Republika Hrvatska

Općinski sud u Sisku

Sisak Trg Ljudevita Posavskog 5

Poslovni broj K-16/2020-108

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Sisku, po sutkinji Ivi Štefan Kuzmić kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje Natalije Karaula kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv okrivljenog KG, zbog kaznenih djela iz članka 228. stavka 1. Kaznenog zakona („Narodne novine“ broj 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17. i 118/18.; dalje: KZ/11) u povodu optužnice Općinskog državnog odvjetništva u Sisku broj K-DO- 666/2020 od 23. rujna 2020. nakon provedene javne rasprave zaključene 4. svibnja 2026. u prisutnosti savjetnice iz Općinskog državnog odvjetništvu u Sisku RG, okrivljenog KG, zamjenika braniteljice Danka Kovača, odvjetnika iz Siska, oštećenog JG, zamjenice punomoćnika oštećenika Maše Bojčetić, odvjetnice iz Siska te vještaka Ante Rajića i Saše Vranića, 7. svibnja 2026. objavio i

p r e s u d i o  j e

I/ Okrivljeni KG, sin Ive i ĆG, djevojački K, rođen **.**.1980. u [adresa], sa neprijavljenim boravištem u [adresa], kod supruge OG, trenutno na odsluženju kazne zatvora do 2027., državljanin Republike Hrvatske, OIB [osobni identifikacijski broj], vozač dizalice, nezaposlen, bez primanja, SSS, živi u izvanbračnoj zajednici, otac petero djece od kojih dvoje maloljetnih, vlasnik više poljoprivrednih zemljišta i šuma, bez pokretnina, sa vojnim činom desetnika, nije odlikovan, vodi se drugi kazneni postupak

k r i v  j e

što je

1. u vremenskom razdoblju od 26. kolovoza 2016. do 30. kolovoza 2016. u Dužici, u predjelu zvanom „Dužićki čep“ u šumi „Paklenjak“, k. o. [katastarska općina] na kčbr. [katastarska čestica], vlasništvo JG, u nakani prisvajanja tuđe drvne mase angažirao više nepoznatih osoba koje su izvršile sječu 11 hrasta lužnjaka i 2 graba, ukupne drvne mase 28,39 mᵌ, koje je potom uzeo i za sebe zadržao, vrijednosti 2.933,09 eura,

dakle, tuđu pokretnu stvar oduzeo drugome s ciljem da ju protupravno prisvoji,

2. u vremenskom razdoblju od 20. veljače 2018. do 9. travnja 2018. u Letovaniću, šumi zvanoj Hanatsko brdo, u k. o. [katastarska općina] na k. č. br. [katastarska čestica], vlasništvo TG, u nakani prisvajanja tuđe drvne mase angažirao više nepoznatih osoba koje su izvršile sječu 20 hrasta lužnjaka, 2 pitoma kestena, 2 crne johe i 2 divlje trešnje ukupne drvne mase 29,76 mᵌ koje je uzeo i za sebe zadržao, vrijednosti 1.805,00 eura,

dakle, tuđu pokretnu stvar oduzeo drugome s ciljem da ju protupravno prisvoji,

čime je počinio dva kaznena djelo protiv imovine – krađom, opisana i kažnjiva po članku 228. stavku 1. KZ/11 u vezi članka 51. KZ/11.

II/ Na temelju članka 228. stavka 1. KZ/11, okrivljenom KG se za djelo počinjeno na štetu JG

u t v r đ u j e

KAZNA ZATVORA U TRAJANJU OD 8 (OSAM) MJESECI.

IV/ Na temelju članka 228. stavka 1. KZ/11, okrivljenom KG se za djelo počinjeno na štetu TG

u t v r đ u j e

KAZNA ZATVORA U TRAJANJU OD 8 (OSAM) MJESECI.

V/ Na temelju članka 51. KZ/11 okrivljeni KG se

o s u đ u j e

NA JEDINSTVENU KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 1 (JEDNE) GODINE.

IV/ Na temelju članka 158. stavka 2. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj: 152/08., 76/09., 80/11., 91/12., 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 80/22., 36/24., 72/25. i 13/26.; dalje: ZKP), oštećenom JG, OIB [osobni identifikacijski broj] dosuđuje se imovinskopravni zahtjev u iznosu od 2.933,09 eura (dvije tisuće devetsto trideset i tri eura i devet centi), a oštećenom TG, OIB [osobni identifikacijski broj] dosuđuje se imovinskopravni zahtjev u iznosu od 1.805,00 eura (tisuću osamsto pet eura), koje imovinskopravne zahtjeve je okrivljenik dužan platiti u roku od 3 (tri) mjeseca od pravomoćnosti presude, dok se s preostalim dijelovima imovinskopravnih zahtjeva oštećenici upućuju u parnicu.

V/ Sukladno članku 148. stavku 1. ZKP okrivljeni KG je dužan platiti troškove postupka, o visini kojih će se odlučiti posebnim rješenjem nakon što braniteljica po službnoj dužnosti dostavi troškovnik.

Obrazloženje

1. Općinsko državno odvjetništvo u Sisku podiglo je 23. listopada 2018. optužnicu broj K-DO-666/2018 od 23. rujna 2019. protiv okrivljenog KG zbog kaznenih djela protiv imovine – krađom, opisanih i kažnjivih po članku 228. stavku 1. KZ/11, a koja optužnica je izmijenjena podneskom od 20. siječnja 2022. te na zapisniku od 30. lipnja 2026.

2. Oštećeni JG je postavio imovinskopravni zahtjev u iznosu od 7.079,75 eura, a oštećeni TG u iznosu od 5.135,81 eura.

3. Očitujući se o optužnici okrivljenik je izjavio je da se ne smatra krivim za kaznena djela koja mu se optužnicom stavljaju na teret i osporio je imovinskopravne zahtjeve te je stoga ispitan na kraju dokaznog postupka.

4. U dokaznom postupku ispitan je okrivljenik, reproducirane su snimke prvih ispitivanja okrivljenika, saslušani su kao svjedoci oštećeni JG i TG, saslušani su svjedoci CG, DG, UG, PG, SG, ZG, ĐG i NG, proveden je očevid, saslušani su vještaci Anto Rajić i Saša Vranić, te je pročitana dokumentacija koja prileži spisu i to službena zabilješka o dojavi s izvješćem o utvrđenom činjeničnom stanju Policijske postaje Sisak od 30. kolovoza 2016., nalaz i mišljenje sudskog vještaka za šumarstvo Tihomira Pejnovića, rješenje o nasljeđivanju broj: O-2810/17 od 18. prosinca 2017., nalaz i mišljenje sudskog vještaka za šumarstvo Tihomira Pejnovića od 28. travnja 2018., geodetski identifikacijski elaborat za k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica], izvod iz posjedovnog lista br. 1350 za k. o. [katastarska općina], izvod iz posjedovnog lista br. 235 za k. o. [katastarska općina], izvod iz posjedovnog lista br. 590 za k. o. [katastarska općina], izvod iz posjedovnog lista br. 2056 za k. o. [katastarska općina], izvod iz posjedovnog lista br. 1025 za k. o. [katastarska općina] , izvod iz katastarskog plana za k. o. [katastarska općina] za k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica], nalazi i mišljenja vještaka šumarske struke Ante Rajića od 13. svibnja 2024., nalazi i mišljenja vještaka geodetske struke Saše Vranića od 6. svibnja 2024., medicinska dokumentacija na ime okrivljenika koju je braniteljica predala u spis. Na kraju dokaznog postupka pročitan je izvadak iz kaznene evidencije za okrivljenika.

