REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Rev-217/2026-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Marine Paulić predsjednice vijeća, Ivana Vučemila člana vijeća i suca izvjestitelja, Darka Milkovića člana vijeća, mr. sc. Senije Ledić članice vijeća i Damira Kontreca člana vijeća, u pravnoj stvari ovrhovoditelja PT iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnica Nataša Lisac, odvjetnica u Dugom Selu, protiv ovršenice OT, iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Zoranu Gajskom, odvjetniku u Zagrebu, radi ovrhe radi ispražnjenja i predaje u posjed nekretnine, odlučujući o reviziji ovrhovoditelja protiv rješenja Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž Ovr- 1189/2024-2 od 26. studenoga 2024., kojim je potvrđeno rješenje Općinskog suda u Crikvenici poslovni broj Ovr-368/2021 od 4. lipnja 2024., u sjednici održanoj 12. svibnja 2026.,
r i j e š i o j e:
Odbija se revizija kao neosnovana.
Obrazloženje
1. Rješenjem Općinskog suda u Crikvenici odlučeno je:
„I. Odbija se prijedlog ovrhovoditelja PT, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] za određivanjem predložene ovrhe ispražnjenjem i predajom u posjed nekretnina oznake k. č. br. [katastarska čestica] kuhinjski vrt kod kuće u [adresa] površine 24 čhv (86 m2) i k. č. br. [katastarska čestica] kuća br. 203 i dvorište površine 13 čhv (47 m2) upisanima u zk.ul.
[broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kao neosnovan.
II. Odbacuje se zahtjev ovršenice za naknadu troškova ovoga postupka kao nepotpun.“.
2. Drugostupanjski sud potvrdio je prvostupanjsko rješenje u cijelosti.
3. Rješenjem Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Revd-1303/2025-2 od 28. svibnja 2025. ovrhovoditelju je dopušteno podnošenje revizije protiv rješenja Županijskog suda u Zagrebu broj Gž Ovr-1189/2024-2 od 26. studenog 2024. u odnosu na sljedeće pitanje:
„Može li imatelj potvrde o punopravnom vlasništvu izdane temeljem članka 277. Ovršnog zakona (Narodne novine 57/1996, 29/1999, 42/2000, 173/2003, 194/2003, 151/2004, 88/2005, 121/2005) s uspjehom tražiti predaju u posjed nekretnine iako nije upisan kao zemljišnoknjižni vlasnik iste?“.
4. Postupajući po navedenom dopuštenju ovrhovoditelj je protiv navedene odluke podnio reviziju u odnosu na naznačeno pitanje zbog kojeg je revizija dopuštena. Predložio je da ovaj sud prihvati reviziju, ukine nižestupanjske odluke i predmet vrati na ponovno suđenje.
5. Na reviziju nije odgovoreno.
6. Revizija nije osnovana.
7. U skladu s odredbom čl. 391. st. 3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25 – dalje: ZPP) revizijski sud ispitao je pobijanu odluku samo u dijelu u kojem je revizija dopuštena i samo zbog pitanja iz članka 385.a ovoga Zakona zbog kojeg je dopuštena.
8. U revizijskom postupku sporno je može li ovrhovoditelj na temelju ovršne isprave (ugovor o zajmu sa sporazumom o osiguranju novčane tražbine prijenosom vlasništva na nekretnini sklopljen u obliku javnobilježničkog akta) s uspjehom u ovršnom postupku tražiti predaju u posjed nekretnine iako nije upisan kao zemljišnoknjižni vlasnik iste.
