REPUBLIKA HRVATSKA

Trgovački sud u Zagrebu

Zagreb, Kennedyev trg 11

P-470/2023

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E N J E

Trgovački sud u Zagrebu, po sucu mr. sc. Maji Josipović, u pravnoj stvari tužitelja ADRIATIC OSIGURANJE d.d., Zagreb, Listopadska 2, OIB: 94472454976, kojeg zastupa punomoćnica CK, OIB: [osobni identifikacijski broj], odvjetnica iz Odvjetničkog društva GRGIĆ & PARTNERI d.o.o., Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, protiv tuženika HRVATSKE AUTOCESTE d.o.o., Zagreb, Ulica Stjepana Širole 4, OIB: 57500462912 te umješača na strani tuženika Wiener osiguranje Vienna Insurance Group d.d., Zagreb, Slovenska cesta 24, OIB: 52848403362, kojeg zastupa punomoćnika Ante Puljiz, OIB: [osobni identifikacijski broj], odvjetnik iz Zagreba, Poljička 5, radi isplate, nakon održane javne glavne rasprave zaključene 23. travnja 2026. godine u prisutnosti punomoćnika tužitelja, punomoćnika po zaposlenju tuženika i punomoćnik umješača, s danom objave 15. svibnja 2026.,

p r e s u d i o  j e :

I/ Nalaže se tuženiku isplatiti tužitelju iznos od 2.215,29 €, zajedno sa zakonskim kamatama koje teku od 14. kolovoza 2020. do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se za svako polugodište određuje uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se za svako polugodište određuje uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stopa proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

II/ Nalaže se tuženiku u roku od 15 dana naknaditi tužitelju troškove parničnog postupka u iznosu od 3.377,90 € sa zakonskom zateznom kamatom od 15. svibnja 2026. do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine.

III/ Odbija se djelomično tužitelj sa zahtjevom za naknadu troškova postupka u iznosu od 877,65 € zajedno sa zateznom kamatom od presuđenja do isplate.

r i j e š i o  j e

Dopušta se sudjelovanje u ovoj parnici društvu Wiener osiguranje Vienna Insurance Group d.d. Zagreb, kao umješača na strani tuženika.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi kako se 18.05.2020. godine u 06,30 sati na A-6, čvorište Orehovica, općina Fužine, između 52 i 57 km, dogodila prometna nesreća na način da je osiguranik tuženika upravljajući vozilom reg. oznaka [registarska oznaka] sjevernim kolničkim trakom autoceste Zagreb- Rijeka, između čvora Vrata i odmorišta Lepenice, a dok se kretao svojom voznom trakom, naletio na lisicu koja mu je iznenada istrčala s desne strane te ju udario prednjim branikom. Policija na licu mjesta nije utvrdila odgovornost vozača, a u prometnoj nesreći nastala je materijalna šteta. Tužitelj je oštećeniku MERCEDES BENZ LEASING Hrvatska d.o.o (zastupan po EURODOM d.o.o.) nadoknadio imovinsku štetu nastalu na vozilu reg. oznaka [registarska oznaka] (Mercedes S Klasa 350 D), u predmetnoj prometnoj nesreći. Tužitelj je dana 13.08.2020., po završetku obrade odštetnog zahtjeva oštećeniku na temelju Sporazuma o izvansudskoj nagodbi isplatio iznos od 16.691,13 kn/2.215,29 €. Šteta je nadoknađena temeljem kasko police broj [broj police] koju je oštećenik - osiguranik imao ugovorenu kod tužitelja. Tužitelj je isplatom ranije navedenog iznosa stekao pravo regresa prema tuženiku sukladno odredbama iz čl. 963. Zakona o obveznim odnosima. Smatra kako postoji odgovornost tuženika za nastanak predmetnog štetnog događaja zbog neodržavanja autoceste i ne omogućavanja sigurnog odvijanja prometa po autocesti. Poziva se na odredbe čl. 50. Zakona o cestama kao i odredbe Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine br. 35/2005, 41/2008, 125/2011, 78/2015, 29/2018, 126/2021, 114/2022, 156/2022, 145/2023, 155/2023, dalje u tekstu: ZOO) i ZOSPC-a.

