Republika Hrvatska

Županijski sud u Varaždinu

Stalna služba u Koprivnici

Koprivnica, Hrvatske državnosti 5

Poslovni broj: Gž Zk-4/2026-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Varaždinu, Stalna služba u Koprivnici, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca Veljka Kučekovića kao predsjednika vijeća, Vesne Rep kao članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Tatjane Kučić kao članice vijeća, u parničnom predmetu tužitelja PF, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] i JF, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], oba zastupana po punomoćniku Ivici Škunci, odvjetniku iz Zaprešića, protiv tužene HF, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupane po punomoćnici Katarini Fabek Glasnović, odvjetnici iz Zaprešića, radi brisanja zk. Upisa i uspostave prijašnjeg zk. stanja i radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o žalbi tuženice protiv presude Općinskog suda u Novom Zagrebu, Stalne službe u Zaprešiću poslovni broj P-646/2022-35 od 25. studenog 2025., u nejavnoj sjednici vijeća održanoj 8. svibnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Žalba tuženice djelomično se odbija kao neosnovana, a djelomično se prihvaća kao osnovana te se presuda Općinskog suda u Novom Zagrebu, Stalne službe u Zaprešiću poslovni broj P-646/2022-35 od 25. studenog 2025.;

- potvrđuje u točki II. izreke,

- preinačuje u točkama I., III. i IV. izreke, tako da se sudi:

Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

„Određuje se brisanje prava vlasništva upisanog po rješenju ovog suda broj Z- 16705/2022, ozn. Z – 16786/2021 od 29. lipnja 2022. godine na ime i u korist tužene HF iz [adresa] , OIB: [osobni identifikacijski broj], na nekretnini upisanoj u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] , k. č. br. [katastarska čestica] – oranica u [adresa], površine 412 čhv, i to u dijelu koji je u skici očevida od 18. ožujka 2025. godine izrađenoj po stalnom sudskom vještaku mjerničke struke ing. Josipu Žulju, prikazan kao dio k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koji se proteže uzduž cijele te čestice paralelno s linijom protezanja uzduž međa k. č. br. [katastarska čestica] s katastarskim česticama broj [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina], a u širini koja se nalazi između te međe i one međe koju je sudski vještak ing. Josip Žulj u svom nalazu i mišljenju od 4. kolovoza 2025. označio kao liniju podijele na dva jednaka dijela i označene linijom kretanja po točkama I – J svijetlo- plavom bojom sve k. o. [katastarska općina].“

II. Svaka strana snosi svoje troškove.

III. Nalaže se tužiteljima da tuženici naknade trošak žalbe u iznosu od 187,80 EUR (slovima: sto osamdeset sedam eura i osamdeset centi), u roku 15 dana.

IV. Tužiteljima se ne dosuđuje trošak odgovora na žalbu tuženice.

Obrazloženje

1. Prvostupanjski sud donio je presudu čija izreka glasi:

„I. Određuje se brisanje prava vlasništva upisanog po rješenju ovog suda broj Z- 16705/2022, ozn. Z – 16786/2021 od 29. lipnja 2022. godine na ime i u korist tužene HF iz [adresa] , OIB: [osobni identifikacijski broj], na nekretnini upisanoj u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] , k. č. br. [katastarska čestica] – oranica u [adresa], površine 412 čhv, i to u dijelu koji je u skici očevida od 18. ožujka 2025. godine izrađenoj po stalnom sudskom vještaku mjerničke struke ing. Josipu Žulju, prikazan kao dio k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koji se proteže uzduž cijele te čestice paralelno s linijom protezanja uzduž međa k. č. br. [katastarska čestica] s katastarskim česticama broj [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina], a u širini koja se nalazi između te međe i one međe koju je sudski vještak ing. Josip Žulj u svom nalazu i mišljenju od 4. kolovoza 2025. označio kao liniju podijele na dva jednaka dijela i označene linijom kretanja po točkama I – J svijetlo- plavom bojom sve k. o. [katastarska općina].