5. Obijen je prijedlog zamjenika braniteljice okrivljenika za provođenjem ponovnog vještačenja kao odugovlačeći i nevažan jer je zamjenik braniteljice predlagao da se vještačenje provede i na česticama koje nisu predmet postupka već susjedne čestice, a kako bi se utvrdilo da li na tim česticama postoje tragovi sječe koji bi datirali iz istog razdoblja. Naime, činjenica da li je obavljana sječa i na susjednim česticama nije okolnost koju bi trebali i bilo nužno utvrđivati u ovom postupku kako bi se donijela odluka, a za istaknuti je i da su okrivljenik i obrana takav prijedlog mogli staviti kada se odlučivalo, a potom se i provodio očevid tijekom 2024. iz čega se može zaključiti da je ovakav prijedlog zamjenika braniteljice okrivljenika odugovlačeći s obzirom da je stavljen na samom kraju dokaznog postupka pri čemu je sud cijenio i činjenicu da bi u ovom predmetu u slučaju da nije donesena presuda zastara nastupila 26. kolovoza 2026., a što je zasigurno poznato i obrani.

6. Tijekom iznošenja obrane okrivljenik je u odnosu na točku 1/ optužnice iskazao da je cijelo vrijeme tijekom sječe kao zastupnik obitelji SG bila prisutna osoba prezimena ZG koji je točno sjekačima pokazivao što se može sječi. U odnosu na točku 2/ optužnice naveo je da je njemu PG pokazao 19 ili 20 hrastova i dogovorili su cijenu za njih, a bilo je riječ o 28.000,00 kuna koji iznos mu je je uredno i platio. Nakon što je obavljena sječa do njega je došao TG u ugostiteljski objekt i rekao mu da je posjekao 5 ili 6 njegovih hrastova i tražio je od njega 5.000,00 kuna, što mu nije htio platiti jer je ja uredno platio šumu koju je posjekao. Bili su sklopljeni ugovori o ovim kupovinama, ali ne zna gdje se ti ugovori sada nalaze jer je prestao s poslovanjem tijekom 2020. U odnosu na točku 1/ optužnice nadodao je da je išao i geodet te je utvrđivano međa u šumi, a isto je postupljeno i u odnosu na djelo iz točke 2/ optužnice. Zasigurno zna u šumi TG nije bilo toliko hrastova kako je to navedeno u optužnici, a u odnosu na šumu koja je vlasništvo JG iskazao je da je ona posječena 5 ili 6 mjeseci ranije i točno zna tko je bio sjekač koji je posjekao tu šumu. Nije bio prisutan tijekom sječa u k. o. [katastarska općina] i k. o. [katastarska općina], ponekad bi dolazio, ali nije stalno tu prisutan jer za t im nije bilo potrebe. U k. o. [katastarska općina] sječu je obavio samo jedan sjekač i osobno tu ništa nije posjekao, a u odnosu na k. o. [katastarska općina] naveo je da je također sjekao samo jedan sjekač, a on je posjekao jedno ili dva stabla, ne sjeća se o kojoj vrsti drveta je bilo riječ, ali mogao bi pokazati koja su to drva bila. To je učinio kako bi mogao okrenuti traktor. Na posebno pitanje zamjenika braniteljice okrivljenika iskazao je da se ne može sjetiti što je sve iskazivao u prethodnom postupku, ali zasigurno je i tada kao i sada rekao istinu i u cijelosti ostaje kod te svoje obrane. U k. o. [katastarska općina] za njega je sjekao sjekač koji se preziva R i iz [adresa] je, a ta osoba je poznata pod nadimkom J, ne zna mu ime. Poznato mu je tko je još osim njegovog sjekača sjekao u šumi koja se nalazi u blizini čestica u k. o. [katastarska općina]. Riječ je o osobi imena Ć, a ne zna koje je njegovo točno ime i prezime. Javnim pogovorom je čuo da je u šumi koja je vlasništvo TG u kritičnom razdoblju ili neposredno prije toga, sjekla osoba prezimena O iz [adresa], ali ne zna za koga je on sjekao.

7. Tijekom prvih ispitivanja okrivljenik nije želio iznositi obranu u odnosu na djelo koje je počinjeno na štetu JG navodeći da ne raspolaže u tom trenutku potrebnim podacima. U odnosu na djelo počinjeno na štetu TG iskazao je da je kupio šumu od osobe imena PG za iznos od 28.000,00 kuna, a koliko se sjeća od tog iznosa preostalo mu je isplatiti 1.000,00 eura, a ugovor nisu sklopili već su se dogovorili da će ga sklopiti kad se isplati cjelokupni dogovoreni iznos. Kada je dogovorio kupnju sa PG izveo je geodeta, a PG mu je pokazao šumu, katastarski plan te je geodet označio granice sprejom i čekićem. Ne zna kako se zove šuma niti o kojim česticama je bilo riječ, ali kada je započeo sječu primijetio je da je u njegovoj šumi, a i susjednoj već bilo nešto posječenih stabala. Za vrijeme sječe TG mu je rekao da je riječ o njegovoj šumi iako je zapravo bio u šumi koju je on kupio od PG. S sječom je u toj šumi započeo u ožujku 2018. i za njega je sjekao radnik IG. Nakon sječe koja je trajala tjedan dana došao je TG i tvrdio da se sječe u njegovoj šumi. Posjekao je oko 20 hrastovih stabala i to samo na svojoj čestici, a TG je rekao da će mu platiti ako je posjekao što na njegovoj čestici, ali tek kad geodet utvrdi da je doista tako bilo. Nije mu tada nudio novac za posječena stabla. Na čestici koja je u vlasništvu TG bila je vidljiva sječa, ali bilo je riječ o sječi prije 2018. jer su panjevi već tada bili stari i pocrnjeli. Poslije toga više nije išao u šumu i ne zna je li TG izveo geodeta. Ponovio je da nije TG nudio platiti štetu, ne poznaje ga od ranije, ali primijetio je da je u njegovoj šumi bilo ovršaka od iste sječe koju je vidio u svojoj šumi. Nikada nije čuo da bi on za sebe sjekao i izvlačio stabla.

8. Upitan da se očituje o različitostima u iskazivanju okrivljenik je naveo da je doista tijekom prvog ispitivanja iskazao da je TG došao u šumu, a pred sudom je naveo da je on došao u ugostiteljski objekt, odnosno ispred ugostiteljskog objekta, međutim, točno je da je on došao i u šumu i ispred ugostiteljskog objekta, a ne sjeća se gdje je došao prije. Isplatio je PG 28.000,00 kuna jer je to bio iznos koji su dogovorili za šumu, a iznos od 1.000,00 eura koji mu nije isplatio se odnosio na kupovinu zemljišta. U odnosu na sklapanje ugovora, naveo je da misli da su ugovori bili sklopljeni. U odnosu na navod da nije čuo da je za TG netko sjekao u njegovoj šumi, naveo je da je za tu sječu saznao naknadno nakon iznošenja obrane.

