istodobno brisanje zemljišnoknjižnih prava tuženika u tom dijelu, a što je tuženik dužan trpjeti. Pod točkom II. izreke naloženo je tuženiku nadoknaditi tužitelju trošak parničnog postupka u iznosu od 2.660,80 €[1] / 20.047,80 kuna, sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama a koje teku od dana donošenja prvostupanjske presude (14. veljače 2023.) pa do isplate.
2. Protiv ove presude žalbu je podnio tuženik zbog svih žalbenih razloga iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 96/08, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 155/23, 146/25 - dalje: ZPP). Predlaže pobijanu presudu ukinuti i vratiti sudu prvog stupnja na ponovno suđenje uz naknadu troška za sastav žalbe.
3. Žalba je osnovana.
4. Pobijanom presudom sud prvog stupnja je utvrdio da je tužitelj stvarni vlasnik istočne polovice zida koji pravcem sjever-jug dijeli kuće parničnih stranaka, odnosno zid položen na č. zem. [katastarska čestica] jedino z.k. tijelo z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], označen na skici mjernika vještaka Gorana Kukavica od 24. ožujka 2022.g. točkama A-B-C-D i opisan crvenom linijom, a koja skica čini sastavni dio ove presude, odnosno da je isti kao konstruktivni nosivi zid zajednički objektima parničnih stranaka, pa je slijedom toga dužan tuženik predati tužitelju u mirni i nesmetani posjed predmetni dio predmetnog zida, trpjeti da na tom dijelu tužitelj ostvaruje svoja vlasnička prava, koristi se i upotrebljava predmetni zid prema njegovoj namjeni, održava ga te da ubuduće prestane uznemiravati tužitelja u njegovim vlasničkim pravima na navedenom, uz ovlaštenje da tužitelj temeljem ove presude ishodi parcelaciju/etažiranje nekretnine linijom predmetnog zida kao i uknjižbu prava vlasništva po predmetnoj parcelaciji/etažiranju na svoje ime uz istodobno brisanje zemljišnoknjižnih prava tuženika u tom dijelu, a što je tuženik dužan trpjeti.
5. Tužitelj tužbu temelji na tvrdnji da je vlasnik nekretnine označene kao č. zem [katastarska čestica] K. O, [adresa] koja u naravi predstavlja kuću te da je vlasnik istočne polovice zida koji dijeli kuće stranaka položenih na č. zem. [katastarska čestica] odnosno č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te traži predaju u posjed dijela zida koji je označen na skici mjernika vještaka Gorana Kukavice od 24. ožujka 2022. točkama A-B-C-D na č. zem [katastarska čestica] jedino z.k. tijelo z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].
6. Tuženik tijekom postupka, a sada i u žalbi tvrdi da je sporni zid u cijelosti njegovo vlasništvo te da je kuća tuženika po njegovim precima u sadašnjim gabaritima izgrađena 1926. dok je kuća tužitelja izgrađena kasnije, te da predmetni zid predstavlja istočni nosivi zid kuće tuženika .
7. Sud prvog stupnja je nepravilno postupio kada je prihvatio zahtjev tužitelja te tužitelja utvrdio vlasnikom istočne polovice zida koji pravcem sjever -jug dijeli kuće stranaka odnosno zid položen na č. zem. [katastarska čestica] jedino z.k. tijelo z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], označen na skici vještaka Gorana Kukavice točkama A-B-C-D s obrazloženjem da je na temelju nalaza i mišljenja vještaka građevinske struke LI utvrđeno da je sporni zid zajednički zid koji dijeli nekretnine stranaka te da je isti u suvlasništvu stranaka. Ovakvo utvrđenje prvostupanjskog suda kojim je utvrdio vlasništvo tužitelja uz istodobno utvrđenje suvlasništva stranaka na spornom zidu je nejasno i proturječno te ga ne može prihvatiti ovaj sud obzirom da sud prvog stupnja nije dao nikakve razloge za takvu svoju odluku niti naveo materijalni propis na kojem temelji svoju odluku kojom je tužitelja utvrdio vlasnikom istočne polovice koji pravcem sjever-jug dijeli kuće stranaka, koji se nalazi na č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] a koje je vlasnik tuženik.
