Republika Hrvatska

Županijski sud u Varaždinu

Stalna služba u Koprivnici

Koprivnica, Hrvatske državnosti 5

Poslovni broj: Gž-1083/2025-4

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E N J E

Županijski sud u Varaždinu, Stalna služba u Koprivnici kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca Tatjane Kučić kao predsjednice vijeća te Veljka Kučekovića kao člana vijeća i suca izvjestitelja i Vesne Rep kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja ĐK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa Marina Biondić, odvjetnica iz Zagreba, protiv tuženika HK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa Petar Ćubela, odvjetnik iz Zagreba, radi proglašenja ovrhe nedopuštenom, odlučujući o žalbama stranaka protiv presude Općinskog suda u Novom Zagrebu poslovni broj P-415/2024-15 od 14. srpnja 2025. ispravljene rješenjem istog suda poslovni broj P-415/2024-20 od 3. ožujka 2026., na nejavnoj sjednici vijeća održanoj 8. svibnja 2026.,

p r e s u d i o  j e  i  r i j e š i o  j e

I. Tužiteljeva žalba se djelomično uvažava, a djelomično odbija kao neosnovana dok se tuženikova žalba odbija kao neosnovana te se presuda Općinskog suda u Novom Zagrebu poslovni broj P-415/2024-15 od 14. srpnja 2025. ispravljena rješenjem istog suda poslovni broj P-415/2024-20 od 3. ožujka 2026.:

- potvrđuje u točkama I. i II. izreke

- preinačuje u točki III. izreke (u izreci prvostupanjske presude pogrešno naznačeno da se radi o točki I.) kojom je odlučeno da svaka stranka snosi svoj parnični trošak na način da se tuženiku nalaže da tužitelju naknadi parnični trošak u iznosu od 285,25 EUR (dvjesto osamdeset pet eura i dvadeset pet centi) sa zateznim kamatama koje teku od 8. svibnja 2026. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, a referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana.

II. Odbija se dio tužiteljevog zahtjeva za naknadu parničnog troška prvostupanjskog postupka u iznosu od 125,00 EUR (stotinu dvadeset pet eura) sa zateznim kamatama.

III. Odbija se tužiteljev zahtjev za naknadu parničnog troška drugostupanjskog postupka u iznosu od 250,00 EUR (dvjesto pedeset eura) sa zateznim kamatama.

IV. Odbija se tuženikov zahtjev za naknadu parničnog troška drugostupanjskog postupka u iznosu od 250,00 EUR (dvjesto pedeset eura).

Obrazloženje

1. Prvostupanjski sud donio je presudu čija izreka glasi:

«I/ Proglašava se nedopuštenim osiguranje određeno rješenjem o osiguranju Općinskog građanskog suda u Zagrebu od 18.10.2022. godine posl. br. Ovr Ob - 106/2022, na nekretnini tužitelja i to kčbr. [katastarska čestica] u naravi oranica gornja [adresa] u [adresa], površine 734 čhv, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] za iznos od 1.021,97 eura (7.700,00 kn) sa zateznom kamatom tekućom na iznos:.

- 700,00 kn od 15.12.2021. do isplate,

- 700,00 kn od 15.1.2022. do isplate,

- 700,00 kn od 15.2.2022. do isplate,

- 700,00 kn od 15.3.2022. do isplate,

- 700,00 kn od 15.4.2022. do isplate,

- 700,00 kn od 15.5.2022. do isplate,

- 700,00 kn od 15.6.2022. do isplate,

- 700,00 kn od 15.7.2022. do isplate,

- 700,00 kn od 15.8.2022. do isplate,

- 700,00 kn od 15.9.2022. do isplate,

- 700,00 kn od 15.10.2022. do isplate.