9. Na posebno pitanje zastupnice optužbe odgovorio je da je IG bio sjekač u k. o. [katastarska općina], a geodet koji je utvrdio među u k. o. [katastarska općina] se prezivao T ili C, ne može se točno sjetiti. Na posebno pitanje punomoćnice oštećenika odgovorio je da u ugovorima nije bilo specificirano koja točno vrsta drva se kupuju već je bilo samo navedeno o kojoj čestici je riječ i da se kupuje drvna masa na toj čestici. Geodet je utvrdio među prije nego što su započeli sa sječom, a nije se mogao očitovati da li međe koje je tada utvrdio geodet odgovaraju međama koje su utvrdili vještaci tijekom očevida.

10. Saslušan kao svjedok JG je iskazao da je netko javio njegovim roditeljima u kolovoza 2016. da netko sječe njihovu šumu pa su otac i majka otišli zajedno do šume i zatekli su tamo okrivljenika i još jednu osobu koji su tu vršili sječu i o tome su obavijestili policiju. Nakon par dana su opet došli u šumu i tu više nije bilo nikakvih stabala i trupaca i ostali su samo ovršci, tj. ostaci krošnje. Roditelji su onda o tome obavijestili djelatnika šumarije koji je došao na teren i izvršio procjenu štete. Nakon smrti majka 2017. on je naslijedio između ostalog i ovu šumu. Kad je bio čovjek iz Hrvatskih šuma majka mu je pokazala granice šume koju su roditelji znali, a on zna gdje se ta šuma okvirno nalazi, ali tada nije znao točne granice kao što su ih znali njegovi roditelji. Sjeća se da je njegova majka razgovarala s okrivljenikom da bi se nekako dogovorili, ali on je tvrdio da nije odgovoran. Na pitanje zastupnice optužbe iskazao je da je bio prisutan tijekom procjene štete po vještaku, kao i njegova majka i ujak kao što je i konstatirano u nalazu i mišljenju, a FG je u međuvremenu umro. Tada je utvrdio i da su u njihovoj šumi bila posječena sva dobra stabla te da su ostala samo stabla loše klase. I u susjednim šumama s lijeve i desne st rane vidio je da je vršena sječa, s tim da su u jednoj šumi bili počekićani panjevi, a u drugoj nisu. Šuma s desne strane koja je bila počekićana je bila prodana nekome, ne zna kome, otprilike pola godine prije ove sječe. U šumi s lijeve strane je isto tako bilo posječeno slično kao i u njihovoj šumi, a ne zna tko je vlasnik te šume. Nadalje je iskazao da su se vidjeli jasni i veliki tragovi traktorskih guma kojim putem su izvlačena drva iz šume i to je bilo preko više raznih čestica da bi se došlo do puta, a od njegove šume pa do mjesta gdje se izvlače drva uz put ima oko 500 metara.

11. Saslušan kao svjedok TG je iskazao da točno zna gdje se nalazi njegova šuma i koje su joj granice te je početkom 2018. došao u šumu i vidio da je došlo do sječe stabala te je bilo riječ o velikoj sječi i bilo je posječeno sve što je kasnije utvrdio i zaposlenik iz Hrvatskih šuma koji je došao tamo i mjerio. Najviše je bilo posječeno hrasta, ali bilo je posječeno i nešto trešnje i bukve ili graba. Išao se propitati kod susjeda da li oni znaju tko je to sjekao i DG mu je rekao da je vidio u njegovoj šumi okrivljenika i još neke ljude da sijeku te mu je rekao da i njemu napravio štete u šumi, ali da mu je okrivljenik rekao da o tome ne priča jer bi mu mogao oštetiti vinograd. Ispod njegove šume se nalazi druga šuma i to je šuma od čovjeka po prezimenu PG i DG mu je rekao da je prilikom sječe Simićeve šume nastala šteta u njegovoj šumi i tada je prigovorio okrivljeniku. Otišao je potom u [adresa] do okrivljenika i zajedno su otišli do njegove šume jer se htio dogovoriti s okrivljenikom, a okrivljenik je tvrdio da je to Simićeva šuma te je potvrdio da je tu sjekao. Pitao je okrivljenika koliko bi mu mogao platiti za štetu koja mu je nastala, a on mu je rekao 5.000,00 kuna što je smatrao premalim iznosom s obzirom na količinu posječenih stabala pa je rekao okrivljeniku da će ga prijaviti i da će imati problema, a okrivljenik mu je odgovorio da ko jebe njega i sud. Na pitanje zastupnice optužbe iskazao je da je nije vidio okrivljenika niti bilo koga drugog da siječe u njegovoj šumi, niti mu je netko drugo to rekao. Samo mu je okrivljenik rekao da je šumu kupio od PG i da je tamo rušio. Nadalje je istaknuo da se u samoj šumi vrlo lako može raspoznati čija je čija šuma. Nakon što je svjedoku pročitan dio njegovog iskaza koji je dao kod policije 22. siječnja 2019. iskazao je da je točno što je izjavio u policiji i što mu je pročitano te da nije vidio okrivljenika da baš on sječe šumu. Tijekom iskazivana pred policijom iskazao je da je prilikom obilaska šume u veljači 2018. uočio je da je u njegovoj šumi bila vršena sječa i da su odvezena stabla te su ostali samo ovršci, tj. ostaci krošnji i tada je uočio da je jedna osoba velikim traktorom došla do njegove šume pretpostavlja po ostatke krošnji, a odmah zatim uočio je i okrivljenika koji je bio u osobnom vozilu, ali kad su ga vidjeli udaljili su se iz šume.

12. Okrivljenik je prigovarao iskazu svjedoka navodeći da DG tu uopće ne bi imao nekakvih bitnih saznanja vezano za ovu sječu, a ta osoba ga i ne poznaje.

13. Svjedok CG je iskazao da je njegova pokojna supruga bila vlasnica šume zvane Paklenjak u predjelu zvanom Dužički čep i povremeno je znao obilaziti šumu i sjeća se da u kolovozu obilazio šumu i bilo je sve u redu, kada je došao par dana prije kraja kolovoza 2016. i vidio je da je u šumi bilo sječe. V idio je panjeve s kojih su posječena stabla, ali u šumi nije bilo trupaca nego su samo ostali ostaci krošanja. Dolazili su onda i još jednom te su 30. kolovoza 2016. zatekli u šumi okrivljenika s motornom pilom i dva radnika te je okrivljenik vozio drva s traktorom, a dva radnika sjekla. Supruga i on su tada razgovarali s okrivljenikom i objašnjavali su mu da je to njezina šuma, a on je spominjao nekog drugog susjeda i u konačnici je rekao da zovu policiju pa je supruga tako i postupila i čekali su da dođe policija dok su se drugi što su tu bili razišli. Većinom su bila posječena stabla hrasta, a bilo je riječ o staroj hrastovoj šumi. Znali su koje su granice njihove šume i međa je bila označena kolčićima, a bio je i mjernik pa je i mjerio šumu. Koliko se sjeća bila su posječena 22 stabla hrasta. Na pitanje opunomoćenika oštećenika iskazao je da se sjeća da je bio šumarski vještak iz Hrvatskih šuma i da je bio i geodet na tom terenu te su sve izmjerili. Na pitanje okrivljenika da li ga je vidio u njegovoj kući u [adresa] gdje je došao sa svojom suprugom, odgovorio je da taj dan tamo nije bio s suprugom i ponovio je da je vidio okrivljenika u šumi kako je i prethodno iskazao.

