Republika Hrvatska
Županijski sud u Zadru
Zadar, Borelli 9
Poslovni broj: Kž-641/2025-4
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Zadru, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda i to Ivana Markovića, kao predsjednika vijeća, te Hrvoja Viskovića i Dijane Grancarić, kao članova vijeća, uz sudjelovanje Silvane Čubrilo, kao zapisničara, u kaznenom predmetu protiv okrivljenog MG, zbog kaznenog djela iz čl. 278. st. 3. Kaznenog zakona („Narodne novine“ broj 125/11, 144/12, dalje: KZ), odlučujući o žalbi Općinskog državnog odvjetnika u Zadru podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Zadru broj K-67/2021 od 27. listopada 2025. godine, po čl. 475. st. 1. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ broj 152/08, 76/09, 80/11, 91/12 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 80/22, 36/24, 72/25 i 13/26, dalje: ZKP), u sjednici vijeća održanoj 6. svibnja 2026. godine,
p r e s u d i o j e
Odbija se žalba Općinskog državnog odvjetnika u Zadru kao neosnovana i potvrđuje prvostupanjska presuda.
Obrazloženje
1. Presudom Općinskog suda u Zadru broj K-67/2021 od 27. listopada 2025. godine okrivljeni MG temeljem čl. 453. ZKP oslobođen je optužbe zbog učina kaznenog djela krivotvorenja – krivotvorenja isprave iz čl. 278. st. 3. KZ.
1. 1. Na temelju čl. 149. st. 1. ZKP troškovi kaznenog postupka iz čl. 145. st. 1. t. 1. do 5. ZKP te nužni izdaci okrivljenika i nužni izdaci i nagrada branitelja, osim troškova iz čl. 147. st. 1. ZKP padaju na teret proračunskih sredstava.
2. Protiv navedene presude žalbu je podnio Općinski državni odvjetnik u Zadru zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka, zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog povrede kaznenog zakona. U žalbi navodi da je sud počinio bitnu povredu odredaba kaznenog postupka iz čl. 468. st. 1. t. 11. ZKP jer su razlozi za donošenje oslobađajuće presude nepotpuni, budući raspoložive dokaze i nesporne činjenice ne analizira i ne dovodi u međusobnu korelaciju, sve da bi na taj način lakše obrazložio razloge za oslobađanje optuženika, pa se ista ne može na zakoniti način ispitati. Naime, iz obrazloženja pobijane presude razvidno je kako postoji proturječnost u obrazloženju pobijane presudu u odnosu na zakonsku osnovu temeljem koje je sud oslobodio od optužbe optuženika i obrazloženja. Nadalje, sud je u obrazloženju presude u odlomku 11.3. i 11.4. naveo kako prihvaća iskaz svjedokinje DG, zemljišnoknjižne referentice, koja je navela da je ona dopisala u spornom rješenju broj 896, a zatim je navela da ipak nije, pa se stoga postavlja logično pitanje da li je ona to napisala ili okrivljenik. O tome sud u pobijanoj presudi nije ništa naveo, tu odlučnu činjenicu nije utvrdio pa je stoga činjenično stanje nepotpuno utvrđeno. Okrivljeniku stavlja na teret da je počinio kazneno djelo u travnju 2015., u vrijeme kada je na snazi bio Kazneni zakon iz Narodnih novina broj 125/11 i 144/12, a sud je u pobijenoj presudi primijenio Kazneni zakon iz Narodnih novina broj 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18 i 129/19, odnosno nije primijenio zakon koji je bio na snazi u vrijeme počinjenja kaznenog djela, već zakon koji je stupao na snagu kasnije (nakon počinjenja djela), a u pobijanoj presudi nije naveo razloge za to. Predlaže prihvatiti žalbu, pobijanu presudu ukinuti te postupak uputiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
3. U odgovoru na žalbu državnog odvjetnika okrivljenik je predložio da se ista odbije i potvrdi prvostupanjska presuda.
4. U skladu s odredbom čl. 474. st. 1. ZKP spis predmeta je dostavljen ŽDO u Zadru na dužno razgledanje.
5. Žalba nije osnovana.
6. Neosnovana je žalba državnog odvjetnika zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka, jer su iznijeti razlozi o odlučnim činjenicama u prvostupanjskoj presudi potpuno jasni i neproturječni. Isto tako, a suprotno mišljenju državnog odvjetnika pravilan je zaključak prvostupanjskog suda kako ponašanje okrivljenika, sve da je i dokazano, a nije, ne sadrži bitna obilježja kaznenog djela, što je prvostupanjski sud pravilno i valjano obrazložio.
