REPUBLIKA HRVATSKA
ŽUPANIJSKI SUD U SLAVONSKOM BRODU
STALNA SLUŽBA U POŽEGI
Sv. Florijana 2, Požega
Poslovni broj: Gž-395/2026-3
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Županijski sud u Slavonskom Brodu, Stalna služba u Požegi, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Branimira Miljevića, predsjednika vijeća, Renate Marić izvjestiteljice i članice vijeća i Branke Ribičić članice vijeća, u jednostavnom postupku stečaja nad imovinom potrošača TV, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] odlučujući o prijedlogu Financijske agencije za provedbu jednostavnog postupka stečaja nad imovinom potrošača, odlučujući o žalbi vjerovnika Easy Asset Management d.o.o. zastupanog po OD Nadramija i partneri doo i odvjetniku Domagoju Greguriću iz Zagreba, izjavljenoj protiv rješenja Općinskog suda u Velikoj Gorici poslovni broj Sp-63/2026-5 od 17. travnja 2026., na sjednici vijeća održanoj dana 11. svibnja 2026.
r i j e š i o j e
Odbija se žalba vjerovnika Easy Asset Management d.o.o. kao neosnovana i potvrđuje se rješenje Općinskog suda u Velikoj Gorici poslovni broj Sp-63/2026-5 od 17. travnja 2026.
Obrazloženje
1. Rješenjem prvostupanjskog suda otvoren je i zaključen jednostavni postupak stečaja nad imovinom potrošača i potrošač je oslobođen od obveza u odnosu na osnove za plaćanje i vjerovnike navedene u točki III. izreke.
2. Pravovremenom i dopuštenom žalbom prvostupanjsko rješenje pobija vjerovnik Easy Asset Management d.o.o. zbog svih žalbenih razloga iz članka 353. stavka 1. točaka 1. - 3. Zakona o parničnom postupku. Žalitelj predlaže pobijano rješenje ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.
3. Na žalbu nije odgovoreno.
4. Žalba nije osnovana.
5. U donošenju pobijanog rješenja nije počinjena neka od bitnih postupovnih povreda iz članka 365. stavka 2. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07-Odluka USRH, 84/08, 96/08-Odluka USRH, 123/08, 57/11 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23; dalje: ZPP), na koje povrede ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, a koji propis se u nazočnom slučaju primjenjuje na temelju odredbe čl. 10. Stečajnog zakona ("Narodne novine" 71/15, 104/17 - dalje SZ) te čl. 79. o. Zakona o stečaju potrošača ("Narodne novine" 100/15, 67/18, 36/22 - dalje ZSP).
6. Prvostupanjski je sud utvrdio:
- da su uz prijedlog Financijske agencije (dalje: Fina) od 4.veljače 2026. kojim je pokrenut predmetni jednostavni postupak stečaja potrošača nad imovinom potrošača, dostavljeni podaci iz Očevidnika redoslijeda osnova za plaćanje (dalje: Očevidnik);
- da se potrošač oglušio na poziv Fine te nije dostavio očitovanje niti popis imovine zbog čega se temeljem članka 79.c stavka 2. ZSP-a smatra da je suglasan da se može provesti jednostavan postupak stečaja potrošača nad njegovom imovinom;
- da je razdoblje u kojem je potrošač imao jednu ili više evidentiranih neizvršenih osnova za plaćanje trajalo neprekinuto više od 1204 dana, odnosno tri godine;
- da vjerovnici potrošača nisu u povodu poziva iz oglasa objavljenog na mrežnoj stranici e-oglasna ploča sudova obavijestili sud o postojanju druge imovine koja bi se mogla unovčiti kao stečajna masa;
- da prema podacima iz Očevidnika potrošač ima evidentirane neizvršene osnove u iznosu nižem od 2.654,46 EUR, da osnova glavnice (2.396,09 eura), ali i osnove koje je FINA prestala izvršavati sukladno odredbi čl. 12. Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima (14.502,51 eura), a s obzirom na navedene kategorije osnova u zbroju glavnica prelaze iznos 2.654,46 eura, nije primijenjena odredba čl. 79.g.st.4. ZSP.
- da je FINA, povodom zahtjeva suda, u spis predmeta dostavila podatke o imovini potrošača iz kojih proizlazi da potrošač nema primanja niti druge imovine koja bi mogla biti predmet unovčenja čime je ispunjen uvjet iz članka 79.g stavka 1. ZSP-a.
7. Prvostupanjski je sud utvrdio kako je vrijednost imovine potrošača koja bi se mogla unovčiti kao stečajna masa manja od 1.327,22 eura, odnosno da potrošač nema imovinu iz koje se mogu namirivati njegovi vjerovnici, temeljem čega su se ispunili daljnji uvjeti iz članka 79.g. stavak 1. ZSP-a za otvaranje i istovremeno zaključenje stečajnog postupka nad imovinom potrošača.