2. U odgovoru na tužbu tuženik je osporio odgovornost i uzročno-posljedičnu vezu između postupanja tuženika i predmetne prometne nesreće . Napominje kako nije jasno u čemu se točno sastojao propust tuženika te smatra kako sama činjenica da se divljač nalazila na kolniku autoceste sama po sebi ne znači da tuženik nije u potpunosti postupio po zakonskim propisima niti se može pripisati neredovnom odnosno protupravnom postupanju tuženika. Ističe da na zaštitnim žičanim ogradama nije bilo oštećenje te da kao uzrok nastanka štetnog događaja treba uzeti kao mogućnost i prekoračenje vrzine vozača obzirom da je ograničenje brzine 110 km/h na mjestu nesreće. Opreza radi osporio je visinu potraživanja štete. Kasnije tijekom postupka je osporio da se radi o naletu na divljač kao i mjesto nastanka štetnog događaja.

3. Tijekom postupka podneskom od 23. studenog 2023. društvo Wiener osiguranje Vienna Insurance Group d.d. se javila radi sudjelovanja u postupku kao umješač na strani tuženika, a obzirom da se je tuženik u vrijeme štetnog događaja imao s njim zaključen ugovor o osiguranju od odgovornosti. Isti je osporio osnovu i visinu tužbenog zahtjeva. Kako je Wiener osiguranje Vienna Insurance Group d.d. osiguratelj tuženika od odgovornosti prema trećim osobama, a kako se postupak odnosi na naknadu štete koja je tužitelju nastala zbog navodnih postupanja tuženika u održavanju autoceste, sud je odlučio dopustiti miješanje Wiener osiguranje Vienna Insurance Group d.d. sukladno odredbi čl. 206. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, 146/25– dalje: ZPP). Prema odredbi čl. 206. st. 1. ZPP- a, osoba koja ima pravni interes da u parnici koja teče među drugim osobama jedna od stranaka uspije može se pridružiti toj stranci. Pritom je za ocjenu postojanja pravnog interesa odlučno hoće li se odluka u toj parnici odraziti na prava i obveze samog umješača. Kako je Wiener osiguranje Vienna Insurance Group d.d. osiguratelj tuženika, tako je osnovano da postoji pravni interes istog za sudjelovanje u ovoj parnici. Stoga je prema ocjeni ovog suda valjalo donijeti odluku kao u izreci ovog rješenja.

4. U daljnjem tijeku postupka tuženik i umješač su učinili nespornim da je tužitelj isplatio iznos od 16.691,13 kn za naknadu štete nastalu u predmetnom štetnom događaju.

5. Tijekom dokaznog postupka sud je izvršio uvidu u detalji naloga (list 7, 43 spisa), sporazum o izvansudskog nagodbi (list 9 spisa), Ugovor o ustupanju potraživanja (list 10 spisa), prijava i zahtjev za naknadu štete (list 11-13 spisa), Potvrdu i dopis MUP-a (list 14-16 spisa), zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola u organizmu (list 17 spisa), Obvezujuća ponuda kasko osiguranja (list 18, 63-68 spisa), obračun djelomične štete (list 20 spisa), računi (list 21-22, 23-24, 42, 45 spisa), Izvid štete i dopunski izvidi štete (list 25-28 spisa), preslika prometne i vozačke dozvole (list 29-32 spisa), zahtjevi za naknadni izvid štete (list 35-37 spisa), dokument (list 38 spisa), e-mail korespondencija (list 39-41, 44, 62 spisa), fotografije (list 46-59 spisa), uplate po polici autokaska (list 61 spisa), Polica kasko osiguranja (list 69-72 spisa), Uvjeti za kasko osiguranje (list 73-100 spisa), putni radni listovi (list 114-115, 120 spisa), Ophodarski dnevnik (list 116- 117 spisa), pisana izjava BK (list 118 spisa), izvršenje radnog zadatak (list 119 spisa), dnevnik rada (list 121 spisa), zapisnik (list 122-124 spisa), Polica od osiguranja od odgovornosti (list 125 spisa), sudska praksa (list 126-134, 210, 211, 214, 220-224, 234-239, 256-273, 285-291, 330-361, 367-371 spisa), pribavio spis MUP-a (list 183-187 spisa), saslušao je svjedoka BK (list 200-201 spisa) i JK (list 396-397 spisa) te je proveo prometno vještačenje po vještaku Berislavu Šimunoviću dipl. ing. (list 298-304, 365 spisa).

6. Preostale dokazne prijedloge sud nije provodio obzirom da bi se njima utvrđivale činjenice koje nisu sporne u ovom predmetu, a time bi se tijek postupka neosnovano i nepotrebno produljio te bi nastali neopravdano veći troškovi postupka.

7. Cijeneći rezultate dokaznog postupka, kako svaki dokaz zasebno tako i sve dokaze zajedno, a na osnovi odredbe čl. 8. ZPP-a, ovaj sud je došao do uvjerenja da je tužbeni zahtjev tužitelja osnovan.