II/ Odbija se zahtjev tužitelja za proglašenje nedopuštenog osiguranja određenog rješenjem o osiguranju Općinskog građanskog suda u Zagrebu od 18.10.2022. godine posl. br. Ovr Ob-106/2025, na nekretnini tužitelja i to kčbr. [katastarska čestica] u naravi oranica gornja Retkovčina u Prevendi, površine 734 čhv, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] preko iznosa od 1.021,97 eura do iznosa od 1.672,31 euro (za iznos od 650,34 eura/4.900,00 kn) sa zakonskom zateznom kamatom na iznos od;

- 700,00 kn od 15.5.2021. do isplate,

- 700,00 kn od 15.6.2021. do isplate,

- 700,00 kn od 15.7.2021. do isplate,

- 700,00 kn od 15.8.2021. do isplate,

- 700,00 kn od 15.9.2021. do isplate,

- 700,00 kn od 15.10.2021. do isplate,

- 700,00 kn od 15.11.2021. do isplate, kao i za trošak osiguranja u iznosu od 165,90 eura/1.250,00 kn.

I. Svaka stranka snosi svoj parnični trošak.»

2. Protiv presude žale se obje stranke.

2.1. Tužitelj se žali protiv točaka II. i III. izreke presude zbog svih žalbenih razloga iz članka 353. stavka 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11. (pročišćeni tekst), 25/13., 89/14., 70/19., 80/22. i 114/22.; dalje: ZPP) i predlaže da se prvostupanjska presuda u pobijanom dijelu preinači, a podredno da se ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

2.2. Tuženik se žali protiv točaka I. i III. izreke presude zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka i zbog pogrešne primjene materijalnog prava , sve iz članka 353. stavka 1. ZPP-a i predlaže da se prvostupanjska presuda u pobijanom dijelu preinači, a podredno da se ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

3. Odgovori na žalbe nisu podneseni.

4. Žalba tužitelja je djelomično osnovana, a žalba tuženika nije osnovana.

5. Suprotno žalbenim navodima tuženika, pobijana presuda je valjano obrazložena i neproturječna te se može ispitati pa nije počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točka 11. ZPP-a, a niti koja od drugih bitnih povreda odredaba parničnog postupka na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti na temelju članka 365. stavak 2. ZPP-a.

6. Predmet ovog postupka je zahtjev tužitelja za proglašenje nedopuštenim osiguranja novčane tražbine tuženika u iznosu od 12.600,00kn/1.672,31 euro prisilnim zasnivanjem založnog prava na nekretnini tužitelja koje je određeno rješenjem Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Ovr Ob-106/22 od 18. listopada 2022. na temelju presude Općinskog suda u Sesvetama poslovni broj P2-471/05-3 od 25. travnja 2005.

6.1. Prvostupanjski sud je utvrdio:

- da je 18. listopada 2022. doneseno rješenje o osiguranju poslovni broj Ovr Ob- 106/22-5, djelomično preinačeno rješenjem Županijskog suda u Puli poslovni broj Gž Ovr Ob-3/2023-2 od 10. veljače 2023., kojim je na temelju ovršne isprave koju predstavlja presuda Općinskog suda u Sesvetama poslovni broj P2-471/05-3 od 25. travnja 2005., radi osiguranja novčane tražbine ovdje tuženika kao predlagatelja osiguranja po toj presudi u iznosu od 12.600,00 kn/1.672,31 eura sa zateznim kamatama, a koja se odnosi na neplaćeno uzdržavanje tuženika kao predlagatelja osiguranja dospjelo u razdoblju od 15. svibnja 2021. do 15. listopada 2022. kao i tražbine s osnova troškova postupka osiguranja u iznosu od 165,90 eura/1.250,00 kn, određeno osiguranje uknjižbom založnog prava na nekretnin i ovdje tužitelja kao protivnika osiguranja, upisanim u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kčbr. 2839/107

- da je 28. lipnja 2023. Općinski sud u Sesvetama donio presudu poslovni broj P Ob- 28/2021-54, kojom je promijenjena visina uzdržavanja određena gore navedenom presudom istog suda poslovni broj P2-471/05 od 25. travnja 2005. na način da je za razdoblje od 15. veljače 2021. sve do 15. studenoga 2021. povišen iznos mjesečnog uzdržavanja za tuženika sa 700,00 kn na 159,27 eura/1.200,00 kn, s tim da je utvrđeno da je na dan 1. prosinca 2021. prestala obveza uzdržavanja tuženika određena temeljem presude P2-471/05-3 od 25. travnja 2005. Općinskog suda u Sesvetama

- da je tuženik u gore navedenom postupku osiguranja podneskom od 18. ožujka 2024. povukao prijedlog za osiguranje u dijelu koji se odnosi na tražbinu sa rokom dospijeća nakon 1. prosinca 2021.

