REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-2591/2024-4
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Ivana Vučemila predsjednika vijeća, Darka Milkovića člana vijeća i suca izvjestitelja, Marine Paulić članice vijeća, mr.sc. Senije Ledić članice vijeća i Josipa Turkalja člana vijeća, u ovršnom predmetu ovrhovoditeljice DK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po Odvjetničkom društvu Orlić i suradnici iz Rijeke, protiv ovršenika Grad Rijeka, Rijeka, Korzo 16, OIB: 54382731928, zastupan po ZOU Danijela Kovačić i Jasenka Perković iz Rijeke, radi ovrhe na nekretninama ovršenika, odlučujući o prijedlogu ovršenika za dopuštenje revizije protiv rješenja Županijskog suda u Vukovaru poslovni broj Gž Ovr-98/2023-2 od 15. prosinca 2023., kojim je potvrđeno rješenje Općinskog suda u Rijeci poslovni broj Ovr-848/2011 od 16. prosinca 2021., u sjednici održanoj 12. svibnja 2026.,
r i j e š i o j e :
Dopušta se ovršeniku podnošenje revizije protiv rješenja Županijskog suda u Vukovaru poslovni broj Gž Ovr-98/2023-2 od 15. prosinca 2023., radi pravnih pitanja koja glase:
1. Je li počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 1. Zakona o parničnom postupku kada prvostupanjski sud pozivajući se na primjenu Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj: 57/96., 29/99., 173/03., 151/04., 88/05., 67/08., 139/10), koji se prema danu podnošenja prijedloga za izricanje sudskih penala 17.ožujka 2011. ima primijeniti u konkretnom ovršnom postupku zaključuje da se ne može primijeniti odredba članka 217. stavak 5. OZ-a, jer da je riječ o odredbi zakona koji je kasnije stupio na snagu, pri tome zanemarujući da se ovršenik upravo poziva na čl.217. tog zakona, to jest je li ovakvim postupanjem drugostupanjski sud pogrešno postupio protivno odredbama Ovršnog zakona i pogrešno primijenio materijalno pravo?
2. Ima li ovrhovoditelj pravo podnijeti prijedlog za ovrhu radi naplate dospjelih sudskih penala tražeći ovrhu na nekretninama iako po odredbi čl. 217. st. 5. OZ-a važećeg u konkretnom ovršnom postupku je propisano da pravo na sudske penale prestaje od dana podnošenja prijedloga za ovrhu radi ostvarenja nenovčane tražbine iz stavka 4. ovoga članka, te da se prisilna naplata sudskih penala dospjelih do toga dana može tražiti u smislu odredaba članka 208. OZ-a?
3. Postupa li drugostupanjski sud protivno odredbama Ovršnog zakona, odnosno primjenjuje li materijalno pravo pogrešno kada potvrđuje rješenje o ovrsi radi naplate sudskih penala i u dijelu zatezne kamate koja nije određena u ovršnoj ispravi?“
Obrazloženje
1. Ovršenik je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv drugostupanjskog rješenja kojim je potvrđeno prvostupanjsko rješenje o ovrsi radi naplate sudskih penala.
2. U odgovoru na prijedlog ovrhovoditeljica je osporila navode ovršenika te predložila da se isti odbaci kao nepotpun podredno da se odbije kao neosnovan.
3. Postupajući sukladno odredbama čl. 385.a i čl. 387. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 57/11., 148/11.-proč.tekst, 25/13., 28/13., 89/14., 70/19., 80/22. i 114/22. - dalje: ZPP) ovaj sud je ocijenio da su pravna pitanja navedena u izreci ovog rješenja važna za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni i za razvoj prava kroz sudsku praksu, jer je riječ o pravnim pitanjima (za prva dva pitanja) za razvoja prava u sudskoj praksi, dok u odnosu na treće pravno pitanje pobijana odluka odstupa od prakse revizijskog suda odluke poslovni broj Rev-658/2017 od 7. ožujka 2018. ( „...s obzirom da kada iz ovršne isprave ne proizlazi da je u njoj odlučeno i o pravu na zatezne kamate, tada u ovršnom postupku ne postoji mogućnost određivanja ovrhe i za kamate na temelju takve ovršne isprave...“.
4. Zbog navedenog je valjalo na temelju odredbe čl. 389.b st. 3. ZPP odlučiti kao u izreci. Za drugo pravno pitanje uzeto je da je prijedlog za dopuštenje revizije povučen i to na temelju odredbe čl. 389.b st. 3. ZPP.
Zagreb, 12. svibnja 2026.
Predsjednik vijeća:
Ivan Vučemil