8. Predmet spora je plaćanje iznosa od 2.215,29 €, kojeg je tužitelj platio svojem osiguraniku po osnovi police kasko osiguranja na ime naknade štete nastale 18.05.2020. naletom divljači na vozilo na autocesti A6 kod čvorišta Orehovica, općine Fužine.

9. U ovom predmetu sporan je osnov i visina tužbenog zahtjeva, odnosno sporna je odgovornost tuženika, uzročno-posljedičnu vezu između postupanja tuženika i predmetne prometne nesreće, je li to štetnog događaja došlo zbog naleta na divljač te postoji li suodgovornost vozača.

10. Uvidom u policu automobilskog kaska s Uvjetima, obvezujuću ponudu kasko osiguranja, uplate po polici autokaska razvidno je kako je ovdje tužitelj bio osiguravatelj vozila Mercedes klasa S 350 D4, reg. oznake [registarska oznaka], u razdoblju od 07.02.2020. do 07.02.2021., da je ugovaratelj EURODOM d.o.o., osiguranik MERCEDES BENZ LEASING HRVATSKA d.o.o., Zagreb. Iz prometne dozvole razvidno je kako je vlasnik vozila MERCEDES BENZ LEASING HRVATSKA d.o.o., Zagreb, a da je korisnik vozila EURODOM d.o.o.

11. Iz potvrde, dopisa MUP-a (list 14-16 spisa) kao i spisa MUP-a razvidno je kako je 18.05.2020. u 6,30 sati na cesti A6 GP BOSILJEVO II (A1)– Delnice- Rijeka (čvorište Orehovica A7), općina Fužine, između km oznake 52 i 57 došlo je do prometne nesreće naletom na divljač (lisica) u kojoj je sudjelovalo ranije navedeno vozilo kojeg je vozio JK, a što proizlazi i iz prijave štete. Nadalje utvrđeno je da vozač nije bio pod utjecajem alkohola, što potvrđuje i zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola u organizmu. Također je utvrđeno da lisica nije pronađena, da na mjestu događaja i neposredno ispred njega ne postoji prometni znak "Divljač na cesti" . Također je utvrđeno da provedenim očevidnim radnjama nije utvrđena odgovornost vozača jer da isti nije mogao utjecati na neposrednu opasnost u cestovnom prometu.

12. Iz iskaza svjedoka JK razvidno je kako se ista dogodila oko 6,30 sati, da je vozio brzinom od oko 100 km/h, da je bilo mračno i da je možda bila magla. U jednom trenutku iznenada je izletjela ispred auta lisica te on nije uspio zakočiti kako bi ju izbjegao pa je došlo do sudara. Njegov auto je bio oštećen i to branik, a hladnjak je iscurio. On je na prvom ugibalištu zaustavio vozilo, nazvao lovačko društvo koji su ga uputili da zove policiju. Nakon što je policija obavila očevid, kontaktirao je šlep službu te je odvezao auto u servis na popravak. Čekalo se dugo na popravak zbog dijelova jer je u to vrijeme bila epidemija Covida. Kasko mu je pokrilo servis. Vozio je iz Bosiljeva prema Rijeci. Lisica mu je iskočila s njegove desne strane. Nakon udarca on ju je vidio u retrovizoru. Isti tren nije stao nego je stao na ugibalištu s obzirom da je vozio po autocesti. Lisicu je vidio tek kada je iskočila ispred auta i to koji metar ispred auta. Sreća da se to dogodilo odmah prije odmorišta pa je mogao tamo zaustaviti vozilo. Vozio je u desnoj traci te osim njega u tom trenutku nije bilo nikoga. Od mjesta udara do odmorišta na kojem je zaustavio vozilo je bilo oko 300-400 m. On se nije zaustavio u zaustavnoj traci jer je u tom trenutku bila magla pa se nije osjećao ugodno da se zaustavi u zaustavnoj traci, izlazi iz vozila, gleda što se sa autom dogodilo i zove lovačko društvo i policiju. Kako je u blizini bilo odmorište odlučio je tamo zaustaviti vozilo. Vidio je u retrovizoru da je lisica odletjela kod ograde uz autocestu gdje se otkotrljala. Pretpostavlja da je ona umrla s obzirom na njezinu veličinu i brzinu s kojom je vozio. Lisicu je udario s prednjim desnom dijelom vozila, no nije siguran. Nije preko lisice prešao nego ju je okrznuo i vidio je u retrovizoru kako je ona doslovce odletjela iza i vidio je njezin rep kako leti po zraku. Nakon udarca je čuo da u auto nešto lupka te je shvatio da se nešto dogodilo i odlučio je stati te su se u trenutku kada je išao stati počele paliti lampice u automobilu. Kad je pregledao vozilo vidio je da je branik oštećen i da curi iz hladnjaka te je pretpostavio da auto više nije u voznom stanju. Kasnije je popravak štete bio veliki. Na automobilu nije pronašao krv lisice ili neke njezine ostatke.