- da je 8. travnja 2024. Općinski građanski sud u Zagrebu rješenjem poslovni broj Ovr Ob-106/22 od 8. travnja 2024. djelomično obustavio postupak osiguranja radi osiguranja novčane tražbine u iznosu od 1.021,97 eura (7.700,00 kn) sa zakonskom zateznom kamatom i ukinuo sve provedene radnje u tom dijelu te je na temelju tog rješenja izvršena uknjižba brisanja založnog prava na nekretnini tužitelja za iznos od

7.700,00 kn sa zateznom kamatom

- da je tužitelj dostavio u spis potvrde o uplatama po presudi P Ob-28/2021 u ukupnom iznosu od 1.225,02 eura za tuženika (6 uplata po 204,17 eura tijekom 2024. i 2025.).

6.2. Budući da je gore navedenim rješenjem o osiguranju određeno osiguranje tuženikove tražbine po osnovi plaćanja uzdržavanja u razdoblju od 15. svibnja 2021. do 15. listopada 2022., a kako je gore navedenom presudom broj P Ob-28/2021-54 utvrđeno da je 1. prosinca 2021. prestala tužiteljeva obveza da tuženiku plaća uzdržavanje, prvostupanjski sud je zaključio da je predmetno osiguranje nedopušteno za iznos od 7.700,00 kn, odnosno 1.021,97 eura, koliko je iznosila tuženikova tražbina po osnovi uzdržavanja u razdoblju od 1. prosinca 2021. na dalje, dakle od dana kada je utvrđeno da je prestalo njegovo pravo na uzdržavanje te je slijedom tog utvrđenja u točki I. izreke pobijane presude proglašeno nedopuštenim osiguranje za taj iznos.

6.3. Što se tiče tuženikove tražbine u razdoblju od 15. svibnja 2021. do 1. prosinca 2021. u iznosu od 4.900,00 kn, odnosno 650,34 eura, dakle u razdoblju kada je postojala tužiteljeva obveza da tuženiku plaća uzdržavanje, prvostupanjski sud je u odnosu na tu tražbinu odbio tužiteljev tužbeni zahtjev.

6.4. Tužitelj se žali navodeći u žalbi kako je prvostupanjski sud utvrdio da je tuženiku na ime uzdržavanja plaćen iznos od ukupno 1.225,02 eura što se odnosi i na iznos tužiteljeve obveze plaćanja uzdržavanja u razdoblju od 15. svibnja 2021. do 1. prosinca 2021. u iznosu od 650,34 eura pa stoga nije bilo mjesta odbijanju tužbenog zahtjeva za taj iznos budući da su na navedeni način podmirene sve tuženikove tražbine zbog kojih je gore navedenim rješenjem o osiguranju određeno zasnivanje založnog prava na tužiteljevoj nekretnini.

6.5. Prvostupanjski sud se je prilikom odbijanja tog dijela tužbenog zahtjeva pozvao na pravni stav Vrhovnog suda Republike Hrvatske izražen u presudi poslovni broj Rev- 1030/2023-2 od 19. prosinca 2023. prema kojem u parnici radi proglašenja ovrhe nedopuštenom na koju je ovršenik upućen povodom žalbe protiv rješenja o ovrsi iz članka 46. stavak 1. Ovršnog zakona iz razloga navedenih u odredbi članka 46. stavak 1. točka 9. Ovršnog zakona, dopuštenost ovrhe prosuđuje se sa stanjem stvari u vrijeme donošenja rješenja o ovrsi. Taj pravni stav prihvaća i ovaj sud pa proizlazi da je prvostupanjski sud dopuštenost predmetnog osiguranja pravilno prosuđivao prema stanju stvari u vrijeme donošenja rješenja o osiguranju koje je donijeto 2022. godine. Kako u to vrijeme još nije bila podmirena tuženikova tražbina u iznosu od 650,34 eura jer je utvrđeno da je tužitelj tu tražbinu namirio uplatama izvršenim u tijeku 2024. i 2025. godine, prvostupanjski sud je pravilno zaključio da je u vrijeme donošenja rješenja o osiguranju osiguranje bilo dopušteno i pravilno je primijenio materijalno pravo kada je odbio dio tužbenog zahtjeva radi nedopuštenosti osiguranja za iznos od 650,34 eura. Zbog tih razloga je tužiteljeva žalba protiv točke II. izreke pobijane presude odbijena kao neosnovana na temelju članka 369. stavak 1. ZPP -a i taj dio je potvrđen.