II. Utvrđuje se da su tužitelji PF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i JF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], u jednakim dijelovima dosjelošću stekli vlasništvo nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] k. č. br. [katastarska čestica] – oranica u [adresa], površine 412 čhv, i to u dijelu koji je u skici očevida od 18. ožujka 2025. godine izrađenoj po stalnom sudskom vještaku mjerničke struke ing. Josipu Žulju, prikazan kao dio k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koji se proteže uzduž cijele te čestice paralelno s linijom protezanja uzduž međa k. č. br. [katastarska čestica] s katastarskim česticama broj [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina] , a u širini koja se nalazi između te međe i one međe koju je sudski vještak ing. Josip Žulj u svom nalazu i mišljenju od 4. kolovoza 2025. označio kao liniju podijele na dva jednaka dijela i označene linijom kretanja po točkama I – J svijetlo-plavom bojom sve k. o. [katastarska općina], što je tuženica dužna priznati i trpjeti upis brisanja svog prava vlasništva u tomu dijelu, te upis prava vlasništva tužitelja na tom dijelu predmetne nekretnine.

III. Nalaže se tuženoj da tužiteljima nadoknadi parnični trošak u iznosu od 1.554,31eur, u roku 15 dana.

IV. Odbija se kao neosnovan zahtjev tužene za nadoknadu parničnog troška.“

2. Protiv navedene presude pravovremenu, potpunu i dopuštenu žalbu podnijela je tuženica 9. prosinca 2025. zbog svih žalbenih razloga iz članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/1991., 91/1992., 11219/99., 129/2000., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007.-Odluka USRH, 84/2008., 96/2008. - Odluka USRH, 123/2008.-ispravak, 57/2011., 25/2013., 89/2014., 70/2019., 80/2022., 114/2022., 155/2023. i 146/2025.; dalje: ZPP) te predlaže da drugostupanjski sud preinači pobijanu odluku i odbije tužbene zahtjeve tužitelja ili da istu ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

3. Tužitelji su podnijeli odgovor na žalbu tuženice 31. prosinca 2025., u kojem osporavaju navode žalbe u cijelosti, predlažu istu odbiti kao neosnovanu te potražuju trošak.

4. Žalba je djelomično osnovana.

5. Tuženica žalbu podnosi zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a jer da nisu dani razlozi o odlučnim činjenicama.

5.1. Po ocjeni ovog suda, prvostupanjski sud nije počinio navedenu bitnu povredu, za svoju odluku je dao razloge o odlučnim činjenicama, te je pobijanu odluku moguće ispitati. Nisu učinjene niti druge bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točke 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a, na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti primjenom članka 365. stavak 2. ZPP-a.

6. Predmet spora je zahtjev za ispravak upisa u zemljišnu knjigu u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kčbr. [katastarska čestica], oranica u [adresa], površine 412 čhv, koja je upisana na tuženicu u zemljišnoknjižnom pojedinačnom postupku, rješenjem broj Z- 16786/2021, Z-16705/2022 od 29. lipnja 2022., a temeljem članka 205. stavak 1. alineja 1. Zakona o zemljišnim knjigama („Narodne novine“ broj 63/2019., 128/2022. i 127/2024.; dalje: ZZK).

6.1. Tuženica je osporila tužbene zahtjeve, navodeći da je u dobroj vjeri od vanknjižnih vlasnika upisanih zemljišnoknjižnih vlasnika kupila spornu nekretninu.

6.2. Prvostupanjski sud je utvrdio:

- da je tuženica kod prvostupanjskog suda pokrenula 23. lipnja 2021. pod brojem Z- 16786/2021, Z-16705/2022, pojedinačni ispravni postupak u odnosu na kčbr. [katastarska čestica], oranica u [adresa], površine 412 čhv (1482 m2), upisanu u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina],

- da je svoj prijedlog temeljila na Ugovoru o kupoprodaji nekretnine sklopljenog 5. svibnja 2021. s prodavateljima RF, MF, ĐF, TF i ČF, svi kao zakonski nasljednici KF rođ. F (rješenje o nasljeđivanju broj O-588/06),

- da su kao vlasnici sporne nekretnine bili upisani BF, P, [adresa] i ZF, ostavina, [adresa], svaki u ½ dijela,

- da je u posjedovnom listu 493 k. o. [katastarska općina] kao posjednik bila upisana KF, K, rođ. F, u površini od 741 m2,

- da je u posjedovnom listu 309 k. o. [katastarska općina] kao posjednik bila upisana ŠF, rođ. F, u. IF, u površini od 741 m2,

- da je kod prvostupanjskog suda u pojedinačnom ispravnom postupku 7. lipnja 2022. održana rasprava za ispravak,

- da su tužitelji u pojedinačnom ispravnom postupku podnijeli prigovor 3. lipnja 2022., izvan roka za podnošenje prigovora koji je naveden u oglasu i koji je iznosio tri mjeseca (20. kolovoz 2021. do 20. listopad 2021.),