9.1. U postupku koji je prethodio reviziji, utvrđeno je:
- da ovrhovoditelj traži ovrhu predajom u posjed nekretnine na temelju ugovora o zajmu sa sporazumom o osiguranju novčane tražbine prijenosom vlasništva na nekretnini sklopljenom u obliku javnobilježničkog akta između PT, kao zajmodavca, ovdje ovrhovoditelja i OT, kao zajmoprimca, ovdje ovršenice, ovjerenog i solemniziranog od javne bilježnice Zinke Batušić-Slogar pod brojem Ov-5489/2021 od 30. rujna 2021. sastavljen sukladno odredbi čl. 277. st. 11. tada važećeg Ovršnog zakona („Narodne novine“ 57/96, dalje OZ/96),
- da se ovrhovoditelj, na temelju gore navedene ovršne isprave (ugovora o zajmu sa sporazumom o osiguranju novčane tražbine prijenosom vlasništva na nekretnini) upisao u zemljišne knjige kao vlasnik predmetne nekretnine i da je vlasništvo prenio darovnim ugovorom na CT,
- da je ovršenica pokrenula parnicu radi brisanja fiducijarnog vlasništva (jer je podmirila novčanu tražbinu zajmodavcu, ovdje ovrhovoditelju), da je tužbeni zahtjev prihvaćen presudom Općinskog suda u Crikvenici, Stalne službe u Senju broj P-845/2010 koja je potvrđena presudom Županijskog suda u Varaždinu broj Gž-1095/2012 od 23. listopada 2023.,
- da je na temelju pravomoćne presude Općinskog suda u Crikvenici, Stalne službe u Senju broj P-845/2010 izvršeno brisanje prava vlasništva CT uz istovremeni upis uknjižbe prava vlasništva OT, ovdje ovršenice odnosno uspostavljeno je zemljišnoknjižno stanje kakvo je bilo prije uknjižbe solemniziranog ugovora o zajmu sa sporazumom o osiguranju novčane tražbine prijenosom vlasništva na nekretnini.
9.2. Slijedom iznesenog nižestupanjski sudovi su zaključili da je ovršna isprava ovrhovoditelja bez pravnog učinka jer je pravomoćnom presudom Općinskog suda u Crikvenici, Stalne službe u Senju broj P-845/2010 naloženo brisanje fiducijarnog vlasništva koje je upisano na temelju solemniziranog ugovora o zajmu sa sporazumom o osiguranju novčane tražbine prijenosom vlasništva na nekretnini, obzirom da je novčana tražbina osigurana tim prijenosom podmirena, a na temelju tog solemniziranog ugovora u ovom ovršnom postupku zajmodavac, ovdje ovrhovoditelj, traži ovrhu predajom u posjed nekretnine. Nižestupanjski su sudovi ocijenili da je predmetna ovršna isprava izgubila pravni učinak temeljem pravomoćne presude Općinskog suda u Crikvenici, Stalne službe u Senju broj P-845/2010 (kojom je izvršeno brisanje prava vlasništva koje vlasništvo je upisano upravo na temelju solemniziranog ugovora koji je ovršna isprava u ovom postupku). Stoga su nižestupanjski sudovi odbili prijedlog za ovrhu ispražnjenjem i predajom u posjed predmetne nekretnine.
10. Ovaj sud smatra, da su u okolnostima ovog konkretnog slučaja, nižestupanjski sudovi pravilno odlučili.
11.1. Prema čl. 277. st. 1. OZ/96 umjesto da pristupi unovčenju predmeta osiguranja prema odredbama članka 274.f ovog Zakona, predlagatelj osiguranja ovlašten je zatražiti od protivnika osiguranja nakon dospijeća osiguranje tražbine, preko javnog bilježnika, da ga u rok od trideset dana obavijesti, preko istog javnog bilježnika, zahtijeva li da se preneseni predmet osiguranja unovči preko javnog bilježnika, uz upozorenje o pravnim posljedicama neočitovanja (st. 7.). Prema čl. 277. st. 6. OZ/96 ako javni bilježnik ne uspije prodati predmet osiguranja u roku od tri mjeseca od dana kada ga je predlagatelj osiguranja na to ovlastio, smatrat će se da se protivnik osiguranja odrekao prava tražiti prodaju predmeta osiguranja. O neuspjehu prodaje javni bilježnik je predlagatelj osiguranja izdati potvrdu u roku od osam dana. Prema čl. 277. st. 7. OZ/96 ako protivnik osiguranja ne postupi prema odredbama stavka 1. i 2. ovog članka, odnosno ako javni bilježnik ne uspije prodati predmet osiguranja u skladu s odredbom stavka 5. ovog članka, smatrat će se da je predlagatelj osiguranja postao punopravni vlasnik stvari odnosno nositelj prava koji su na njega preneseni radi osiguranja – za cijenu koja odgovora iznosu osigurane tražbine s kamatama i troškovima te poreza. U tom slučaju predlagatelj osiguranja dužan je platiti porez i druga javna davanja u skladu sa zakonom (čl. 277.b st. 4.).
