Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž Ovr-506/2026-3

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sutkinji toga suda Kseniji Grgić, kao sucu pojedincu u pravnoj stvari ovrhovoditelja BRA-MA Kreditna unija u stečaju, Put Firula 53, Split, OIB: 96497966580, zastupana po stečajnom upravitelju Stjepanu Loviću, koji je zastupan po punomoćniku Mariu Borasu, odvjetniku u Splitu, protiv ovršenika AN OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupanog po punomoćniku Ivici Parlovu, odvjetniku u Splitu, radi ovrhe na nekretnini, odlučujući o žalbi ovršenika protiv rješenja Općinskog suda u Splitu, poslovni broj Ovr-2392/2023-51 od 27. veljače 2026., dana 7. svibnja 2026.,

r i j e š i o  j e

Uvažava se žalba ovršenika i preinačuje rješenje Općinskog suda u Splitu, poslovni broj Ovr-2392/2023-51 od 27. veljače 2026., i rješava:

Prihvaća se prijedlog ovršenika iz podneska od 7. srpnja 2025., i odgađa ovrha određena rješenjem o ovrsi koje je donio Općinski sud u Splitu, Stalna služba u Sinju, pod poslovnim brojem Ovr-6857/2015 dana 7. rujna 2017., na nekretnini ovršenika AN, označenoj kao poslovni prostor, cjelina P-16, orijentacije istok, položen na niskom prizemlju, u površini od 35,20 m2, sa pripadajućim prostorom u podrumu, u površini od 61,45 m2, što čini ukupnu korisnu površinu od 96,65 m2, koji je upisan u K. O. [katastarska općina], kat. čest. [katastarska čestica] "[adresa]", Z. U. [broj ZK uloška], [broj poduloška], do okončanja parničnog postupka koji se kod Općinskog suda u Splitu, vodi pod poslovnim brojem P-2492/2025.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim rješenjem odbijen je prijedlog ovršenika za odgodu ovrhe određene rješenjem o ovrsi Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Sinju, poslovni broj Ovr-6857/2015 od 7. rujna 2017., na nekretnini ovršenika označenoj kao poslovni prostor, cjelina P-16, orijentacije istok, položen na niskom prizemlju, u površini od 35,20 m2, sa pripadajućim prostorom u podrumu, u površini od 61,45 m2, što čini ukupnu korisnu površinu od 96,65 m2, koji je upisan u K. O. [katastarska općina], kat. čest. [katastarska čestica] "[adresa]", Z. U. [broj ZK uloška], [broj poduloška], do okončanja parničnog postupka koji se kod ovog suda vodi pod poslovnim brojem P - 2492/2025., kao neosnovan.

2. Protiv navedenog rješenja žalbu je podnio ovršenik iz svih žalbenih razloga predviđenih odredbom čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine," broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/19 i 80/22 - dalje: ZPP) uz prijedlog da se rješenje preinači i prihvati prijedlog za odgodu ovrhe.

3. Žalba je osnovana.

4. Ispitujući pobijano rješenje i postupak koji mu je prethodio, nije utvrđeno da bi bile počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP na koje ovaj sud u smislu odredbe čl. 365. st. 2. ZPP pazi po službenoj dužnosti.

5. Ovršenik je u stadiju utvrđenja tržne vrijednosti nekretnine, podneskom od 7. srpnja 2025. predložio odgodu ovrhe do pravomoćnog okončanja parnice koju je pokrenuo 25.6.2025. kod prvostupanjskog suda, pod poslovnim brojem P-2492/2025 radi utvrđenja ništetnosti Ugovora o nenamjenskom [broj kredita] od 28.1.2014. i Sporazuma o osiguranju novčane tražbine zasnivanjem založnog prava na nekretnini, solemniziranog kod javnog bilježnika Helene Dragun iz Splita, pod brojem OU-12/2024 od 31.1.2014., koji predstavlja ovršnu ispravu u ovom ovršnom postupku.

6. Iz stanja spisa proizlazi da je pravomoćnim i ovršnim rješenjem o ovrsi prvostupanjskog suda, poslovni broj Ovr-6857/2015 od 7.9.2017., određena ovrha temeljem ovršne isprave – pravomoćnog i ovršnog Sporazuma o osiguranju novčane tražbine zasnivanjem založnog prava (hipoteke) na nekretninama, solemniziranog kod javnog bilježnika Helene Dragan iz Splita, pod brojem OU-12/2014 od 31.1.2014., zaključenog između ovrhovoditelja kao predlagatelja osiguranja te GN kao dužnika i prvo protivnika osiguranja i AN, kao drugo protivnika osiguranja radi osiguranja novčane tražbine iz Ugovora o kreditu broj 52 - 70-14007-7 od 28.1.2014., kojim je korisniku kredita GN odobren kredit u iznosu od 1.300.000,00 kn. Utvrđeno je nadalje da je tužitelj kod Općinskog suda u Splitu, podnio tužbu pod brojem P-2492/2025 radi utvrđenja ništetnosti navedenih ovršnih isprava, uz tvrdnju da su odredbe o načinu otplate kredita, te obračunu i naplati zateznih kamata nepoštene i da uzrokuju znatnu neravnotežu u pravima i obvezama ugovornih strana na štetu tužitelja kao potrošača.