- da zemljišnoknjižni sud u pojedinačnom ispravnom postupku nije raspravio navode iz prigovora jer da je isti podnesen izvan roka za podnošenje prigovora te je rješenjem broj Z-16705/2022, Z-16786/2021 odredio ispravak po prijedlogu tuženice i istu upisao u zemljišnu knjigu na navedenoj nekretnini kao samovlasnicu,

- da su tužitelji u roku iz članka 205. stavak 1. ZZK-a pokrenuli ovaj postupak,

- da su tužitelji nasljednici iza posjednice, svoje bake, ŠF, a što proizlazi iz iskaza tužitelja JF, svjedoka ĆF i iz izjave CF iz [adresa], sestre tužitelja, od 24. ožujka 2025.,

- da su tužitelji djeca DF, koja je kćerka ŠF,

- da iz nalaza i mišljenja geodetskog vještaka i skice očevida od 4. kolovoza 2025. (list 93-95) proizlazi da se predmetna nekretnina proteže u smjeru sjeveroistok-jugozapad, da sa zapadne strane graniči s kčbr. [katastarska čestica] (u naravi ... kuća s ograđenim dvorištem), kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a s istočne strane s kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina],

- da se linije posjeda po pokazivanju tužitelja JF i svjedoka LF poklapaju s imaginarnom linijom koja predmetnu nekretninu dijeli na dva jednaka dijela, dok se linije razgraničenja posjeda obitelji JF i obitelji KF, koju su pokazali svjedok RF i tuženica, poklapaju s granicom digitalnog katastarskog plana između predmetne kčbr. [katastarska čestica]. i susjedne kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina],

- da iz iskaza prodavatelja sporne nekretnine tuženici, MF i RF, proizlazi da su oni prodali ½ iste u granicama posjeda njihove majke KF,

- da iz iskaza saslušanih svjedoka LF, ĆF, NF i IF proizlazi da je vizualno jedinstveno zemljište podijeljeno između susjeda na način da je prvo zemljište, gledano od zapada (ograđenog dvorišta kuće) prema istoku, bilo od obitelji JF, drugo zemljište od obitelji KF, a treće zemljište od obitelji NF i da između posjednika nikad nije bilo spora u pogledu međe, te da su na zemljištu obitelji JF viđali samo roditelje tužitelja i njihovog sada pokojnog brata AF,

- da iz iskaza tuženice i svjedoka OF proizlazi da je tuženica inicirala zemljišnoknjižni pojedinačni ispravni postupak radi ispravka postojećega upisa prava vlasništva na predmetnoj nekretnini tvrdeći da je predmetnu nekretninu stekla kupnjom od njezinih izvanknjižnih vlasnika u cijelosti, te da je kod kupnje postupala u dobroj vjeri i uvjerenju da osim prodavatelja, kao nasljednika iza pokojne KF iz [adresa], nitko drugi ne polaže nikakva stvarna ili bilo kakva druga prava na predmetnoj nekretnini,

- da je tuženici bilo poznato da su KF i ŠF bile upisane kao posjednice svaka na 741 m2 sporne nekretnine (ukupna površina 1482 m2).

6.3. Na temelju navedenog, prvostupanjski sud zaključuje kako tuženica nema valjani pravni temelj za stjecanje prava vlasništva cijele kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], jer niti je faktično kupila spornu nekretninu u cijelosti, a niti su joj prodavatelji prodali cijelu, kako to proizlazi iz iskaza prodavatelja MF i RF.

6.4. Zbog toga je primjenom članka 205. u vezi sa člankom 150. ZZK-a određen ispravak upisa u zemljišnu knjigu djelomičnim brisanjem upisa prava vlasništva tuženice na dijelu predmetne nekretnine koji je prema rezultatima parničnog raspravljanja, diobom u naravi, pripao obitelji AF koji se nalazi zapadno od linije podjele na dva jednaka dijela označene na skici očevida slovima I-J.

6.5. U odnosu na stjecanje prava vlasništva od strane tužitelja, dosjelošću, na realnom dijelu nekretnine kako je ona označena na skici očevida, prvostupanjski sud poklanja vjeru iskazu tužitelja i saslušanih svjedoka iz kojih proizlazi da je realni dio sporne nekretnine (1/2 ukupne površine) bio u posjedu prednika tužitelja, bake, roditelja (prema iskazu svjedoka LF barem od 1979. godine) i tužitelja koji taj dio nekretnine drže pod faktičnom vlašću.