11.2. Prema čl. 322. st. 11. Ovršnog zakon ("Narodne novine", broj 112/2012, 25/2013, 93/2014, 55/2016, 73/2017, 131/2020 - dalje: OZ/12) važećeg u vrijeme podnošenja ovršnog prijedloga u ovoj pravnoj stvari, propisano je da, ukoliko predlagatelj osiguranja, postane punopravni vlasnik stvari, odnosno nositelj prava (čl. 322. st. 7. OZ/12) ovlašten je tražiti, na temelju potvrde javnog bilježnika o tome, ovrhu radi predaje stvari u posjed, odnosno ovrhu ili poduzimanje drugih radnji radi stjecanja ovlaštenja na slobodno vršenje prava čijim je punopravnim nositeljem postao.
11.3. Odredbom čl. 129. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17 - dalje: ZV) propisano je da kad je zakon odredio da će se vlasništvo steći ispunjenjem određenih pretpostavaka koje nisu pravni posao, ni odluka suda ili drugoga tijela na temelju kojega se stječe vlasništvo, niti su nasljeđivanje, onaj kome se glede neke stvari ispune te pretpostavke stječe samim tim pravo vlasništva na njoj u trenutku ispunjenja tih pretpostavaka.
12. Odgovor na naznačeno pitanje glasi:
„Imatelj potvrde o punopravnom vlasništvu sukladno čl. 277. OZ/96 može s uspjehom tražiti predaju u posjed nekretnine iako nije upisan kao zemljišno knjižni vlasnik iste. Naime, stjecanje vlasništva nekretnine u smislu čl. 277. st. 7. OZ je stjecanje na temelju zakona, a ne na temelju pravnog posla, slijedom čega nije od značaja kada će takav stjecatelj biti uveden u posjed i kada će izvršiti uknjižbu svog prava vlasništva u zemljišne knjige, odnosno brisanje ranijeg fiducijarnog vlasništva jer radi se o pretpostavkama iz čl. 129. st. 1. ZV (tako i u Rev-1146/2024 od 4. lipnja 2025., Rev x-171/2010 od 12. siječnja 2011.).
Međutim, u činjeničnim i pravnim okolnostima ovog spora, uz utvrđenje da je podmirena novčana tražbina koja je bila osigurana sporazumnim prijenosom vlasništva na predmetnoj nekretnini, kao i da je pravomoćnom odlukom suda naložena uspostava zemljišnoknjižnog stanja kakvo je bilo prije upisa sporazuma o osiguranju novčane tražbine prijenosom vlasništva na nekretnini, koji predstavlja ovršnu ispravu u ovom sporu, a koji sporazum je ispunio svrhu – osigurao je predmetnu tražbinu koja je, osim toga, i podmirena. Stoga je predmetna ovršna isprava bez učinka, izgubila je svoju djelotvornost i ovrhovoditelj na temelju takve ovršne isprave ne može uspjeti u ovom ovršnom postupku.“
13. S obzirom da shvaćanje drugostupanjskog suda, u konkretnim činjeničnim i pravnim okolnostima ovog spora, ne odstupa od shvaćanja revizijskog suda, valjalo je na temelju odredbe čl. 391. st. 6. ZPP-a reviziju odbiti kao neosnovanu i odlučiti kao u izreci ove presude.
14. Kada vijeće ovog suda povodom prijedloga za dopuštenje revizije dopusti reviziju zbog pravnog pitanja koje je važno za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu, vijeće revizijskog suda dopušta reviziju u odnosu na naznačeno pitanje/a s vjerojatnošću da se radi o važnom pitanju za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni dok tek vijeće ovog suda, kada ispituje pobijanu presudu zbog pitanja u odnosu na koje je revizija dopuštena, u odluci povodom revizije će s izvjesnošću ocijeniti postoje li razlozi zbog kojih je revizija podnesena i na koje se odnosi pravno pitanje zbog kojeg je dopuštena ili oni ne utječu na donošenje drugačije odluke.
Zagreb, 12. svibnja 2026.
Predsjednica vijeća:
Marina Paulić