6.6. Tuženik se žali protiv točke I. izreke pobijane presude kojom je proglašeno nedopuštenim predmetno osiguranje tuženikovih tražbina radi plaćanja uzdržavanja u iznosu od 1.021,97 eura, a koje se odnose na plaćanje uzdržavanja nakon 1. prosinca 2021. kada je prestalo tuženikovo pravo na uzdržavanje. Tuženik u žalbi navodi da je povukao prijedlog za osiguranje za taj iznos i da je u zemljišnoj knjizi brisana uknjižba založnog prava radi osiguranja tog iznosa pa stoga tuženik smatra da tužitelj nema pravni interes tražiti proglašenje nedopuštenim osiguranja za taj iznos budući da u odnosu na taj iznos nikakvo osiguranje više niti ne postoji.

6.7. Vrhovni sud Republike Hrvatske je u rješenju poslovni broj Rev 244/2023-2 od 6. lipnja 2023. iznio slijedeći pravni stav: „Prema pravnom shvaćanju ovog suda sadržanom u brojnim odlukama (primjerice odlukama broj Rev 1012/2020 -2 od 22. prosinca 2020., broj Rev 1604/18-2 od 8. siječnja 2019. i broj Rev 1153/2021-4 od 15. veljače 2022.), tužitelj koji je pravomoćnom odlukom suda donesenom u ovršnom postupku upućen na pokretanje parnice radi proglašenja ovrhe nedopuštenom, može u skladu s tim rješenjem podnijeti tužbu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom i sud može po toj tužbi provesti parnični postupak i u slučajevima kad je ovrha provedena odnosno pravomoćno obustavljena. Niti jednom odredbom OZ nije propisano da nakon provedbe ili obustave ovrhe i samo zbog te činjenice tužbeni zahtjev za proglašenje ovrhe nedopuštenom postaje neosnovan, niti da je tužba postala nedopuštena. Iz odredbe čl. 62. st. 1. točka 4. OZ, prema kojoj nakon što je ovrha već provedena ovršenik može u istom ovršnom postupku zatražiti od suda da naloži ovrhovoditelju da mu vrati ono što je ovrhom dobio, među ostalim i ako je ovrha koja je provedena na određenom predmetu ovrhe proglašena nedopuštenom, proizlazi da se parnica radi utvrđenja nedopuštenosti ovrhe može voditi i nakon dovršetka ovrhe. Osim toga tužitelj koji je zaključkom ovršnog suda upućen na pokretanje parnice radi proglašenja ovrhe nedopuštenom, nije u toj parnici dužan dokazivati pravni interes za podnošenje tužbe.“. Prvostupanjski sud je prihvatio takav pravni stav, a n jega prihvaća i ovaj sud pa proizlazi da tužitelj u ovoj parnici, budući da je zaključkom Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Ovr Ob-106/2022 od 14. prosinca 2022. upućen na pokretanje parnice radi proglašenja osiguranja nedopuštenim, nije bio dužan dokazivati pravni interes za podnošenje predmetne tužbe niti je taj dio tužbenog zahtjeva trebalo odbiti zbog toga što je osiguranje za navedene tražbine obustavljeno. Zbog tih razloga je tuženikova žalba protiv točke I. izreke pobijane presude odbijena kao neosnovana na temelju članka 368. stavak 1. ZPP-a i taj dio je potvrđen.

