Republika Hrvatska
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
Broj: Ppž-3254/2025
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Anđe Ćorluka kao predsjednice, te članica FD i OD, uz sudjelovanje Ivice Ožbolta u svojstvu sudskog savjetnika kao zapisničara, u prekršajnom postupku protiv okr. ĆD, zbog prekršaja iz članka 22. stavke 1. i 5. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“ broj: 70/17, 126/19, 84/21, 114/22.), odlučujući o žalbi tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave splitsko-dalmatinske, Postaje granične policije Imotski, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Makarskoj broj: Pp -909/2023-8 od 6. veljače 2025., u sjednici vijeća održanoj 6. svibnja 2026.,
p r e s u d i o j e
Odbija se žalba tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave splitsko-dalmatinske, Postaje granične policije Imotski kao neosnovana i potvrđuje se prvostupanjska presuda.
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom Općinskog suda u Makarskoj broj: Pp-909/2023-8 od 6. veljače 2025., okr. ĆD na temelju članka 182. točke 1. Prekršajnog zakona oslobođen je od optužbe, da bi na način činjenično opisan u izreci, počinio prekršaj iz članka 22. stavka 1. i 5. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.
2. Protiv prvostupanjske presude pravodobnu žalbu podnio je tužitelj Ministarstvo unutarnjih poslova, Policijska uprava splitsko-dalmatinska, PGP Imotski žalbu zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja.
3. Žalitelj predlaže da se iz razloga navedenih u žalbi, žalba prihvati, pobijana presuda ukine u odnosu i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovni postupak i odlučivanje.
4. Žalba nije osnovana.
5. Rješavajući predmet te ispitujući prvostupanjsku presudu u smislu odredbe članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj 107/07., 39/13., 157/13. , 110/15. 70/17 , 118/18 i 114/22 ) uz ocjenu navoda žalbe, vijeće Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske (nastavno: Suda) je utvrdilo kako prvostupanjski sud pobijanom presudom nije počinio povrede materijalnog prekršajnog prava i bitne povrede postupka na koje pazi po službenoj dužnosti, te da je pravilno i zakonito oslobodio okrivljenika od optužbe za prekršaj stavljen mu na teret.
6. Naime, okrivljenik je proglašen krivim da je počinio nasilje u obitelji spram svog oca i majke, osoba starije životne dobi, na način da ih je vrijeđao, pa da bi time počinio prekršaj iz čl. 22. st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.
1. Međutim, odredbom čl. 22. st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji sankcionira se počinitelj nasilja iz čl. 10. istog Zakona, kojom zakonskom odredbom je definiran pojam nasilja u obitelji i kojom je u točki 3. propisano da je nasilje u obitelji, između ostalog i psihičko nasilje koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva i uznemirenost. Dakle, prema citiranoj zakonskoj odredbi čl. 10. t. 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, nedvojbeno proizlazi da je psihičko nasilje ono netjelesno nasilje koje kod žrtve je prouzročilo povredu dostojanstva ili uznemirenost, pa je , prema tome, prouzročenje povrede dostojanstva ili uznemirenosti žrtve jedna od odlučnih činjenica odnosno jedan od konstitutivnih elemenata koje čine biće prekršaja koje se okrivljeniku stavlja na teret. Kako je vidljivo iz izreke pobijane presude, u činjeničnom opisu se ne naznačuje da bi ponašanje okrivljenika izazvalo povredu dostojanstva ili uznemirenost, slijedom čega proizlazi da u činjeničnom opisu ovog prekršaja nedostaje jedan od konstitutivnih elemenata djela koji se okrivljeniku stavlja na teret. Kako je zakonski opis odnosno pravno kvalificiranje prekršaja podvođenje odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu pod biće odgovarajućeg prekršaja, to iz navedenog razloga sve odlučne činjenice nužno moraju biti navedene isključivo u činjeničnom opisu prekršaja.
7. Stoga je pravilno prvostupanjski sud utvrdio kako u odnosu na počinjenje psihičkog nasilja, nedostaje u činjeničnom opisu djela kako je ponašanje okrivljenika spram roditelja, prouzročilo bilo koju zakonom propisanu posljedicu (povredu dostojanstva ili uznemirenost), te je stoga okrivljenika pravilno oslobodio od optužbe.
8. Zbog izloženih razloga, trebalo je žalbu tužitelja odbiti kao neosnovanu i riješiti kao u izreci.
U Zagrebu 6. svibnja 2026.
Zapisničar
Predsjednica vijeća:
Ivica Ožbolt , v.r.
Anđa Ćorluka, v. r.
Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Makarskoj u 4 otpravka: za spis, okrivljenu i tužitelja.