13. Iz Fotografija, Izvida štete, Zahtjeva za dodatnim izvidom štete, Izvidom i dopunskim izvidom štete, računa, obračuna djelomične štete, kao i zapisnika policije razvidno je da je na predmetnom vozilo nastala šteta, da je tužitelj naprav io izvid štete kao i naknadne izvide štete u kojem su utvrđena oštećenja na vozilo te što je potrebno zamijeniti te koliki je potreban rad limara i lakirera, a temeljem kojih izvida je izvršen popravak u Auto Gašpariću d.o.o. za koji je izdan račun na iznos od 16.691,13 kn (bez PDV-a), odnosno 20.863,91 kn (sa PDV-om). Također je razvidno da je izdan i račun od strane Autoroller d.o.o. vezano za troškove prijevoza oštećenog vozila reg. oznake [registarska oznaka] na relaciji Rijeka-Matulji-Staro Čiče-Rijeka na iznos od 2.400,00 kn (zajedno s PDV-om). Iz e-mail korespondencije razvidno je da se radi o komunikaciji između djelatnika tužitelja i korisnika vozila Eurodom d.o.o. iz kojeg je razvidno da je Eurodom d.o.o. proslijedio račun za šlep oštećenog vozila te tražio pokrivanje istog troška, no djelatnik tužitelja je naveo kako se pokriva samo trošak šlepanja nepokretnog vozila do najbližeg ovlaštenog servisa. Iz Izvansudske nagodbe razvidno je kako su Eurodom d.o.o. i tužitelj sklopili istu vezano za naknadu štete na ranije navedenom vozilo u iznosu od 16.691,13 kn uz napomenu da će se isti iznos isplatiti izravno izvođaču radova po potpisivanju izvansudske nagodbe i cesije. Iz Ugovora o ustupanju potraživanja razvidno je kako su isti potpisali Eurodom d.o.o. i Auto Gašparić d.o.o. vezano za ustup tražbine od 16.691,13 kn. Iz Plaćanja- detalji naloga razvidno je da je tužitelj dana 13.08.2020. isplatio iznos od 16.691,13 kn društvu Auto Gašparić d.o.o., a što preračunato u eure iznosi 2.215,29 €.

14. Sud je na okolnost dinamike štetnog događaj kao visinu štete proveo i prometno vještačenje.

15. Sudski vještak Berislav Šimunović, dipl. ing. je u nalazu i mišljenju zaključio kako je u ovom štetnom događaju vozilo osiguranika tužitelja s prednjim više lijevim dijelom naletjelo na lijevi bočni dio lisice koja je prelazila kolnik, dolazeći vozilu osiguranika tužitelja s desne strane. Isti nije mogao točno utvrditi gdje se nalazilo mjesto naleta, kako po dužini tako niti po širini kolnika. Za izračun brzine kretanja vozila osiguranika tužitelja neposredno prije i u trenutku naleta naveo je nema elemenata. S obzirom na opseg i intenzitet nastalih oštećenja na vozilu, može se procijeniti da je ova brzina iznosila oko 100 do 120 km/h. Vozač vozila osiguranika tužitelja je mogao ugledati lisicu kada je ona preskakala betonski blok koji je ograđivao prometnu traku za zaustavljanje vozila u nuždi, tj. kada je lisica prostorno bila udaljena oko 5,6 m od mjesta naleta, odnosno vremenski oko 1 s prije naleta. U tom trenutku vozilo tužitelja je bilo udaljeno oko 30,6 m od mjesta naleta. Da je vozač vozila osiguranika tužitelja u tom trenutku i poduzeo radnju intenzivnog kočenja ne bi uspio zaustaviti svoje vozilo prije mjesta naleta i do naleta bi došlo. Naime, on je na raspolaganju imao put od oko 30,6 m dok mu je zaustavni put radnjom intenzivnog kočenja bio duži i iznosio oko 83,9 m. Na raspoloživom putu od oko 30,6 m vozač vozila osiguranika tužitelja bi radnjom intenzivnog kočenja uspio zaustaviti svoje vozilo prije mjesta naleta, i do ovog štetnog događaja ne bi došlo, da se kretao brzinom manjom od 60 km/h. Na dionici ceste na kojoj je došlo do naleta, brzina kretanja vozilima je bila ograničena prometnim znakom na 110 km/h. U predmetnom štetnom događaju na vozilu osiguranika tužitelja nastala je djelomična šteta u iznosu od oko 2.215,29 EUR.