6.6. Usvajajući drugi tužbeni zahtjev kojim se traži utvrđenje prava vlasništva, prvostupanjski sud se pozvao na paragrafe 1460. do 1477. Općeg građanskog zakonika, te članke 20., 28. i 70. Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima („Narodne novine“ broj 53/1991.) i članke 11., 18., 159. i 160. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj 91/1996., 68/1998., 137/1999., 22/2000., 73/2000., 114/2001., 79/2006., 141/2006., 146/2008., 38/2009., 153/2009., 90/2010., 143/2012., 152/2014. i 81/2015. -pročišćeni tekst; dalje: ZV), imajući u vidu da se poštenje posjeda tužitelja pretpostavlja, a da tuženica ne dokazuje drukčije.

6.7. O naknadi parničnog troška odlučeno je primjenom članka 154. stavak 1. u svezi sa člankom 155. ZPP-a, dok je visina utvrđena primjenom Zakona o sudskim pristojbama ("Narodne novine" broj 118/2018. i 51/2023.) i Uredbe o Tarifi sudskih pristojbi ("Narodne novine" broj 37/2023.) i Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj 138/2023.; dalje: Tarifa).

7. Tuženica ocjenjuje da je činjenično stanje pogrešno i nepotpuno utvrđeno, jer da tužitelji nisu pismenim dokazima dokazali da je ŠF njihova baka, kao ni da su jedini njezini nasljednici, odnosno nasljednici svojih roditelja jer isti imaju još braće i sestara. Materijalno pravo da je pogrešno primijenjeno jer da se ne može naložiti brisanje upisanog prava vlasništva tuženice, a da se ne traži i uspostava ranijeg zemljišnoknjižnog stanja, a što tužitelji ne traže. U odnosu na stjecanje prava vlasništva dosjelošću, da je tuženica bila poštena stjecateljica cijele nekretnine jer je od nasljednika upisanih vlasnika dobila podatak o stvarnim vlasnicima, a kako je znala da je ŠF umrla, to da nije bila dužna istraživati izvanknjižno stanje.

7.1. Po ocjeni ovog suda, prvostupanjski sud je pravilno i potpuno utvrdio činjenično stanje na temelju raspoloživog dokaznog materijala, ali je djelomično pogrešno primijenio materijalno pravo.

7.2. Člankom 211. ZZK-a propisano je da rješenje iz članka 210. stavka 1. ovoga Zakona (rješenje o otvaranju pojedinačnog ispravnog postupka) sadrži oglas kojim će sud po službenoj dužnosti, bez odgađanja, objaviti:

- da je glede te određene nekretnine na prijedlog (podaci o predlagatelju) otvoren pojedinačni ispravni postupak kojim predlagatelj zahtijeva da se u navedenom ulošku na navedenoj nekretnini provedu i isprave upisi s točnim navođenjem upisa iz prijedloga koji se zahtijevaju u vezi sa zemljišnoknjižnim uloškom, a po potrebi se može navesti i nacrt ispravljenog zemljišnoknjižnog uloška,

- da se sve osobe koje se protive da se zemljišnoknjižni uložak na predloženi način ispravi, koje smatraju da bi u zemljišnoknjižni uložak trebalo upisati nešto što nije predloženo ili da bi trebalo izmijeniti ili ispraviti neki upis pozivaju da stave zemljišnoknjižnom sudu svoje prijave prijedloga za upis odnosno svoje prigovore u određenom roku (rok za ispravak), čiji početak i kraj moraju u oglasu biti izričito navedeni određivanjem kalendarskog dana,

- da, ako nisu zaprimljene prijave i prigovori, a stanje spisa i zemljišne knjige upućuje na opravdanost prijedloga, sud može donijeti odluku bez održavanja rasprave te da se prigovori ili prijave mogu podnijeti u roku od 30 dana računajući od dana objave oglasa na e-Oglasnoj ploči.

7.3. U konkretnom slučaju, a kako to proizlazi iz spisa broj Z-16786/2021, rješenje o otvaranju pojedinačnog ispravnog postupka objavljeno je na e-oglasnoj ploči 20. kolovoza 2021., dok je prigovor tužitelja podnesen 3. lipnja 2022., dakle nakon proteka roka iz članka 211. stavak 2. ZZK-a, ali i roka kojeg je u oglasu odredio sud. Zbog toga sud nije trebao raspraviti prigovor tužitelja, ali time tužitelji nisu izgubili pravo da podnesu tužbu za ispravak.