14. Saslušan kao svjedok DG je iskazao da je vlasnik šume u Letovaniću nakon koje ide šuma od PG, a potom šuma od TG. Inače voli voditi evidenciju što radi pa je tako za 16. siječnja 2018. zapisao da je bio na području ovih šuma i u šumi od Simića je zatekao radnike koji su sjekli šumu pa ih je pitao gdje im je gazda na što su mu odgovorili da je otišao po gablec. Rekao je radnicima da mu kažu da mu se javi pa je okrivljenik to i učinio te ga je pitao što se tu sječe, a on mu je odgovorio da je sve to kupio pa zato sječe. Bilo mu je samo bitno da se ništa ne događa u njegovoj šumi. Nakon toga opet je obišao šumu 21. srpnja 2018. i vidio je da se u njegovoj šumi nalaze ostaci krošanja, a preko UG je dobio broj okrivljenika te ga je nazvao i rekao mu da počisti ostatke iz njegove šume na što mu je okrivljenik rekao da neće i da će mu pošpricati vinograd s cidokorom. Nakon toga nije više komunicirao s okrivljenikom. Ne zna pojedinosti oko toga što je okrivljenik kupovao i s kim je to dogovarao, ali sjeća se da mu se obratio TG koji je na tom dijelu imao i borove te mu je rekao da mu je netko tada posjekao deset hrastova. Na pitanje zastupnice optužbe odgovorio je da je nakon ovoga sreo jednom PG i pitao ga što je s njegovom šumom, a on mu je rekao da ju je prodao. Na pitanje opunomoćenika oštećenika odgovorio je da njegova šuma graniči sa šumom PG, a šuma TG je od njegove šume udaljena oko 25 do 30 metara.

15. Okrivljenik je prigovara iskazu svjedoka navodeći da mu nije prijetio da će mu pošpricati vinograd sa cidokorom već je to bio drugi kontekst rečenice.

16. Svjedok UG je iskazao da ga je okrivljenik pitao da mu iznajmi svoj dio zemljišta tj. livade gdje je bilo pogodno da izvozi stabla iz šume i da ih tu skladišti dok se dalje ne odvezu pa je na temelju takvog dogovora okrivljenik izvozio ono što je sjekao iz obližnjih šuma. Poznata su prezimena TG i PG i zna da oni imaju tamo šume, ali ne zna gdje su međe i gdje je čija šuma. Sjeća se da je jednom bio u jednoj šumi jer je radnicima išao pomoći popraviti motornu pilu, ali ne zna u čijoj je šumi bio. Nikakve posebne radove nije tu obavljao po ničijem nalogu. Na pitanje zastupnice optužbe odgovorio je da se njegovo zemljište koje je iznajmio nalazi oko 400 do 500 metara od šume u kojoj je išao popraviti motornu pilu. Vidio je da je tu bilo izvlačeno trupaca tako da je jednom prilikom vidio oko šest do osam trupaca hrasta. Okrivljenik je njegovo zemljište koristio oko tri mjeseca. Na pitanje opunomoćenika oštećenika odgovorio je da su popravak motorne pile zamolili radnici u šumi za koje je tada pretpostavljao da rade za okrivljenika. Na pitanje okrivljenika odgovorio je da je kad išao do radnika prolazio kroz šumu i na tom području je vidio tragove neke starije sječe te ostatke krošanja i nešto stabala.

17. Saslušan kao svjedok PG je iskazao da je imao šumu u Letovaniću koja međi sa šumom TG koju je prodao okrivljeniku za sječu. Okrivljenik je svoje napravio, njemu platio, a bilo je riječ o šumi u kojoj je bio pretežno hrast. Već prije je prodao vinograd EG, a TG je tu kupio susjednu parcelu koja je isto bila vinograd i tu se nalazi i njegova šuma. U svemu tome nije bio siguran točno gdje je međa pa je okrivljenik rekao da će angažirati čovjeka koji će to sve izmjeriti i utvrditi gdje je međa i da će to biti na njegov trošak. Nadalje je iskazao da u ovoj svojoj šumi nije bio 20 godina. Okrivljenik ga nije do kraja isplatio pa je došao jednom u tu svoju šumu i vidio je da je tu još ostalo drva za ogrjev, ali on s tim nije ništa radio i ne zna da li je što sječeno u tuđim šumama. Na pitanje okrivljenika odgovorio je da mu je okrivljenik rekao da su određena stabla u šumi označena brojevima pa je otišao u šumu i to vidio, a ne znao tko ih je označio. Pokazao je rukom gdje je on tada mislio da bi trebala biti međa, ali nije bio siguran.

18. Svjedok SG je iskazao da na području [adresa] postoji šuma koja je formalno u vlasništvu njegove majke i tetke tj. majke od ĐG koji su starije osobe pa su oni vodili brigu o tome i u toj šumi je bilo stoljetnih hrastova. Osoba po prezimenu D kojeg je tad prvi put vidio rekla mu je da je netko u njegovoj šumi posjekao četiri hrasta na početku šume, a istaknuo je da je šuma označena s obje strane s kamenjem i jednom starom štihačom. Nakon toga su ĐG i on odlučili da bi bilo najbolje da prodaju sve hrastove jer da ih netko drugi ne posječe i preko svog oca su došli do okrivljenika za kojeg su čuli da se bavi otkupom i sječom šuma. Dogovorili su da on izvrši sječu i cijenu, a na teren je došao i čovjek iz šumarije koji je utvrdio da međa odgovara ovim postavljenim međašnim znakovima. Dogovorili su i da će tu biti stalno prisutan ZG i da će on voditi evidenciju što je sve srušeno i to bilježiti, a potom su svaki dana dolazili ĐG i on te su zajedno iskubicirali srušeno, utvrdili koliko to košta i nakon svakog tog postupka je okrivljenik mu je u njegovoj roditeljskoj kući u [adresa] isplaćivao dogovoreni iznos. Sječa je trajala tri ili četiri dana, sve je bilo napravljeno prema dogovoru, bili su isplaćeni i nakon toga više nije bio u šumi, a misli da nije bio ni ĐG. Zna da je trebalo biti posječeno 52 do 54 stabla hrasta, par ih je bilo na kraju i šuplje, a ostali su ostaci krošanja i htjeli su se i oko toga dogovoriti, ali u sljedećih par mjeseci je netko očistio ostatke krošanja iz njihove šume, a ne zna tko je to učinio. Znam da je s jedne strane njegove šume bila šuma D, a s druge strane šuma NG i u njima je već bila vršena sječa prije sječe u njegovoj šumi, a ne zna tko tu još ima šumu u svom vlasništvu. Na daljnje pitanje odgovorio je da su kao vlasnice na tim česticama upisane HG i ŠG, a ne zna tko je evidentiran u katastru. Ova sječa je bila u rujnu prije šest godina, a na ugovoru su napisani datumi 24. veljače 2016. kada je ugovor sklopljen, ali nisu se tada odmah počeli izvoditi radovi zbog stanja na terenu. Na pitanje okrivljenika odgovorio je da su kad su išli prema ovoj šumi prešli preko kanala i odmah je tu bila šuma i na početku su i bila posječena četiri stabla hrasta.