6.8. Odlučujući o parničnom trošku, prvostupanjski sud je zaključio da su stranke u ovoj parnici uspjele u približno jednakim omjerima pa je primjenom članka 154. stavak 4. ZPP-a pobijanom presudom odlučeno da svaka stranka snosi svoj parnični trošak.

6.9. Tužitelj je tuženim zahtjevom uspio u pogledu osnove i visine u odnosu na uzdržavanje u razdoblju od 15. prosinca 2021. do 15. listopada 2022. u iznosu od 1.021,97 eura, a nije uspio za razdoblje od 15. svibnja 2021. do 15. studenog 2021. ni u pogledu osnove niti visine pa proizlazi da omjer njegovog uspjeha u parnici iznosi 61,11 %, a omjer tuženikovog uspjeha iznosi 38,88 %. Obzirom na takve omjere ovaj sud zaključuje da se ne može smatrati da su stranke u parnici uspjele u približno jednakim omjerima te stoga odluku o naknadi parničnog troška treba donijeti primjenom članka 154. stavak 2. ZPP-a.

7. Kada se od tužiteljevog uspjeha oduzme uspjeh tuženika proizlazi da tužitelj primjenom članka 154. stavak 2. ZPP-a ima pravo na naknadu parničnog troška u omjeru od 22,23 %. Njegov parnični trošak se sastoji od troška sastava tužbe s PDV - om u iznosu od 250,00 eura na temelju Tbr. 7.1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj 138/23.; dalje: Tarifa), od troška podneska od 4. rujna 2023. u iznosu od 250,00 eura s PDV-om na temelju Tbr. 8.1. Tarife, od troška zastupanja na ročištu od 15. studenog 2023. u iznosu od 125,00 eura s PDV -om na temelju Tbr. 9.2. Tarife, od troška zastupanja na ročištu od 7. listopada 2024. u iznosu od 125,00 eura s PDV-om na temelju Tbr. 9.2. Tarife, od troška zastupanja na ročištu od 3. veljače 2025. iznos od 250,00 eura s PDV-om na temelju Tbr. 9.1. Tarife, od troška zastupanja na ročištu od 10. lipnja 2025. iznos od 250,00 eura s PDV -om na temelju Tbr. 9.1. Tarife te od troška sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 33,18 eura, što ukupno iznosi 1.283,18 eura, a tužitelju pripada 22,23 % ili iznos od 285,25 eura koliko mu je i dosuđeno, sa zateznim kamatama od dana donošenja ove presude primjenom članka 151. stavak 3. ZPP-a. Odbijen je njegov zahtjev za naknadu parničnog troška u iznosu od 125,00 eura. Naime, tužitelj je zatražio naknadu parničnog troška zastupanja na ročištu od 15. studenog 2023. u iznosu od 250,00 eura, ali mu je dosuđen iznos od 125,00 eura budući da ovaj sud ocjenjuje da se radi o ročištu na kojem se je raspravljalo samo o procesnim pitanjima jer se je na tom ročištu raspravljalo samo o svrsishodnoj delegaciji pa tužitelju za to ročište na temelju Tbr. 9.2. ZPP-a pripada naknada u iznosu od 125,00 eura.

7.1. Tužitelj i tuženik su zatražili naknadu parničnog troška drugostupanjskog postupka, svaki u iznosu od 250,00 eura. Tuženik nije uspio sa žalbom pa mu odgovarajućom primjenom članka 154. stavak 1. ZPP-a ne pripada naknada tog troška. Tužitelj nije uspio sa žalbom u odnosu na glavnu stvar, već samo djelomično u odnosu na parnični trošak pa ovaj sud ocjenjuje da se radi o razmjerno neznatnom dijelu uspjeha zbog kojeg nisu nastali posebni troškovi zbog čega tužitelju na temelju članka 154. stavak 5. ZPP-a ne pripada naknada tog troška zbog čega su zahtjevi stranaka za naknadu parničnog troška drugostupanjskog postupka odbijeni.

Koprivnica, 8. svibnja 2026.

Predsjednica vijeća

Tatjana Kučić