6. 1. Suprotno stavu državnog odvjetnika oslobađajuća presuda zbog razloga iz čl. 453. t. 1. ZKP ne donosi se samo kod dokazane nužne obrane, krajnje nužde ili beznačajnog djela, već i u situacijama kada ponašanje okrivljenika ne sadrži obilježja kaznenog djela. U konkretnom slučaju najprije ne postoji nikakav dokaz da je upravo okrivljenik svojom rukom na sporni zemljišnoknjižni uložak upisao broj "896" za što se direktno tereti činjeničnim opisom. Jedino je nesporno kako je on taj zemljišnoknjižni izvadak dostavio svom odvjetniku, a ovaj sudu, što bi značilo da je krivotvorinu uporabio. Međutim, čak i u toj situaciji, nedostaje bilo kakav opravdan motiv za takvo što jer se brojem zemljišnoknjižnog uloška ne dokazuje ni vlasništvo ni bilo koje drugo pravo na nekretnini. Nadalje, zemljišnoknjižni izvadak je dostavljen sudu koji sam vodi javni registar zemljišnu knjigu i koji se u slučaju bilo kakve potrebe pouzdaje u stvarne podatke zemljišne knjige.
6. 2. Konačno, navodno krivotvoreni broj zemljišnoknjižnog uloška nema nikakvu važnost za utvrđivanje postojanja bilo kakvih pravno relevantnih činjenica. Svrha svake isprave prema čl. 87. st. 15. KZ jest da oznaka koje se nalaze na njoj (u ovom slučaju broj zemljišnoknjižnog uloška) služi kao dokaz neke činjenice koja ima vrijednost za pravne odnose, a broj zemljišnoknjižnog uloška to nema, o čemu je svjedočila i zemljišnoknjižna referentica DG koja je vrlo jasno potvrdila da broj zemljišnoknjižnog uloška nema nikakvu važnost za stvarno pravo na nekretnini jer se ta prava vezuju isključivo za konkretnu zemljišnoknjižnu česticu.
6. 3. Ovaj drugostupanjski sud prihvaća u cijelosti razloge iznijete u obrazloženju prvostupanjske presude, gdje su određeno i potpuno izložene činjenice koje je prvostupanjski sud utvrdio izvedenim dokazima, iznijeti su razlozi za donijete zaključke, kao i razlozi kojima se taj sud vodio pri rješavanju pravnih pitanja, a posebno pri utvrđivanju nepostojanja kaznenog djela, a što je sve sukladno odredbi čl. 459. st. 9. ZKP, tako da ne postoji nikakva bitna povreda kaznenog postupka iz čl. 468. st. 1. t. 11. ZKP, na koju bi se mogao odnositi sadržaj žalbe, zbog čega se državni odvjetnik upućuje na obrazloženje prvostupanjske presude.
7. Ni ispitivanjem prvostupanjske presude po službenoj dužnosti, prema odredbi čl. 476. st. 1. ZKP, ovaj drugostupanjski sud nije utvrdio postojanje bilo kakovih bitnih povreda kaznenog postupka označenih u točki 1. čl. 476. st. 1. ZKP.
8. Neosnovano se državni odvjetnik žali zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, jer iz provedenih dokaza, i to prvenstveno pravilne ocjene sadržaja iskaza svjedokinje DG koje je doveo u vezu s obranom okrivljenika, ali i svim ostalim materijalnim dokazima iz kojih nedvojbeno proizlazi da pogrešna oznaka zemljišnoknjižnog uloška na zemljišnoknjižnom izvatku nema nikakva obilježja kaznenog djela. Okolnost da li je zemljišnoknjižna referentica ... sama upisala broj ranijeg zemljišnoknjižnog uloška "896" kraj takvog je stanja potpuno irelevantna.
9. Konačno, a vezano za povredu kaznenog zakona, točno je kako je u uvodu presude označeno da se primjenjuje kazneni zakon („Narodne novine“ broj 125/11, 144/12, 56/15, 61/15 – pročišćeni tekst, 101/17, 118/18, 126/19) koji nije mogao biti na snazi 2015. godine, međutim uspoređivanjem kaznenog djela iz čl. 278. KZ u starijim verzijama zakona iz „Narodnih novina“ broj 125/11 i 144/12, s onim koje je primijenio prvostupanjski sud utvrđeno je kako je riječ o kaznenom djelu koje se izmjenama zakona uopće nije diralo (prva promjena ovog kaznenog djela nastupila je tek izmjenama objavljenim u "Narodnim novinama" broj 84/21), međutim čak ni te izmjene nisu utjecale na zakonski sadržaj ove inkriminacije. S obzirom na to ni ovo pogrešno označavanje primijenjenog zakona nije utjecalo na pravilnost i zakonitost pobijane odluke niti je time ostvarena povreda kaznenog zakona.
10. Slijedom svega naprijed navedenog, a sukladno čl. 482. ZKP trebalo je odlučiti kao u izreci.
U Zadru, 6. svibnja 2026.
ZAPISNIČAR
PREDSJEDNIK VIJEĆA
Silvana Čubrilo
Ivan Marković