16. Na nalaz i mišljenje vještaka tužitelj nije imao prigovora, dok je umješač na strani tuženika imao, a na koje je vještak odgovorio na ročištu dana 16. siječnja 2026. navodeći da je nalaz i mišljenje izradio na temelju dostupne dokumentacije koja se nalazila u spisu. Na fotografijama fotoelaborata vidljivi su tragovi karakteristične žuto crvene boje koje bi odgovarali dlakama lisice. Isti su pronađeni na donjoj rešetki prednjeg branika vozila.

17. Uvidom u fotografije na CD-u sačinjene od strane djelatnika MUP-a prilikom očevida sud je utvrdio kako na fotografiji broj 4. i 5. se doista vide dlake na rešetki prednjeg branika oštećenog vozila.

18. Nakon očitovanja vještaka stranke i umješač nisu imali daljnja pitanja za vještaka iako je umješač naveo da smatra kako je vještak izradio nalaz i mišljenje temeljem pretpostavki.

19. Prema ocjeni ovog suda nalaz i mišljenje vještaka sačinjen je stručno, detaljno i obrazloženo, a sukladno dostupne dokumentacije u spisu, stoga je sud u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje kao i očitovanje vještaka na ročištu.

20. Tuženik u ovom predmetu spori svoju odgovornost.

21. Sud je uvidom u putne radne listove, Ophodarski dnevnik, izvršenje radnog zadatak, dnevnik rada, zapisnik (list 122-124 spisa) utvrdio kako je BK u periodu od 17.05. 20,10 do 18.05. do 6,50 izvršio obilazak predmetne dionice na autocesti, izvršio čišćenje autoceste i postavljanje P.P.S.

22. Iz pisane izjave svjedoka BK razvidno je kako je on izvršio obilazak autoceste i da u njegovoj smjeni nije bilo nikakvih izvanrednih događaja niti opasnosti na autocesti te da nije bilo dojava o prepreci ili životinji. Prilikom iskazivanja svjedoka BK pred sudom isti je naveo kako se ne sjeća niti nesreće niti svoje ophodnje jer da je bilo puno prometnih nesreća pa se ne sjeća detalja. Isti je u svojem iskazu naveo samo što uobičajeno radi u ophodnji, da ima obavezu u smjeni od 12 sati obići dionicu barem 2 puta, da zna voziti po zaustavnom traku brzinom od 40 do 60 km/h ili po autocesti brzinom od oko 60 do 70 km/h te da pri toj brzini može vidjeti donji dio zaštite ograde, no da se kod usjeka ne može dobro vidjeti zaštitna ograda te da se na toj dionici znaju pojavljivati divljači, da krušna divljač preskočit, da vuk zna preskočiti kada napada snijeg i da životinja kada je ograda postavljena uz padinu može preskočiti tu ogradu s gornjeg dijela padine.

23. Iz Zapisnika je razvidno kako ga je sastavio tuženik dana 18.05.2020. u 7,10 vezano za nalet divljači lisice na vozilo Mercedes [registarska oznaka] na autocesti A6, 74 +500 te da je nesreću evidentirao djelatnik AK ili C. U istom je evidentirano da je policija obavila očevid i da je vozač pozvao vučnu službu. Dakle iako djelatnik tuženika BK u svojoj pisanoj izjavi navodi kako nije bilo nikakvih dojava. Njegov kolega AK (ili C) je sastavio zapisnik upravo o predmetnoj nesreći te je evidentirao da je došlo do naleta na lisicu, da je obavljen očevid i da je vozač pozvao vučnu službu.

24. Sud je iz ovako provedenog postupka utvrdio kako se vozilo dana 18.05.2020. u 6,30 sati kretalo autocestom A6 GP BOSILJEVO II (A1)– Delnice- Rijeka te da je pred čvorištem Orehovica A7, općina Fužine, između km oznake 52 i 57 došlo je do prometne nesreće na način da je pred vozilo istrčala lisica, koju vozač nije mogao izbjeći kočenjem ili skretanjem pa je došlo do naleta na lisicu. Sud je u cijelosti prihvatio iskaz svjedoka JK obzirom da je isti bio životan i logičan. Naime, svjedok je u svojem iskazu opisao kako je okrznuo lisicu te da je u retrovizoru vidio kako je ista odletila prema ogradi autoceste pri čemu je naveo da se sjeća kako se vidio njezin rep kako leti po zraku. Sud je u tom dijelu prihvatio iskaz da je isti naletio na divljač odnosno lisicu, unatoč činjenici što lisica nakon udara nije pronađena, međutim pronađene su dlake na rešetki prednjeg branika, što potvrđuju fotografije sačinjene od strane djelatnika MUP-a koji su obavili očevid.