19. Saslušan kao svjedok ZG je iskazao da je okrivljenik kupio šumu od SG i VG te su mu oni rekli da bude prisutan za vrijeme sječe i da pazi da se posijeku samo stabla u njegovoj šumi. Stabla su b ila označena za sječu sprejom i točkama, a zna da je bio i geodet s GPS-om i da su imali dokumentaciju te da su to sve mjerili da se vidi gdje je međa. Bio je prisutan sve dok se sve to nije posjeklo i dok trupci nisu bili izvezeni iz šume, a nakon toga tu više nije dolazio. Došao je zajedno s okrivljenikom, SG, VG i geodetom i tad su vidi da je šuma pored posječena, kasnije se ispostavilo da je to bila šuma od nekog D kojeg nije poznavao. Tu se nalaze i druge šume i koliko zna i ti ljudi su prodali te šume za sječu i bilo je tu posječenih šuma, ali ne zna čije su i tko je to kupovao. Na pitanje okrivljenika odgovorio je da se ne sjeća da li je bio još netko u šumi osim osoba koje je već nabrojao. Na granicama šume postojali su kameni. Na pitanje opunomoćenika oštećenika odgovorio je da su tada izvezena 52 ili 53 stabla, a ne zna ime čovjeka koji je koristio GPS jer ga je prvi put vidio.

20. Svjedok ĐG je iskazao da su bratić SG i on bili suvlasnici šume u k. o. [katastarska općina], a tijekom 2016. tu šumu su prodali okrivljeniku, tj. prodali su mu šumu na način da je on imao pravo sječe u njihovoj šumi i izvlačenja drvne mase, ali nije došlo do promjene u vlasništvu na zemljištu. Ne sjeća se više sa sigurnošću, ali misli da su potpisali nekakav ugovor vezano za to. Više puta je s bratićem SG i okrivljenikom bio u toj šumi, ali ni tada ni sada zna gdje je točno međa već je to bolje to znao bratić SG, s obzirom da je on više puta odlazio u tu šumu. Koliko se sjeća prvi puta prilikom dogovaranja prodaje šume bratić SG je okrivljeniku pokazivao među, ali bilo je dogovoreno da će okrivljenik kao kupac sve dalje obaviti vezano s Hrvatskim šumama. Ne sjeća se je li trebalo dodatno provjeravati međe pored ovih koje je pokazao bratić SG. Zna da s lijeve strane od te njihove šume osoba prezimena NG ima šumu, a ne zna tko ima šumu s desne strane, kasnije je čuo da je riječ navodno o nekoj osobi iz Velike Gorice. Sjeća se da je bratić SG prvi put kad su došli u šumu pokazivao međašne kamene s lijeve i desne strane, a s gornje strane šume postoji blagi usjek koji tada nije bio vidljiv, dok s donje strane šume postoji jasno vidljiva granica između šume. Moguće je da je još jedanput bio u šumi kada je započela sječa, a bio je i na mjestu gdje je izvršeno izvlačenje posječenih drva na nekoj livadi, točnije uz sam rub puta, a koje mjesto je udaljeno od šume koju su prodali okrivljeniku 200-300 m. Okrivljenik je njemu i bratiću uredno isplatio cjelokupni dogovoreni iznos. Cijela ova prodaja bila je potaknuta činjenicom da su bratić i on utvrdili da je došlo do neovlaštene sječe pet ili šest stabla u njihovoj šumi pa su se pobojali smo se da bi moglo doći do daljnje neovlaštene sječe i zbog toga su se odlučili na prodaju. Sječu u šumi je obavljala osoba koja mu je bila poznata kao dijete, a zna da potiče iz Cerja. Kada je prvi put bio u šumi s okrivljenikom prilikom dogovora oko prodaje nisu pregledavali šume s lijeva i desna, pa ne zna da li je tu bila eventualno vršena kakva sječa, ali kad je drugi put bio u svojoj šumi kada je već počela sječa, zna da je ona obavljana samo u granicama međe koju je pokazao bratić SG. Na posebno pitanje branitelja odgovorio je da ne poznaje JG i ne zna koji je broj čestice na kojoj se nalazi njegova šuma, a po priči svoje tetke zna da se ta šuma zove Paklenjak ili Peklenjak. Kad su bili u šumi bratić i on s okrivljenikom tu je bio i ZG kojeg je bratić angažirao da bude prisutan prilikom sječe na način da kontrolira koja se drva sijeku, kako se klade izvlače i da broji klade. Ne zna je li prilikom dogovaranja prodaje šume tu bila osoba iz Hrvatskih šuma s GPS, ali zasigurno zna da prilikom dogovaranja prodaje tu nije bio nitko iz šumarije, jer je bilo dogovoreno da će se naknadno sve riješiti sa šumarijom. Na posebno pitanje okrivljenika odgovorio je da se ne sjeća osobe imena U koja bi s GPS bila prisutna prilikom dogovaranja prodaje šume, a prilikom dogovaranja prodaje okrivljenik i ZG su sa sprejom označavali drva za sječu. Kad je došao s okrivljenikom i bratićem radi dogovora o prodaji šume, nije vidio da bi tu bila posječena bilo koja druga šuma. Prilikom dolaska u njihovu šumu prolazili su preko livade na kojoj je bila visoka trava i tu nije bilo nikakvog drveća niti posječenog niti neposječenog , a da li je eventualno bilo panjeva to nije mogao vidjeti s obzirom na visoku travu, ali sjeća se da su bili vidljivi tragovi, tzv. kolotečine od radnih strojeva. Na posebno pitanje zastupnice optužbe odgovorio je da je njegova šuma veličine oko 6000 m² i po dogovoru s okrivljenikom imao je pravo i mogućnost sječi na području cijele šume koja je isključivo šuma hrasta. Sječa je trajala kratko, sve skupa možda 10-tak dana. Okrivljenik je u više navrata obavljao isplate kako su se drva izvlačila i kubicirala. Misli da je prodaja bila tijekom 2016. ili 2017. u travnju ili svibnju i to je bio jedini put da je okrivljenik sjekao u toj šumi. Zna da je bratić s okrivljenikom dogovorio i prodaju tzv. "brkova", ali to nije uspio u cijelosti izvesti jer je bilo više lokalnih osoba koje su krale te ostatke. Pojasnio je da se pod nazivom "brkovi" misli na grane koje su ostale nakon sječe stabala, a koje se mogu koristiti kao ogrjevno drvo. Nije išao više u šumu nakon sječe, a koliko mu je poznato okrivljenik je uredno platio i tu "brkovinu".