8. Punomoćnik žalitelja navodi da vjerovnik Easy Asset Management d.o.o. nije zaprimio rješenje o otvaranju i zatvaranju jednostavnog postupka stečaja potrošača, u spis predmeta dostavio punomoć o zastupanju, ali da mu prvostupanjski sud nije omogućio uvid u spis, čime je vjerovnik onemogućen u raspravljanju. Dodatno ističe kako je potrošač nepošten, da je lažirao potvrdu FINE. Nadalje, u bitnom navodi da prvostupanjski sud nije valjano utvrdio vrijednost potrošačeve imovine, obzirom da je isti tijekom 2023. primao plaću. Žalitelj smatra kako je radi potpunog utvrđenja činjeničnog stanja i imovine potrošača potrebno provesti "pravi dokazni postupak" sukladno članku 13. ZSP-a te pribaviti podatke od nadležnih tijela i pravnih osoba taksativno navedenih u žalbi. Nadalje ističe kako je prvostupanjski sud pogrešno primijenio zakonsku presumpciju o nepostojanju ovršive imovine potrošača za slučaj da se potrošač ne očituje na poziv Fine iz članka 79.b ZSP-a, ne primjenjuje zakonska presumpcija o nepostojanju ovršive imovine potrošača te da je prvostupanjski sud bio dužan utvrditi vrijednost potrošačeve imovine kao i raspolaganja koja je potrošač poduzeo u zadnje tri godine.
9. U odnosu na žalbene navode o povrijeđenom pravo na raspravljanje te nepotpunom utvrđenju potrošačeve imovine, za istaknuti je najprije kako se postupak stečaja potrošača vodi u elektroničkom obliku. Iz elektroničkog spisa proizlazi da je Fina prijedlog za pokretanje postupka dostavila prvostupanjskom sudu 4.veljače 2026. Prvostupanjski sud je uvidom u dostavljene podatke FINA-e utvrdio kako potrošač nema imovine koja bi se mogla unovčiti kao stečajna masa a vjerovnik tijekom postupka nije tvrdio niti dokazao, po pozivu suda iz oglasa da potrošač ima imovinu iz koje bi se namirile tražbine vjerovnika, a teret dokaza koje tvrdnje je bio na vjerovniku.
10. Uz iznijeto, točkom 4. Zapisnika sa sastanka predsjednika građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 27. studenog 2019. je donijeto shvaćanje po kojem se u postupku jednostavnog postupka stečaja potrošača ne mogu isticati nove činjenice niti predlagati novi dokazi u žalbi pa žalbeni navodi vjerovnika kojima upućuje na naprijed označene činjenice te neodređeno upućivanje na nesavjesnog potrošača, nisu mogli biti predmetom razmatranja ovoga suda.
11. Nadalje, prvostupanjski je sud po službenoj dužnosti, primjenom članka 24. stavka 3. i članka 79.f stavka 2. ZSP-a, vanjskom provjerom odnosno uvidom u podatke koje je dostavila FINA došao do podataka za utvrđivanje sastava i vrijednosti potrošačeve imovine (podaci iz Evidencije dohodaka i primitaka Porezne uprave, Ministarstva unutarnjih poslova o vozilima; dalje u tekstu - MUP, Visokog trgovačkog suda o poslovnim udjelima u trgovačkim društvima, Središnjeg klirinškog depozitarnog društva o vrijednosnim papirima i obračunatim dividendama, podacima Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture, Hrvatske agencije za civilno zrakoplovstvo, podaci o upisanim založnim pravima).
12. Iz pribavljenih podataka sud je utvrdio da vrijednost imovine koja bi se mogla unovčiti je manja od 1.327,22 eura u smislu čl. 79.g.st.1. ZSP.
13. Protivno žalbenim navodima, ovaj sud prihvaća pravilnom ocjenu dokaza prvostupanjskog suda. Prvostupanjska odluka je razumljiva, potpuna i odgovara sadržaju isprava i posredno izvedenih dokaza i ti se razlozi mogu ispitati.
14. Na daljnje žalbene navode koji se referiraju na poštenje potrošača, ocjena je li potrošač pošten ili nije ovisi o utvrđenjima u svakom konkretnom slučaju, jer je sud pri toj ocjeni dužan uzeti u obzir ponašanje konkretnog potrošača u odnosu na kojega je postupak pokrenut.
15. Naime, u ZSP-u postoje pretpostavke kad se smatra da potrošač nije pošten (članak 14. stavak 5., članak 79. i stavak 3., članak 79.m alineja 5. ZSP-a) međutim ne postoji izričita pretpostavka da će se smatrati da potrošač nije pošten ako ne dostavi popis imovine, a utvrđivanje poštenja potrošača zakon je prepustio sudu (članak 2. stavak 2. ZSP-a).
16. Presumpcija nepostojanja imovine potrošača primjenjuje se samo u situaciji kada je potrošač dao izričitu suglasnost za postupak ali nije popisao imovinu (članak 79.c stavak 3. ZSP). U opisanoj situaciji ako sud utvrdi (vanjskim provjerama ili dokazima koje dostave vjerovnici) da ovršiva imovina ipak postoji, tada će se navedenog potrošača smatrati nepoštenim.
17. Slijedom navedenog ovaj sud je sukladno članku 380. točki 2. ZPP -a odbio žalbu kao neosnovanu i potvrdio prvostupanjsko rješenje.
U Požegi, 11. svibnja 2026.
Predsjednik vijeća
Branimir Miljević