7.4. Međutim, tužitelji nisu mogli tražiti brisanje upisa prava vlasništva tuženice na realnom dijelu sporne nekretnine, već brisanje cijelog upisa i uspostavu ranijeg zemljišnoknjižnog stanja, a što tužitelji nisu tražili, te je takav upis neprovediv zbog čega je njihov tužbeni zahtjev, kako je on formuliran u točki I. izreke, trebalo odbiti. Zbog toga je ovaj sud u tom dijelu prihvatio žalbu tuženice i preinačio točku I. izreke pobijane odluke na način da je taj zahtjev tužitelja odbio.

7.5. U odnosu na zahtjev za utvrđenje prava vlasništva na realnom dijelu sporne nekretnine, ovaj sud je mišljenja da su tužitelji personalnim dokazima dokazali da su u posjedu realnog djela sporne nekretnine još preko svojih roditelja više od četrdeset godina (prema iskazu svjedoka LF koji je obrađivao spornu nekretninu barem od 1979. godine), da su bili pošteni jer je predmetna nekretnina bila podijeljena između obitelji UF i AF i među istima nije bilo spora o tome koji dio posjeduje koja od navedenih obitelji, a i sami prodavatelji MF i RF potvrđuju posjed tužitelja, odnosno njihovih roditelja u odnosu na realni utvrđeni dio kako je to označeno na skici očevida.

7.6. Tuženica je znala da su u zemljišnoj knjizi upisane osobe koje ne postoje, odnosno koje nisu žive, dobila je informaciju tko bi mogli biti neki od nasljednika, bili su joj poznati posjedovni listovi iz kojih je proizlazilo da se prednica prodavatelja KF vodi kao posjednica 741 m2, te da je ŠF druga posjednica u istoj površini. Prodavatelji MF i RF u svojim iskazima navode da nisu prodali cijelu nekretninu, te priznaju da su tužitelji, odnosno njihovi prednici koristili realni dio nekretnine kako je ona opisana u skici očevida. Prodavatelji tuženici nisu mogli prodati više od onog što su naslijedili, a iz rješenja o nasljeđivanju iza KF proizlazi da su naslijedili dio sporne čestice površine 741 m2, dakle upravo onoliko koliko je posjedovala KF. Tuženica je prilikom kupnje znala da izvanknjižno stanje ne odgovara knjižnom, ne proizlazi da su joj se prodavatelji legitimirali kao nasljednici cijele nekretnine, a to ne proizlazi niti iz rješenja o nasljeđivanju pa se tuženica ne može pozivati na pošteno postupanje i dobru vjeru.

7.7. Zbog toga je prvostupanjski sud pravilno prihvatio tužbeni zahtjev tužitelja na utvrđenje prava vlasništva na realnom dijelu sporne nekretnine.

8. Kako je ovaj sud djelomično prihvatio žalbu tuženice, to je primjenom članka 166. stavak 2. ZPP-a odlučio i o troškovima cjelokupnog postupka. Kako je uspjeh stranaka podjednak, to je preinačena odluka o naknadi parničnog troška sadržana u točkama III. i IV. izreke na način da svaka stranka snosi svoje troškove.

9. U dijelu u kojem je pobijana odluka potvrđena riješeno je primjenom članka 368. stavak 1. ZPP-a, a u dijelu u kojem je preinačena primjenom članka 373. točka 3. ZPP- a.

10. Kako je tuženica djelomično uspjela sa svojom žalbom i to u omjeru od 50%, to su joj tužitelji dužni naknaditi trošak žalbe u tom postotku. Tuženici se priznaje nagrada za sastav žalbe temeljem Tbr. 10.1. Tarife u iznosu od 250,00 eura, PDV u iznosu od 62,50 eura i trošak sudske pristojbe na žalbu u iznosu od 53,09 eura ili ukupno 365,59 eura. Tužitelji su tuženici dužni naknaditi 50% tog iznosa ili nominalno iznos od 187,80 eura.

11. Tužiteljima se ne dosuđuje trošak odgovora na žalbu tuženice jer taj trošak nije bio potreban u smislu članka 155. stavak 1. ZPP-a.

Koprivnica, 8. svibnja 2026.

Predsjednik vijeća

Veljko Kučeković