REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-1616/2026-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Slavka Pavkovića člana vijeća, Damira Kontreca člana vijeća i Josipa Turkalja člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja TRIGLAV OSIGURANJE d.d. Zagreb, Antuna Heinza 4, OIB 29743547503, kojeg zastupaju punomoćnici, odvjetnici u Odvjetničkom društvu Mađarić & Lui d.o.o. iz Zagreba, protiv tuženika KOMUNALIJE - PLIN d.o.o., OIB 61631628760, Đurđevac, Radnička cesta 61, kojeg zastupaju punomoćnici, odvjetnici u Odvjetničkom društvu Lacković & Rukavina d.o.o. iz Zagreba, odlučujući o prijedlogu tužitelja za dopuštenje revizije protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske broj Pž-932/2025-2 od 12. studenoga 2025. kojom je potvrđena presuda Trgovačkog suda u Bjelovaru broj P-150/2020-45 od 24. siječnja 2025., u sjednici održanoj 11. svibnja 2026.,
r i j e š i o j e:
Odbija se prijedlog za dopuštenje revizije.
Obrazloženje
1. Tužitelj je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske broj Pž-932/2025-2 od 12. studenoga 2025.
2. Prijedlog je podnesen pozivom na čl. 385.a Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11-proč.tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25 - dalje: ZPP) zbog pravnih pitanja koja tužitelj smatra važnim za odluku u ovom sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njihovoj primjeni.
3. Na prijedlog za dopuštenje revizije nije odgovoreno.
4. Prijedlog nije osnovan.
5. Tužitelj u prijedlogu za dopuštenje revizije postavlja sljedeća pitanja:
„1. Da li je sud u parničnom postupku, prilikom odluke o odgovornosti tuženika za štetu, dužan uzeti u obzir i nalaz i mišljenje o uzrocima nastanka štete i štetnog događaja izrađeno od strane ovlaštenih osoba prije pokretanja parničnog postupka ili svoju odluku može temeljiti samo na nalazu i mišljenju vještaka izrađenom u parničnom postupku, a koje je u suprotnosti sa nalazom i mišljenjem ovlaštenih osoba?
2. Da li je sud u parničnom postupku dužan provesti nadvještačenje ukoliko u predmetu postoje dva dijametrralno suprotna vještačenja o uzrocima nastanka štetnog događaja i štete?“.
6. Polazeći od odredbi čl. 385.a i čl. 387. ZPP pravna pitanja naznačena u prijedlogu za dopuštenje revizije nisu važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu.
6.1. Valja napomenuti da tužitelj kao razlog važnosti postavljenih pitanja navodi odluku ovog suda Revd-939/2023 od 10. svibnja 2023.
6.2. U odnosu na pravno pitanje dopušteno u navedenom predmetu ovaj sud je donio presudu broj Rev-414/2024 od 17. ožujka 2025. te izrazio shvaćanje:
„U odnosu na prvi dio pitanja kojim se preispituje ovlaštenje suda za izvođenje dokaza nadvještačenjem sukladno čl. 261. ZPP-a kada postoje razlike između nalaza i mišljenja vještaka imenovanog u parničnom postupku te vještačenja koje je sačinjeno izvan parničnog postupka valja poći od toga da, iako nalaz i mišljenje koji je stranka izradila izvan parničnog postupka, nema procesnopravni učinak nalaza i mišljenja vještaka u smislu čl. 260. st. 1. i 2. ZPP-a, takav nalaz i mišljenje se ne može ignorirati već sadržaj tog nalaza treba smatrati argumentacijom same stranke, te takvu argumentaciju sud tijekom postupka treba razmotriti i ocijeniti kao ispravu pribavljenu od strane pojedine stranke u postupku, koja jest dokazno sredstvo, ali ju kao takvu treba vrednovati i ocijeniti u sklopu svih ostalih izvedenih dokaza. S tim u vezi treba reći da sudovi imaju ovlast ocjenjivati izvedene dokaze i ovlast odlučivanja o dokazima koje će izvesti radi utvrđivanja odlučnih činjenica sukladno odredbi čl. 220. st. 2. ZPP- a, pa postupanjem prema toj ovlasti da odluči da će izvesti dokaz nadvještačenjem prvostupanjski sud ne čini neku postupovnu povredu, imajući u vidu pravno shvaćanje ovog suda da nalaz i mišljenje sačinjeno izvan sudskog postupka predstavlja dokazno sredstvo, kojeg sud ne može ignorirati već treba vrednovati i cijeniti u sklopu svih ostalih izvedenih dokaza.“.
7. U predmetnom postupku prvostupanjski sud je radi utvrđenja među strankama sporne činjenice, jesu li uzrok požara radovi koje je izvodio zaposlenik tuženika, a zbog kojeg je osiguraniku tužitelja nastala šteta, izveo dokaz vještačenjem po vještaku za požarno inženjerstvo, procjenu energetske opreme i postrojenja i strojarstvo Marku Jakoboviću iz Zagreba, zaposlenom u društvu Tening d.o.o. za inženjering termotehnike, projektiranje, nadzor i vještačenje, Zagreb.
7.1. Sudovi su nalaz i mišljenje vještaka prihvatili u cijelosti kao stručan i obrazložen, te posebno cijeneći da stranke nisu imale primjedbe nakon usmenog očitovanja vještaka iznesenog na ročištu, utvrdili da radnje tuženikovog zaposlenika nisu uzrok požara.
7.2. Osim detaljnog opisa kako je do štetnog događaja došlo, vještak se detaljno očitovao i o tome zato ne prihvaća rezultate nalaza i mišljenja vještačenja provedenog u kaznenom postupku koji se vodi protiv zaposlenika tuženika.
8. Proizlazi dakle da ovako postavljenim pitanjima tužitelj zapravo osporava utvrđeno činjenično stanje, što samo po sebi nije dopušten razlog za dopuštenje revizije (u smislu odredbe čl. 385.a ZPP-a), pa se u okviru takvih pitanja prijedlog ne može razmatrati. Naime, takva pitanja nemaju važnost za ujednačenje sudske prakse, što je osnovni smisao postupka koji se vodi povodom revizije, pa tako ni nemaju važnost za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni. Osim što je doseg takvih pitanja ograničen samo na važnost za ovaj, konkretni slučaj, ovise o okolnostima svakog (tj. konkretnog) slučaja.
9. Slijedom navedenog nisu ispunjene pretpostavke za intervenciju revizijskog suda iz čl. 385.a st. 1. ZPP i dopuštenje revizije, radi čega je valjalo primjenom odredbe čl. 389.b st. 1. i 2. ZPP riješiti kao u izreci.
Zagreb, 11. svibnja 2026.
Predsjednik vijeća:
dr. sc. Jadranko Jug