25. Nadalje, iako je svjedok JK u svojem iskazu naveo da misli da je lisicu udario s prednjim desnim krajem u tom dijelu sud nije prihvatio kao vjerodostojan obzirom da je iz fotografija vozila koja prikazuju oštećenja vozila kao i nalaza i mišljenja vještaka razvidno kako je vozilo udarilo lisicu s prednjim, ali više lijevim dijelom vozila.

26. Nadalje, svjedok u svojem iskazu navodi da je vozilo brzinom od oko 100 km/h, što je sud prihvatio kao vjerodostojnim obzirom da je i vještak u svojem nalazu i mišljenju procijenio da je isti vozio brzinom od oko 100 km/h do 120 km/h, a sve s obzirom na intenzitet nastalih oštećenja na vozilu.

27. S obzirom na vrijeme nastanka predmetnog štetnog događaja za pitanje tuženikove odgovornosti mjerodavne su odredbe članka 50. Zakona o cestama („Narodne novine“ broj: 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14 i 110/19; dalje: ZC). Odredbama članka 50. ZC-a je propisano da se za štetu trećim osobama nastalu na javnoj cesti zbog naleta na divljač odgovara se po osnovi krivnje (stavak 1.). Pravna osoba koja upravlja javnom cestom, odnosno koncesionar odgovara za štetu nastalu na javnoj cesti ukoliko javna cesta, na zahtjev osobe koja gospodari lovištem, nije označena prometnom signalizacijom i opremom sukladno posebnim propisima (stavak 2.). Tuženik je društvo koje upravlja autocestama i njegova je zakonska obveza održavati autoceste (argument iz članka 2. stavka 1. točke 13. i 17., članka 26. i članka 81. ZC-a). Redovito održavanje autoceste uključuje poduzimanje odgovarajućih mjera i radnji sa svrhom održavanja prohodnosti i tehničke ispravnosti cesta, ali i sa svrhom održavanja i omogućavanja sigurnog i neometanog prometa na autocestama. Tuženik odgovara za štetu po načelu krivnje, a kako je to propisano odredbom članka 1045. stavka 1. ZOO-a. U skladu s tom odredbom, krivnja za prouzročenu štetu se presumira zbog čega je na tuženiku teret dokazivanja činjenice da je šteta nastala bez njegove krivnje. Iako je temeljem dokaznog postupka utvrđeno da je na dan predmetne prometne nezgode tuženik obavio ophodnju autoceste koju je bio dužan obaviti te da na mjestu nastanka predmetne prometne nezgode, zaštitna žičana ograda n ije bila oštećena, niti zadignuta, navedena činjenica ne znači da nema tuženikovog propusta u održavanju ili postavljanju zaštitne ograde, a time niti tuženikove odgovornosti za štetu. To iz razloga što je tuženik kao osoba koja upravlja autocestom bio dužan postaviti i održavati žičanu ogradu koja bi spriječila izlazak divljači na autocestu, a u konkretnom slučaju na kolniku autoceste našla se divljač (lisica), što ukazuje na to da zaštitna ograda nije bila pravilno postavljena, ili da ograda nije dovoljno visoka da spriječi ulaz divljači, jer da je bila, tada se ne bi moglo dogoditi da se divljač nađe na prostoru kolnika autoceste. Pri tome treba imati u vidu i da se na autocesti postižu vrlo velike brzine vozila (na konkretnoj dionici 110 km/h) pa izbjegavanje divljači može imati kobne posljedice zbog čega je tuženik dužan po potrebi poduzimati i mjere koje su veće od onih propisanih pravnim propisima na koje se poziva tuženik. Stoga činjenica što je postojala zaštitna ograda te da tuženik obavlja redovite, a po potrebi i izvanredne preglede zaštitne ograde nisu dovoljne za zaključak da je do predmetne prometne nezgode došlo bez tuženikove krivnje, dok tuženik, na kome je u konkretnom slučaju teret dokaza da su poduzete sve radnje radi odvijanja nesmetanog i sigurnog prometa na autocesti, nije dokazao suprotno. Slijedom navedenog, sud je zaključio kako u konkretnom slučaju postoji tuženikov propust da poduzme mjere radi sigurnog neometanog prometa i mjere održavanja sigurnosti autoceste, pa i postavljanjem ograde koja će spriječiti izlazak divljači (konkretno čaglja) na autocestu (tako i Vrhovni sud Republike Hrvatske poslovni broj Rev-873/2017-2 od 16. veljače 2021. i Visoki trgovački sud Republike Hrvatske poslovni broj Pž-2737/2022-2 od 12. travnja 2023.). Posljedično, a kako tuženik tijekom postupka nije dokazao da je šteta nastala bez njegove krivnje, prvostupanjski sud je utvrdio da tuženik nije poduzeo sve potrebne radnje na predmetnoj autocesti kako bi ju na siguran način mogli koristiti svi korisnici kojima je namijenjena, odnosno da nije osigurao siguran promet zbog čega postoji tuženikova odgovornost za štetu u smislu odredbe članka 1045. stavka 1. ZOO -a.