21. Svjedok NG je iskazao da je vlasnik šume koja se nalazi na kč. br. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina] te je kad je na kč. br. [katastarska čestica] bila prodana šuma okrivljeniku došao u šumu kako bi pokazao točnu među svoje šume, a sjeća se i da je jednom prilikom prije pokazivanja međe bio prisutan sa VG i SG te im je pokazivao gdje se nalazi šuma koja je bila u njihovom vlasništvu, s obzirom da su oni tada prvi put tu bili i nisu znali gdje se točno nalaze granice niti kako da dođe do te šume. Pokazao je otprilike gdje se nalazi njihova šuma i rekao im je da točne granice moraju tek utvrditi ili po ovlaštenim osobama ili na način da pozovu neposredne međaše. Ništa mu nije poznato o tome da bi eventualno bila vršena sječa u šumi JG. Na poseban upit naveo je da kad je pokazivao SG i VG šumu tu nije bio prisutan okrivljenik. Na posebno pitanje branitelja okrivljenika odgovorio je da je jedina vidljiva međa između kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica] šumska prosjeka i nazirala se međa između kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica], a između drugih čestica nije primijetio vidljivo označenu među. U odnosu na kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica] je bila vidljiva tzv. taksacija Hrvatskih šuma jer je kč. br. [katastarska čestica] vlasništvo Republike Hrvatske. Koliko mu je poznato okrivljenik tu nema vlastitih šuma, a ne zna tko mu je pokazivao međe. Zna samo da je okrivljenik kupio šumu koja se nalazila na kč. br. [katastarska čestica], jer je to šuma koja ima među s njegovom šumom i tad je pokazivao među u odnosu na svoju šumu. Da bi se došlo do njegove šume prelazi se kroz kč. br. [katastarska čestica], kč. br. [katastarska čestica], kč. br. [katastarska čestica], kč. br. [katastarska čestica], kč. br. [katastarska čestica], i kč. br. [katastarska čestica], te se taj put označava zelenom bojom na izvodu iz katastarskog plana. Nakon što je svjedoku pokazan izvod iz katastarskog plana s oznakama zelene i roze boje odgovorio je da je put označen roza bojom pravilno označen, dok je put koji je označen zelenom bojom pravilno označen u odnosu na pravac kojim se proteže, taj put ne ide uz rub čestica, već više sredinom čestica. Na posebno pitanje zastupnice optužbe odgovorio je da je tu i dalje njegova šuma koja nije posječena, tu ima nešto šume na čestici koja je u državnom vlasništvu, a na kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica] više nema šume, već je ona posječena. U šumi koja je u vlasništvu JG dosta je toga posječeno, ali ne zna točnu granicu te čestice. Sjeća se da je ispred trgovine bio traktor s prikolicom na kojoj su bili trupci i rečeno mu je da je to vlasništvu okrivljenika i da je policija to tu ostavila. Nije mu poznato zašto je to policija tu ostavila, ali čim je uključena policija, jasno je da nešto nije bilo u redu. Te zgode nije tu vidio okrivljenika. Okrivljenika je sreo u šumi prilikom sječe, a riječ je o šumi koja međaši s njegovom šumom i riječ je o kč. br. [katastarska čestica], ali ne sjeća se kad je to bilo. Tad je vidio da okrivljenik motornom pilom ruši stabla na čestici koja se nalazi do njegove čestice i tu je bilo više osoba koje su vozile traktor, ali te osobe ne poznaje.

22. Čitanjem nalaza i mišljenja vještaka šumarske struke Ante Rajića od 13. svibnja 2024. u odnosu na očevid obavljen u k. o. [katastarska općina] (oštećeni JG) utvrđeno je da prema promjenama na panjevima i stupnju propadanja starost sječe odgovora vremenu sječe iz 2016. te je na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] pokazano i izmjereno 13 panjeva procijenjene bruto drvne mase 28,39 m³ od kojih je 27,12 m³ hrasta lužnjaka i 1,27 m³ običnog graba, a tržišna vrijednost te drvne mase sukladno službenom cjeniku glavnih šumarskih proizvoda Hrvatskih šuma d.o.o. iznosi 2.933,09 eura.

23. Čitanjem nalaza i mišljenja vještaka šumarske struke Ante Rajića od 13. svibnja 2024. u odnosu na očevid obavljen u k. o. [katastarska općina] (oštećeni TG) utvrđeno je da ukupno pokazano i izmjereno 26 panjeva od kojih je 20 panjeva hrasta lužnjaka, 2 panja pitomog kestena, 2 panja crne johe i 2 panja divlje trešnje, a prema promjenama na panjevima i stupnju propadanja starost sječe odgovora vremenu sječe iz 2018. Ukupno procijenjena bruto drvna masa pokazanih 26 panjeva posječenih stabala na kč. br. [katastarska čestica] iznosi 29,76 m³ od čega je 23,16 m³ hrasta lužnjaka, 2,35 m³ crne johe i 1,00 m³ pitomog kestena. Na kč. br [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nisu pronađeni panjevi posječenih stabala. Procijenjena tržišna vrijednost posječe drvne mase na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] prema službenom cjeniku glavnih šumarskih proizvoda Hrvatskih šuma d.o.o. iznosi 1.805,00 eura.

24. Iz nalaza i mišljenja vještaka za geodeziju od 6. svibnja 2024. utvrđeno je da je tijekom očevida u k. o. [katastarska općina] (oštećeni JG) na kč. br. [katastarska čestica] pronađeno 13 panjeva te da postoje tragovi sječe i na susjednim parcelama.

25. Iz nalaza i mišljenja vještaka za geodeziju od 6. svibnja 2024. utvrđeno je da je tijekom očevida u k. o. [katastarska općina] (oštećeni TG) na kč. br. [katastarska čestica] pronađeno 8 panjeva, na kč. br. [katastarska čestica] je pronađeno 15 panjeva, a na kč. br. [katastarska čestica] pronađena su 3 panja. Na kč. br. [katastarska čestica] nisu pronađeni panjevi.

26. Tijekom saslušanja pred sudom vještak Anto Rajić je naveo da u cijelosti ostaje kod svojih nalaza i mišljenja od 13. svibnja 2024. te je na posebno pitanje zamjenika braniteljice okrivljenika odgovorio da su prilikom očevida u odnosu na česticu u vlasništvu JG, osim čestice br. 381/2 pregledane su i čestice 380/3 i 381/1 k. o. [katastarska općina], a koje dvije čestice međaše s česticom 381/2 k. o. [katastarska općina] koja je predmet optužbe i na sve tri čestice pronađeni su panjevi koji odgovaraju sječi iz 2016., ali s obzirom da to nije bio njegov zadatak nije utvrđivao da li tragovi sječe na pojedinim panjevima na čest. kat. br. 380/3 i 381/1 k. o. [katastarska općina] odgovaraju tragovima sječe na panjevima koji su pronađeni na čestici 381/2 k. o. [katastarska općina]. U odnosu na točku 2/ optužnice, kontrolirane su tijekom očevida i susjedne čestice. Panjevi su pronađeni na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], dok na čest. kat. br. 2404/1 k. o. [katastarska općina] nisu pronađeni panjevi niti tragovi sječe koji bi datirali iz kritičnog razdoblja. Nije mu bio dan zadatak da utvrđuje da li način i trgovi sječe na panjevima na susjednim česticama odgovaraju tragovima sječe na panjevima koji su predmet optužbe. Nadalje je naveo da u teoriji svaki sjekač ima neki svoj vlastiti pristup i način obaranja stabla, a osim toga i svako stablo zahtijeva individualni pristup jer nije isto ukoliko se radi o debljem ili tanjem drvetu koji je položaj pojedinog stabla, primjerice ukoliko se stablo nalazi na padini pa sukladno položaju, vrsti, ali i debljini stabla, sjekač prilagođava sječu svakom pojedinom stablu. Općenito se može reći da se na panjevima mogu naći određeni tragovi koji ukazuju da ih je sjekao isti sjekač.