7. Polazeći od utvrđenja da je ovršenik dokazao da je 25.6.2025. podnio tužbu radi utvrđenja ništetnosti javnobilježničke isprave na temelju koje je određena ovrha – hipotekarnog Ugovora o kreditu od 28.1.2014. zaključenog između ovrhovoditelja i GN kao korisnika kredita, te radi ništetnosti Sporazuma o osiguranju novčane tražbine zasnivanjem založnog prava (hipoteke) na nekretninama, zaključenog između ovrhovoditelja kao predlagatelja osiguranja, te GN , kao dužnika-prvo protivnika osiguranja i AN, kao drugo protivnika osiguranja, solemniziranog kod javnog bilježnika Helene Dragan iz Splita, pod brojem OU-12/2014 od 31.1.2014., čime je ostvarena prva zakonska pretpostavka iz čl. 65. st. 1. toč. 4. OZ, no da nije učinio vjerojatnim ispunjenje druge zakonske pretpostavke da bi provedbom ovrhe pretrpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, niti da je odgoda ovrhe potrebna kako bi se spriječilo nasilje , prvostupanjski sud je odbio prijedlog ovršenika za odgodu ovrhe kao neosnovan.

8. Osnovano ovršenik žalbom osporava pravilnost i zakonitost prvostupanjskog rješenja ponavljajući da ovršne isprave na temelju kojih se provodi ovrha nisu prošle sudsku kontrolu sukladno zaključku zauzetim na sastanku predsjednika Građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 11.3.2022.

9. Prema odredbi čl. 65. OZ sud može na prijedlog ovršenika, ako on učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje u potpunosti ili djelomice, odgoditi ovrhu te ako je ispunjena jedna od zakonskih pretpostavki navedenih u toč. 1. do 11. naprijed navedenog članka OZ.

10. Hrvatski sudovi obvezni su primjenjivati pravo EU i pravna shvaćanja utemeljena na pravi EU.

11. U presudi EU u slučaju C-407/18 (presuda A protiv Addiko Bank d.d. od 26. lipnja 2019.) izraženo je pravno shvaćanje po kojemu su sudovi dužni ispitati jesu li odredbe sadržane u javnobilježničkom aktu (potrošačkom ugovoru) nepoštene odnosno ništetne u smislu Direktive 93/13/EEZ od 5. travnja 1993.

12. Kako Sud EU u analizi načela djelotvornosti primjene Direktive Vijeća 93/13/EEZ od 5. travnja 1993. o nepoštenim uvjetima u potrošačkim ugovorima, i izraženom pravnom shvaćanju toga suda izraženom u citiranoj presudi broj C-407/2018 Direktivu Vijeća 93/13/EEZ o nepoštenim uvjetima u potrošačkim ugovorima treba s gledišta načela djelotvornosti tumačiti na način da joj se protivni nacionalni propis poput onoga iz glavnog postupka, na temelju kojeg nacionalni sud koji odlučuje o prijedlogu za ovrhu ugovora o hipotekarnom kreditu sklopljenog između trgovca i potrošača u obliku neposredno izvršivog javnobilježničkog akta, nema mogućnost, bilo na prijedlog potrošača ili po službenoj dužnosti, ispitati jesu li odredbe sadržane i tom aktu nepoštene u smislu te Direktive, i po toj osnovi odgoditi zatraženu ovrhu, to je evidentno da je u istovjetnoj činjeničnoj i materijalno-pravnoj situaciji vezuje i prvostupanjski sud, a kako načelo usklađenog tumačenja zahtijeva da nacionalni sudovi učine sve što je u njihovoj nadležnosti, uzimajući u obzir cjelokupno nacionalno pravo i primjenjujući metode tumačenja koje to pravo poznaje da bi se zajamčila puna učinkovitost predmetne direktive i da bi se došlo do rješenja koje je u skladu s ciljem koji se njome nastoji postići.

13. Proizlazi dakle prema pravnom stajalištu toga suda u slučaju kad je potrošač pokrenuo parnicu pred sudom radi utvrđenja ništetnosti ugovora o hipotekarnom kreditu na temelju kojeg je određena ovrha, ispunjene su pretpostavke za odgodu ovrhe do dovršetka te parnice. U suprotnom bi, u slučaju da odluka u parničnom postupku bude donesena u korist potrošača, isti time ostvarivao samo zaštitu a posteriori u vidu novčane naknade štete pa takva zaštita stoga ne bi predstavljala ni odgovarajuće ni učinkovito sredstvo da se prekine s korištenjem nepoštene odredbe na štetu potrošača.

14. Kada bi se u predmetnom slučaju zahtijevale i dodatne pretpostavke za odgodu ovrhe prema nacionalnom zakonodavstvu (nastanak nenadoknadive ili teško nadoknadive štete), provedba ovrhe u takvim okolnostima protivila bi se stajalištu suda Europske unije, odnosno pravna zaštita koju bi potrošač ostvario nakon što je nekretnina prodana bila bi nepotpuno, nedovoljno i neučinkovito sredstvo zaštite protiv korištenja nepoštene odredbe.

15. Stoga je, suprotno stajalištu prvostupanjskog suda primjenom prednje navedenog stajališta Suda Europske unije trebalo zaključiti da su, u situaciji kada je pokrenut postupak za utvrđenje ništetnosti potrošačkog ugovora o kreditu ispunjene pretpostavke za odgodu ovrhe temeljem čl. 65. st. 1. toč. 4. OZ.

16. Zbog iznijetih razloga, prijedlog ovršenika za odgodom ovrhe do pravomoćnog okončanja parnice koju ista vodi kod prvostupanjskog suda pod poslovnim brojem P- 2492/2025 trebalo je prihvatiti.

17. Slijedom iznijetih razloga, temeljem odredbe čl. 380. toč. 3. ZPP, u vezi čl. 21. st. 1. OZ valjalo je uvažiti žalbu ovršenika i preinačiti prvostupanjsko rješenje, te odlučiti kao u izreci.

U Zagrebu, 7. svibnja 2026.

Sutkinja:

Ksenija Grgić