28. Tijekom postupka tužitelj je dokazao da njegov osiguranik nije doprinio nastanku štetnog događaja, kako to proizlazi iz nalaza i mišljenja vještaka koji je prvostupanjski sud prihvatio u cijelosti, cijeneći ga nepristranim i stručnim. Naime, prema tom je nalazu tehnički moguće da se vozilo kretalo brzinom od oko 100-120 km/h, a da je izbjegavanje sudara bilo moguće tek pri brzinama manjim od 60 km/h, a na mjestu nesreće brzina kretanja je ograničena na 110 km/H, stoga se oštećeno vozilo trebalo kretati skoro dvostruko manjom brzinom od dopuštene brzine kako bi izbjeglo sudar. Stoga je sud zaključio kako vozač oštećenom vozila nije pridonio nastanku štetnog događaja.

29. Nadalje, kako sukladno članka 963. stavka 1. ZOO-a isplatom naknade iz osiguranja prelaze na osiguratelja, po samom zakonu, do visine isplaćene naknade, sva osiguranikova prava prema osobi koja je po bilo kojoj osnovi odgovorna za štetu , a obzirom na to da je za štetu na predmetnom vozilu tužiteljevog osiguranika odgovoran tuženik, tužitelj je ovlašten potraživati od tuženika štetu koju je tužitelj, po osnovi predmetnog štetnog događaja nesporno isplatio svom osiguraniku na temelju police osiguranja.

30. Visina štete proizlazi iz računa izvršenog popravka koji je sačinjen sukladno izvidima štete, kao i nalaza i mišljenja vještaka koji je potvrdio kako šteta na vozilu iznosi upravo u iznosu od 2.215,29 €

31. Slijedom svega navedeno sud je prihvatio tužbeni zahtjev kao osnovan te naložio tuženiku plaćanje iznosa od 2.215,29 €, odlučio je kao pod točkom I/ izreke ove presude.

32. Prema odredbi članka 29. stavka 1. ZOO, dužnik koji zakasni s ispunjenjem novčane obveze duguje, pored glavnice, i zatezne kamate. Kako tuženik svoju obvezu plaćanja nije ispunio tužitelju po dospijeću, to je prema čl. 29. st. 1. ZOO osnovan zahtjev tužitelja na isplatu zateznih kamata tekućih na utuženi iznos od zakašnjenja s plaćanjem do isplate. Iz ovog proizlazi da je tuženik bio u zakašnjenju s ispunjenjem obveze budući da se prema čl. 1086. ZOO obveza naknade štete smatra dospjelom od trenutka nastanka štete pa je sud dosudio zateznu kamatu od dana nakon isplate štete osiguraniku (a prema potvrdi o izvršenoj transakciji razvidno je da je ista isplaćena 13.08.2020.) pa do namirenja u kojem trenutku je ovdje tužitelju nastala šteta. Odluka o visini zatezne kamate određena je po čl. 29. st. 2. ZOO uz primjenu stope za ostale odnose jer utužena tražbina nije proizašla iz trgovačkog ugovora odnosno ugovora između trgovca i osobe javnog prava već se radi o naknadi štete. Slijedom svega navedenog sud je dosudio zateznu kamatu te je odlučio kao pod točkom I/ izreke ove presude.