27. Zamjenik braniteljice okrivljenika je prigovarao iskazu vještaka navodeći da vještaku tijekom očevida nije bio dan nalog da provjeri tragove na panjevima na susjednim česticama u odnosu na čestice koje su predmet optužbe, a sve kako bi se provjerila obrana okrivljenika, dok je okrivljenik naveo da je za njega sjekač sjekao na česticama koje je on kupio od VG i PG, a ne zna o kojim točno česticama se radi.

28. Vještak Saša Vranić je iskazao da u cijelosti ostaje kod svojih nalaza i mišljenja od 6. svibnja 2024., a na posebno pitanje zamjenika braniteljice okrivljenika odgovorio je da je tijekom očevida utvrđivao i vlasništvo susjednih čestica, te je utvrdio da je čestica 380/3 k. o. [katastarska općina] u suvlasništvu HG i ŠG , te je utvrđeno i da je bilo tragova sječe i na susjednim česticama pa je tako u nalazu i mišljenju navedeno da je čest. kat. br. 380/3 k. o. [katastarska općina] zatečeno 18 panjeva , a na čest. kat. br. 381/2 k. o. [katastarska općina] da je pronađeno ukupno 13 panjeva. U odnosu na točku 2/ optužnice naveo je da je tijekom očevida utvrđivao i vlasništvo susjednih čestica u odnosu na čestice koje su predmet optužbe, te je doista jedna od susjednih čestica bila u vlasništvu PG, a riječ je o čest. br. 239/6 k. o. [katastarska općina]. S obzirom na skicu izmjere koja je sastavni dio nalaza i mišljenja, naveo je da u odnosu na čestice u k. o. [katastarska općina] nisu naznačeni panjevi na susjednim česticama pa iz toga zaključuje da takvi panjevi, a koji bi se nalazili u neposrednoj blizini čestica koje su predmet optužbe, nisu pronađeni. U odnosu na čestice u k. o. [katastarska općina] naveo je da je bilo riječ o česticama koje su bile zaraslije nego čestice u k. o. [katastarska općina], pa je zbog toga i utvrđivanje stanja na terenu bilo znatno teže. S obzirom na protek vremena od sječe pa do vremena kada je rađen očevid, zabilježeno je sve što je pronađeno tijekom očevida, ali ne može isključiti mogućnost da je bilo i neke druge sječe osim onoga što je navedeno u njegovom nalazu i mišljenju, ali istaknuo je da nisu našli tragove neke druge sječe.

29. Zamjenik braniteljice okrivljenika je prigovara iskazu vještaka navodeći da u odnosu na točku 2/ optužnice tijekom očevida nije provjeravano da li je obavljana sječa i na čestici koja je vlasništvo PG.

30. Čitanjem službene zabilješka o dojavi s izvješćem o utvrđenom činjeničnom stanju Policijske postaje Sisak od 30. kolovoza 2016. utvrđeno je da je BG **.**.2016. zatražila intervenciju policije zbog nezakonite sječe u njenoj šumi zbog čega su policijski službenici upućeni na mjesto događaja gdje su zatekli BG i CG.

31. Iz nalaza i mišljenje sudskog vještaka za šumarstvo Tihomira Pejnovića utvrđeno je na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] obavljen očevid i vještačenje tijekom 2016. te su pronađeni tragovi sječe iz te godine, dok su na kč. br. [katastarska čestica] očevid i vještačenje provedeni tijekom 2018. te su na česticama pronađeni tragovi sječe koji datiraju iz iste godine.

32. Uvidom u rješenje o nasljeđivanju broj: O-2810/17 od 18. prosinca 2017. utvrđeno je da je u odnosu na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nakon smrti BG proglašen JG.

33. Uvidom u geodetski identifikacijski elaborat za k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica], izvod iz posjedovnog lista br. 1350 , 235, 590, 2056 i 1025 za k. o. [katastarska općina] te iz izvoda iz katastarskog plana za k. o. [katastarska općina] za k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica], utvrđeno je da je TG vlasnik kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

34. Čitanjem medicinske dokumentacije na ime okrivljenika utvrđeno je da je okrivljenik tijekom 2021. liječen u Neuropsihijatrijskoj bolnici dr. Ivan Barbot Popovača zbog poremećaja ličnosti, poremećaja prilagodbe i štetne upotreba alkohola.

35. Na temelju izvatka iz kaznene evidencije utvrđeno je da je višestruko kazneno osuđivan, između ostaloga i zbog istog djela.

36. Nakon ovako provedenog postupka, analizom svakog dokaza zasebno kao i svih dokaza u njihovoj ukupnosti, neprijeporno je utvrđeno da je okrivljenik počinio kaznena koja su mu izmijenjam optužnicom stavljena na teret tj. da je u vremenskom razdoblju od 26. kolovoza 2016. do 30. kolovoza 2016. u [adresa], u predjelu zvanom „Dužićki čep“ u šumi „Paklenjak“, k. o. [katastarska općina] na kčbr. [katastarska čestica], vlasništvo JG, u nakani prisvajanja tuđe drvne mase angažirao više nepoznatih osoba koje su izvršile sječu 11 hrasta lužnjaka i 2 graba, ukupne drvne mase 28,39 mᵌ, koje je potom uzeo i za sebe zadržao, vrijednosti 2.933,09 eura te u vremenskom razdoblju od 20. veljače 2018. do 9. travnja 2018. u Letovaniću, šumi zvanoj Hanatsko brdo, u k. o. [katastarska općina] na k. č. br. [katastarska čestica], vlasništvo TG, u nakani prisvajanja tuđe drvne mase angažirao više nepoznatih osoba koje su izvršile sječu 20 hrasta lužnjaka, 2 pitoma kestena, 2 crne johe i 2 divlje trešnje ukupne drvne mase 29,76 mᵌ koje je uzeo i za sebe zadržao, vrijednosti 1.805,00 eura, dakle, tuđu pokretnu stvar oduzeo drugome s ciljem da ju protupravno prisvoji, čime je počinio dva kaznena djelo protiv imovine – krađom, opisana i kažnjiva po članku 228. stavku 1. KZ/11 u vezi članka 51. KZ/11.

37. Nije sporno da je vlasnik kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] JG te da je vlasnik kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] TG. Nije sporno ni da je na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] tijekom 2016., a na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] tijekom 2018. došlo do sječe stabala.

38. Sporno je da li je okrivljenik angažirao više nepoznatih osoba da izvrše sječi stabala na utuženim česticama, a koja stabla je okrivljenik potom uzeo i za sebe zadržao. Ovo stoga jer je okrivljenik to izričito poricao.