8. Također valja reći da niti iz činjeničnog supstrata tužbe nije jasno na kojem pravnom osnovu tužitelj temelji svoj zahtjev za utvrđenjem vlasništva istočne polovice zida koji je pravcem sjever-jug položen na č. zem. [katastarska čestica] a koja je u vlasništvu tuženika niti je sud prvog stupnja navedeno tijekom postupka utvrdio.
9. Kako iz nalaza i mišljenja vještaka građevinske struke LI (list 52 spisa) proizlazi da je sporni zid debljine 56 cm koji se nalazi između kuće tužitelja i tuženika zajednički za oba objekta, ovaj sud je stajališta da se u konkretnom slučaju imaju primijeniti odredbe članka 101. stavka 1. Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („ Narodne novine„ br. 91/96, 68/98, 137/99,22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09; dalje ZV).
9.1. Odredbom članka 101. stavka 1. ZV propisano je da ograde između susjednih nekretnina (zidovi, plotovi, ograde, živice i druge prepreke) kao i stvari koje služe kao međni znakovi, zajedničke su ograde i u suvlasništvu su susjeda s obje strane međe, osim ako se dokaže (naročito znacima, natpisima, grbovima ili drugim dokazima) da su vlasništvo jednoga susjeda, a odredbom članak 101. stavka 3. propisano je da zajedničku ogradu može svaki od susjeda upotrebljavati sa svoje strane do polovine njezine širine, može do te širine izgraditi slijepa vrata ili smjestiti uzidane ormare i sl. Suvlasništvo takvih stvari nije djeljivo dokle god te stvari ne izgube namjenu zajedničke ograde ili međašnog znaka.
10. Dakle, iako je prema odredbi čl. 101. st. 1. ZV zid suvlasništvo susjeda s obje strane međe, dopušteno je dokazivati da je zid vlasništvo samo jednog susjeda.
11. Tuženik koji tvrdi da je sporni zid isključivo u njegovom vlasništvu je tijekom postupka tvrdio da je sporni zid stekao izgradnjom objekta odnosno nasljeđivanjem iza svojih prednika te je na te okolnosti predložio saslušanje svjedoka u podnesku od 1. srpnja 2019. (list 20 spisa) kao i provođenje vještačenja prizemnog dijela spornog zida na okolnost starosti zida i terase koja se nalazi na istoku od spornog zida, te starost nadogradnje nad lastavicom predmetnog zida.
12. Međutim, kako sud prvog stupnja nije proveo navedene dokaze a niti je u obrazloženju pobijane presude naveo razloge neprihvaćanja dokaznih prijedloga tuženika to je ostvaren žalbeni razlog nepravilno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja iz čl. 355. ZPP-a.
13. Stoga je valjalo temeljem odredbe čl. 370. ZPP-a ukinuti pobijanu presudu i vratiti sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.
14. U ponovnom postupku sud prvog stupnja će imajući u vidu navedeno pozvati tužitelja da činjenično dopuni tužbu obzirom da nije jasno temeljem kojeg pravnog osnova tužitelj tvrdi da je vlasnik polovice spornog zida s obzirom da međašni znakovi i zidovi kao zajedničke ograde imaju pretpostavku suvlasništva susjeda s obje strane međe, osim ako se dokaže suprotno te će odlučiti o dokaznim prijedlozima stranaka, nakon čega će donijeti novu i na zakonu osnovanu odluku.
15. O troškovima postupka odlučeno je primjenom čl. 166. st. 3. ZPP-a.
U Zagrebu, 12. svibnja 2026.
Predsjednica vijeća
Gordana Držaić