33. Odluka o parničnom trošku temelji se na čl. 154. st. 1., čl. 155. st. 1. i 2. i čl. 164. st. 1. ZPP-a prema vrijednosti spora te sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne Novine, br. 138/23, 107/25, dalje: Tarifa). Tužitelju je priznat trošak sastava tužbe u iznosu od 200,00 € (Tbr. 7 i Tbr. 54 Tarife), trošak podnesaka od 08.01.2024., 23.10.2025. svaki u iznosu od 200,00 € (Tbr. 8/1 i Tbr. 54 Tarife), zastupanja na ročištima 17.10.2023., 23.01.2024., 28.03.2024., 04.06.2024., 23.10.2025., 23.04.2026. svaki u iznosu od 200,00 € (Tbr. 9/1 i Tbr. 54 Tarife), trošak zastupanja na ročištima dana 11.09.2024., 20.02.2025., 09.04.2025., 12.06.2025. i 17.03.2026. za svaki iznos od 100,00 € (Tbr. 9/2 i Tbr. 54 Tarife), što ukupno iznosi 2.300,00 €, a što uvećano za PDV sukladno Tbr. 46. Tarife iznosi 2.875,00 €. Tužitelju je također dodijeljen trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 34,30 € sukladno odredbama Zakona o sudskim pristojbama (Narodne novine broj 118/18, 51/23) i Uredba o Tarifi sudskih pristojbi ("Narodne novine" br. 37/23) i sudske pristojbe na presudu u iznosu od 68,60 € kao i trošak vještačenja u iznosu od 400,00 €. Slijedom navedenog sud je dosudio tužitelju trošak u iznosu od 3.377,90 €, a na koji trošak je dosuđena i zatezna kamata od dana donošenja presude sukladno čl. 151. st. 3. ZPP - a. Odluka o visini zatezne kamate temelji se na čl. 29. st. 2. ZOO -a za ostale odnose obzirom da se radi o troškovima postupka (tako i u odluci VSRH Rev -1114/23 od 04.06.2024.) pa je odlučeno kao pod točkom II/ izreke ove presude.

34. Tužitelj je odbijen za previsoko zatraženi trošak zastupanja na ročištima dana 11.09.2024., 20.02.2025., 09.04.2025., 12.06.2025. i 17.03.2026., a koja ročišta su odgođena iz razloga što na ista ročišta nije pristupio svjedoka radi saslušanja, slijedom čega odvjetnik sukladno Tbr. 9/2 Tarife ima pravo na 50 % nagrade iz Tbr. 7. Tarife, što je 100,00 €, a ne kako je to tužitelj zatražio 200,00 €. Također sud nije dosudio tužitelju trošak podneska od 26.06.2025. obzirom da je za isti podnesak tužitelj zatražio trošak od 0,00 €. Tužitelj je odbijen za trošak podneska od 28.03.2024. obzirom da je isti podnesak predan sudu isti dan kada je održano i ročište (28.03.2024.), a za koje ročište je tužitelju priznato pravo na naknadu troškova u punom iznosu od 200,00 €. Tužitelj je prema ocjeni ovog suda, s istim učinkom mogao sve navode iz predmetnog podneska iznijeti na samom ročištu za glavu raspravu pa po ocjeni ovog suda je trošak podneska od 28.03.2024. bio nepotreban za vođenje ove parnice, sukladno čl. 155. ZPP-a. Također je tužitelj odbijen i za trošak u iznosu od 2,65 €, za kojeg tužitelj navodi da je nastao dana 16.12.2024. te da se radi o ostalom. Uvidom u spis sud nije mogao utvrditi o kakvom trošku se radi i je li doista isti nastao u tom iznosu, slijedom čega je isti trošak odbijen kao neosnovan. Slijedom navedeno sud je odlučio kao pod točkom III/ izreke ove presude.

U Zagrebu 15. svibnja 2026. godine

S u d a c:

mr. sc. Maja Josipović

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude stranke su ovlaštene izjaviti žalbu u roku od 15 dana od dana primitka pisanog otpravka presude odnosno od dana objave presude ukoliko uredno pozvana stranka nije pristupila na ročište za objavu i to u dva primjerka za sud i po jedan primjerak za svaku protivnu stranu. Žalba se podnosi Trgovačkom sudu u Zagrebu, a o žalbi odlučuje Visoki trgovački sud Republike Hrvatske.

U žalbi se ne mogu iznositi nove činjenice niti predlagati novi dokazi osim ako se oni odnose na bitne povrede odredaba parničnog postupka. Presuda se ne može pobijati žalbom zbog nepotpuno ili pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, nego se može pobijati samo zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 1., 2., 4., 5., 6. 8., 9., 10. i 11. ZPP -a i zbog pogrešne primjene materijalnog prava.

DNA:

1. tužitelju po punomoćniku uz nalog za pristojbu na presudu

2. tuženiku