39. U odnosu na kazneno djelo iz točke 1. kojim je oštećen JG zaključak da je upravo okrivljenik angažirao više osoba koje su izvršile sječu stabala koja je okrivljenik potom uzeo i za sebe zadržao proizlazi iz iskaza JG koji je iskazao da su njegovi roditelji zatekli okrivljenika kako obavlja sječu s još jednom osobom te da su potom posječena stabla izvezena iz šume te je po vještaku kojeg su angažirali utvrđeno da je nastala šteta u njihovoj šumi te iz iskaza svjedoka CG koji je iskazao da je u kolovozu 2016. obilazeći šumu sa suprugom utvrdio da je došlo do sječe u njihovoj šumi, a potom su supruga i on 30. kolovoza 2016. zatekli okrivljenika u njihovoj šumi s dva radnika koji su sjekli stabala, a okrivljenik je upravljao traktorom. U odnosu na kazneno djelo iz točke 2. kojim je oštećen TG sud zaključak o odgovornosti okrivljenika za to djelo izvodi iz iskaza oštećenika kao svjedoka koji je iskazao da je mu je okrivljenik kada su zajedno otišli u njegovu šumu potvrdio da je upravo on tu obavljao sječu, kao i iz iskaza PG koji je iskazao da je okrivljeniku pokazao samo gdje misli da je bila međa, ali je naveo i da mu je rekao da prije sječe ovlaštena osoba mora utvrditi koja je točna međa njegove šume. S obzirom na način na koji su ovi svjedoci iskazivali, a uzimajući u obzir da oni nemaju razloga teretiti okrivljenika sud je njihove iskaze u cijelosti prihvatio, dok obranu okrivljenika nalazi neuvjerljivom i očito usmjerenom izbjegavanju kaznene odgovornosti. Ovo stoga jer je okrivljenik tijekom postupku navodio da je u oba slučaja izlazio geodet koji je utvrđivao među, ali za istaknuti je da ni u jednom trenutku nije navodio koji bi to geodet bio niti je predlagao njegovo saslušanje već je neodređeno navodio podatke i o osobi koje je navodno kao geodet provjeravala međe, ali i podatke i osobama koje su u njegovo ime vršile sječu u obje šume. Osim toga, za istaknuti je i da je okrivljenik mijenjao svoju obranu pa je tako navodio da u odnosu na djelo počinjeno na štetu TG sa PG od kojeg je kupio susjednu šumu sklopio ugovor o prodaji, a prethodno je iskazivao da ugovori nisu bili sklapani. Njegova obrana se razlikuje i u odnosu na navod da li je sve isplatio PG. Cijeneći dakle sve navedeno i cjelokupno provedeni postupak sud obranu okrivljenika nalazi neuvjerljivom, neživotnom i nelogičnom te očito usmjerenom na izbjegavanje kaznene odgovornosti te ju stoga nije prihvatio.

40. Dakle, analizom nespornih činjenica i provedenih dokaza nedvojbeno je utvrđeno da je okrivljenik postupio upravo na način kako ga izmijenjenom optužnicom tereti, odnosno, da je u vremenskom razdoblju od 26. kolovoza 2016. do 30. kolovoza 2016. u [adresa], u predjelu zvanom „Dužićki čep“ u šumi „Paklenjak“, k. o. [katastarska općina] na kčbr. [katastarska čestica], vlasništvo JG, u nakani prisvajanja tuđe drvne mase angažirao više nepoznatih osoba koje su izvršile sječu 11 hrasta lužnjaka i 2 graba, ukupne drvne mase 28,39 mᵌ, koje je potom uzeo i za sebe zadržao, vrijednosti 2.933,09 eura, te u vremenskom razdoblju od 20. veljače 2018. do 9. travnja 2018. u Letovaniću, šumi zvanoj Hanatsko brdo, u k. o. [katastarska općina] na k. č. br. [katastarska čestica], vlasništvo TG, u nakani prisvajanja tuđe drvne mase angažirao više nepoznatih osoba koje su izvršile sječu 20 hrasta lužnjaka, 2 pitoma kestena, 2 crne johe i 2 divlje trešnje ukupne drvne mase 29,76 mᵌ koje je uzeo i za sebe zadržao, vrijednosti 1.805,00 eura, dakle, tuđu pokretnu stvar oduzeo drugome s ciljem da ju protupravno prisvoji, čime je počinio dva kaznena djelo protiv imovine – krađom, opisana i kažnjiva po članku 228. stavku 1. KZ/11 u vezi članka 51. KZ/11 zbog čega je oglašen krivim.

41. U odnosu na subjektivne elemente kaznenog djela sud je utvrdio da je okrivljenik u trenutku počinjenja kaznenog djela bio ubrojiv jer njegova ubrojivost nije osporavana niti dovedena u pitanje. Prema stajalištu suda okrivljenik je djelo počinio s izravnom namjerom jer je bio svjestan obilježja inkriminiranog kaznenog djela i htio je njegovo ostvarenje. Okrivljenik je morao biti svjestan protupravnosti svog postupanja jer nema niti jedne okolnosti koja bi u životnom ili kaznenopravnom smislu opravdavale njegovo postupanje i upućivala na zaključak da nije znao da je to postupanje protupravno. S obzirom na navedeno okrivljenik je kriv za počinjenje kaznenog djela jer je bio ubrojiv, postupao je s namjerom i bio je svjestan protupravnosti svog ponašanja zbog čega je proglašen krivim za dva kaznena djela iz članka 228. stavka 1. KZ/11.

42. Odlučujući o vrsti i mjeri kaznenopravne sankcije sud je uvažio sve okolnosti koje utječu da kazna bude lakša ili teža za okrivljenika. Tako je otegotnom cijenio činjenicu da je okrivljenik već kazneno osuđivan, između ostalog i zbog istih djela, dok posebno izraženih olakotnih okolnosti nije bilo. Imajući u vidu naprijed iznesene okolnosti, te težinu i značaj počinjen ih djela, na temelju članka 228. stavka 1. KZ/11 okrivljeniku su utvrđene kazne zatvora od po osam mjeseci za svako djelo, a sukladno članku 51. KZ/11 izrečena mu je jedinstvena kazna zatvora u trajanju od jedne godine jer je sud stajališta da će se, uzimajući u obzir ranije osuđivanost okrivljenika, te činjenicu da ranije izrečene sankcije očito nisu u dovoljnoj mjeri utjecale na okrivljenika da svoje ponašanje uskladi sa zakonom, samo bezuvjetnom kaznom zatvora postići svrha kažnjavanja i utjecati i na okrivljenika i na sve ostale da ubuduće ne čine kaznena djela.

43. Na temelju članka 158. stavka 2. ZKP, oštećenom JG je dosuđen imovinskopravni zahtjev u iznosu od 2.933,09 eura, a oštećenom TG u iznosu od 1.805,00 eura jer su to iznosi za koje je vještak utvrdio da je nastala šteta oštećenicima te je to i iznos koji se navodi kao iznos štete u činjeničnim opisima djela, dok su oštećenici s preostalim d ijelovima imovinskopravnih zahtjeva upućeni u parnicu. Okrivljenik je dosuđene imovinskopravne zahtjeve dužan platiti u roku od tri mjeseca od pravomoćnosti presude.

44. S obzirom da je okrivljenik oglašen krivim, na temelju članka 148. stavka 1. ZKP, dužan je platiti troškove kaznenog postupka, a o visini kojih će biti odlučeno posebnim rješenjem nakon što braniteljica po službenoj dužnosti dostavi troškovnik.

U Sisku 7. svibnja 2026.

Sutkinja

Iva Štefan Kuzmić

Uputa o pravu na žalbu

Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 15 (petnaest) dana od primitka presude. Žalba se podnosi ovom sudu, u tri primjerka, a o istoj odlučuje županijski sud.

Dostavna naredba:

1. ODO Sisak na broj: KO-DO-666/2018

2. Okrivljeni KG

3. Braniteljica okrivljenika Morana Kovač Stanić, odvjetnica iz Siska

4. Oštećeni JG

5. Oštećeni TG

6. Punomoćnik oštećenika Željko Stanković, odvjetnik iz Siska