Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj: Gž-2177/2026-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Županijski sud u Zagrebu, sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda, Željke Rožić Kaleb, predsjednika vijeća, suca izvjestitelja i člana vijeća Andrine Raspor Flis, te člana vijeća Ane Gradišek, u izvanparničnom predmetu prisilnog smještaja osobe s duševnim smetnjama RF, OIB: [osobni identifikacijski broj], s prebivalištem u [adresa], koju zastupa punomoćnica po službenoj dužnosti Korana Ferdelji, odvjetnica u Zagrebu, odlučujući o žalbi prisilno smještene osobe, izjavljene protiv rješenja Županijskog suda u Zagrebu, poslovni broj R1-137/2026-9 od 5. svibnja 2026., u sjednici vijeća održanoj dana 12. svibnja 2026.,
r i j e š i o j e
I. Odbija se žalba prisilno smještene osobe RF kao neosnovana i potvrđuje rješenje Županijskog suda u Zagrebu, poslovni broj R1-137/2026-9 od 5. svibnja 2026. godine.
II. Određuje se punomoćnici po službenoj dužnosti FF trošak sastava žalbe u iznosu od 156,25 eura.
III. Nalaže se računovodstvu Županijskog suda u Zagrebu da navedeni iznos troška po pravomoćnosti ovog rješenja isplati iz proračunskih sredstava suda na žiro račun punomoćnici po službenoj dužnosti FF.
Obrazloženje
1. Rješenjem suda prvog stupnja određuje se prisilni smještaj RF u Klinici za psihijatriju [naziv], Zagreb, u trajanju do 30 dana, počevši od **.**.2026..
2. Protiv tog rješenja žali se prisilno smještena osoba zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava, te predlaže da se pobijano rješenje ukine i traži trošak sastava žalbe.
3. Žalba nije osnovana.
4. Nisu osnovani žalbeni navodi, jer je sud prvog stupnja, provodeći postupak u smislu odredbe čl. 35. i 36. Zakona o zaštiti osoba s duševnim smetnjama (Narodne novine broj 76/14 – dalje: ZZODS), pravilno utvrdio da su ispunjene pretpostavke za prisilni smještaj u psihijatrijsku ustanovu ..., na temelju odredbe čl. 27. ZZODS, jer je u pitanju osoba s težim duševnim smetnjama koja zbog tih smetnji osobno i izravno ugrožava vrijednosti i dobra propisana u navedenom zakonskom članku, zbog čega joj je prijeko potreban smještaj u psihijatrijsku ustanovu radi liječenja.
5. To prvenstveno proizlazi iz nalaza i mišljenja liječnika vještaka psihijatra u kojem je navedeno da se kod bolesnice pokazuje klinička slika akutnog psihotičnog ponašanja i doživljavanja, što predstavlja težu duševnu smetnju, a u pogoršanju je psihičkog stanja unazad godinu dana, te odbija odlazak na pregled psihijatra do te mjere da je postala upadnog i nepredvidivog ponašanja uz tendencije hostilnog postavljanja spram okoline, a u potpunosti je bez uvida i kritičnosti spram svog stanja i ponašanja, te potrebe liječenja. Bolesnica nema uvida prema svom stanju i nije sklona ostanku na liječenju, a uslijed psihotične dekonpenzacije i nepredvidivosti ugrožava osobnu ali i tuđu sigurnost, zdravlje i život, te je potrebno i opravdano provesti prisilno bolničko liječenje u trajanju do 30 dana, budući da u trenutnom stanju može ugroziti vlastiti život, zdravlje i sigurnost, ali i zdravlje i sigurnost drugih osoba.
6. Obrazlažući svoj nalaz liječnik vještak u cijelosti ostala kod svog datog nalaza, navodeći da s obzirom na aktualnu kliničku sliku trenutno nije moguće ambulantno liječenje, ali će biti moguće po stabilizaciji psihičkog stanja . Preporuka struke o važećim smjernicama da se nakon dijagnosticirane akutne psihotičke epizode sa simptomima shizofrenije preporuča po stabilizaciji stanja, uzimanje terapije tri godine uz redovite kontrole i ambulantno praćenje stanja.
7. Ocjenjujući nalaz vještaka i dopunu tog nalaza, kao i navode predstavnice klinike za psihijatriju i ovaj sud smatra da je za prisilno smještenu osobu nužno potrebno odrediti prisilni smještaj, budući da boluje od teže duševne smetnje te je u pogoršanju svog psihičkog stanja, a u potpunosti je bez uvida i kritičnosti spram svog stanja i ponašanja, te potrebe liječenja, pa uslijed psihotične dekompenzacije i nepredvidivosti ugrožava osobnu ali i tuđu sigurnost, zdravlje i život, što sve upućuje na potrebu hospitalnog liječenja.
8. Stoga žalbeni navodi da prisilno smještena osoba ne ugrožava vlastiti ili tuđi život, zdravlje i sigurnost, te da ne postoji opravdanje za njezino prisilno zadržavanje , nisu osnovani, jer su u suprotnosti s provedenim dokazima u spisu i izričitim navodima vještaka psihijatra o ozbiljnosti psihičkog stanja prisilno smještanje osobe i potrebi njezinog liječenja.
9. Slijedom navedenog sud prvog stupnja pravilno je, na temelju odredbe čl. 29. st. 3. ZZODS odredio prisilni smještaj u trajanju do 30 dana, zbog čega je valjalo na temelju odredbe čl. 43. st. 3. ZZODS odbiti žalbu prisilno smještene osobe kao neosnovanu.
10. Prema odredbi čl. 15. i 35. ZZODS u sudskim postupcima propisanim tim zakonom osoba s duševnim smetnjama mora imati odvjetnika, a ako ga ona sama ne izabere sud će po službenoj dužnosti postaviti odvjetnika ako ga ta osoba, osoba od povjerenja ili zakonski zastupnik nije već ranije izabrao.
11. Sukladno odredbi čl. 5. st. 1. ZZODS sredstva za troškove prisilnog smještaja u psihijatrijskoj ustanovi neubrojive osobe osiguravaju se u državnom proračunu, pa kako je sud prvog stupnja postavio prisilno smještenoj osobi punomoćnika po službenoj dužnosti, to punomoćnik ima pravo na naknadu troškova za poduzete radnje koji se osiguravaju u državnom proračunu.
12. Prema Tbr. 16. toč. 1. alineja 3. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj: 142/12, 103/14, 118/14, 107/15 i 37/22, 126/22, 138/23 – dalje Tarifa) u neprocjenjivim predmetima odvjetniku pripada nagrada od 50 bodova, a prema Tbr. 18. toč. 1. Tarife za sastavljanje redovnih pravih lijekova odvjetniku pripada nagrada iz Tbr. 16. uvećana za 25%.
13. Sukladno tome valjalo je primjenom Tbr. 46., Tbr. 52. toč. 3. i Tbr. 54. Tarife punomoćnici po službenoj dužnosti FF dosuditi trošak sastava žalbe, a taj trošak će joj se pravomoćnošću rješenja isplatiti iz proračunskih sredstava suda.
U Zagrebu 12. svibnja 2026.
Predsjednica vijeća:
Željka Rožić Kaleb