REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Revd-1947/2026-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Slavka Pavkovića člana vijeća i suca izvjestitelja, Damira Kontreca člana vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i Josipa Turkalja člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja OĆ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], protiv tuženika Gradske plinare Zagreb - Opskrba d.o.o. iz Zagreba, Radnička cesta 1, OIB 74364571096, radi proglašenja ovrhe nedopuštenom, odlučujući o prijedlogu tužitelja za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Sisku poslovni broj Gž-610/2024-3 od 18. rujna 2025., kojom je potvrđena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-9962/21- 16 od 21. prosinca 2023., u sjednici održanoj 11. svibnja 2026.,

r i j e š i o  j e:

I. U odnosu na pravno pitanje prijedlog za dopuštenje revizije se odbija.

II. U odnosu na povrede temeljnih ljudskih prava prijedlog za dopuštenje revizije se odbacuje.

Obrazloženje

1. Protiv presude Županijskog suda u Sisku poslovni broj Gž-610/2024-3 od 18. rujna 2025. kojom je potvrđena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-9962/21-16 od 21. prosinca 2023. tužitelj je u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP) podnio prijedlog za dopuštenje revizije naznačivši slijedeće pravno pitanje za koje smatra da je važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni te za razvoj prava kroz sudsku praksu:

„Može li se ovrha, kada ovrha glasi na fizičku osobu koja se bavi slobodnim zanimanjem (odvjetništvom), provesti na njegovom poslovnom računu i onda kada je (novčana) tražbina iz ovršne isprave proizašla iz ugovornog odnosa koji nije u vezi s njegovim zanimanjem (djelatnošću)?“.

1.1. Predmetni prijedlog za dopuštenje revizije tužitelj je podnio i u smislu odredbe čl. 385.a st. 2. ZPP smatrajući da su mu u postupku pred nižestupanjskim sudovima povrijeđena temeljna ljudska prava i to pravo na žalbu te pravo na pravično odnosno pošteno suđenje.

1.2. Tuženik nije podnio odgovor na prijedlog za dopuštenje revizije.

2. Postupajući sukladno odredbama čl. 385.a i čl. 387. ZPP ovaj revizijski sud ocijenio je slijedeće.

2.1. U odnosu na predmetno pravno pitanje tužitelj nije postupio sukladno odredbi čl. 387. st. 2. toč. 3. ZPP jer nije jasno naznačio razloge važnosti toga pravnog pitanja u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP. Tužitelj se u tom pravcu ne poziva niti na jednu određenu sudsku odluku domaćih sudova. Kako se iz cjelokupnog sadržaja predmetnog prijedloga za dopuštenje revizije može ocijeniti da se tužitelj ipak u tom pravcu poziva na presudu suda Europske unije broj C-110/14 od 3. rujna 2015., ovdje je za ukazati na slijedeće. Sud Europske unije u toj presudi nije izražavao pravno shvaćanje vezano za predmetno pravno pitanje, a uslijed čega dakle u tom pravcu ne postoji razlog važnosti predmetnog pravnog pitanja za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni te za razvoj prava kroz sudsku prasku.

2.2. Tužitelj nije učinio vjerojatnim da su mu u postupku pred nižestupanjskim sudovima zbog osobito teške povrede odredaba parničnog postupka ili pogrešne primjene materijalnog prava povrijeđena temeljna ljudska prava zajamčena Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i to pravo na žalbu te pravo na pravično odnosno pošteno suđenje.

3. Slijedom navedenog valjalo je na temelju odredbe čl. 387. st. 1. i odredbe čl. 389.b st. 1. i st. 2. ZPP odlučiti kao pod stavkom I. izreke ovog rješenja, odnosno valjalo je na temelju odredbe čl. 387. st. 1. i odredbe čl. 389.a st. 1. i st. 3. ZPP odlučiti kao pod stavkom II. izreke ovog rješenja.

Zagreb, 11. svibnja 2026.

Predsjednik vijeća:

dr. sc. Jadranko Jug