Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž-2213/2025-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću toga suda sastavljenom od sudaca Milene Frankić, kao predsjednice vijeća, te Gordane Bošković Majerović kao suca izvjestitelja i člana vijeća i Vlaste Mrzljak, kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja VZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Branimir Zmijanović, odvjetnik u Šibeniku, Fra Jerolima Milete 16a, protiv tuženika ĐZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnica ČZ, odvjetnica iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Zoran Vuletin i Ivana Dedić u Šibeniku, Stjepana Radića 10A, radi utvrđenja prava vlasništva i uknjižbe, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog suda u Šibeniku poslovni broj P-1153/2020-38 od 3. ožujka 2025., u sjednici vijeća održanoj dana 5. svibnja 2026.,

r i j e š i o  j e

Ukida se presuda Općinskog suda u Šibeniku poslovni broj P-1153/2020-38 od 3. ožujka 2025. i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

Obrazloženje

1. Presudom citiranom u izreci odlučeno je:

„„1.Utvrđuje se da je tužitelj VZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], jedini i isključivi vlasnik nekretnine u [adresa], katastarske oznake čest. zem. br [katastarska čestica], vrt, Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], pa je ovlašten, temeljem ove presude zatražiti i postići uknjižbu prava vlasništva na svoje ime za cijelo uz istodobno brisanje tog prava sa imena ĐZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa].

2.Dužan je tuženik u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe naknaditi tužitelju sav parnični trošak.“

II.Nalaže se tužitelju VZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] nadoknaditi tuženiku ĐZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] parnični trošak u ukupnom iznosu od eura u roku od petnaest (15) dana nakon pravomoćnosti odluke.“

2. Protiv navedene presude tužitelj je podnio žalbu zbog svih žalbenih razloga iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, dalje: ZPP), uz prijedlog da se presuda preinači u smislu žalbenih navoda, odnosno ukine i predmet vrati na ponovno suđenje prvostupanjskom sudu.

3. Tuženik nije odgovorio na žalbu.

4. Žalba je osnovana.

5. Ispitujući pobijanu presudu u smislu odredbe čl. 365. st. 2. ZPP ovaj sud je utvrdio, da u konkretnom slučaju nisu ostvarene bitne povrede odredaba ZPP na koja ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.

6. Ostvarena je međutim bitna povreda ZPP iz čl. 354. st. 2. t. 11. na koju se ukazuje u žalbi, jer presuda sadrži ne valjane razloge utemeljene na provedenim dokazima.

7. Tužitelj svoj zahtjev za utvrđenje prava vlasništva, na temelju nasljeđivanja i dosjelosti, temelji na tvrdnji da je spornu nekretninu njegova majka stekla usmenim ugovorom o zamjeni s IZ koji je istu prodao UZ i ŽZ, a koji su kasnije istom raspolagali.

8. U postupku pred prvostupanjskim sudom utvrđeno je:

- da se predmet spora identificira kao čest. br. 1265/1 K. O. [katastarska općina] (na skici mjesta očevida vještaka mjernika HZ od 15.6.2023. označen slovima A-B-C-D-A), a isti je sa sjeverozapadne i jugoistočne strane, na kojoj izlazi na poljski put, omeđen starim kamenim suhozidom, dok sa sjeveroistočne i jugozapadne strane nema vidljivih oznaka međa. Na terenu je to neobrađeno zemljište, zaraslo makijom i dračom, a po sredini predmeta spora nalazi se i poveća gomila kamenja,

- da je prema podacima iz katastra čest. br. 1265/1 K. O. [katastarska općina] pašnjak površine 313 m2, a kao posjednik je upisan ĐZ, [adresa] – (utvrđeno očevidom na mjestu očevida uz sudjelovanje vještaka mjernika HZ i pregledom skice mjesta očevida istog vještaka od 15.6.2023. – list 52 i 54 spisa),

- da je u postupku pokrenutom po tužbi ĐZ (tuženika u konkretnom) protiv OZ, ĆZ, FZ, JZ, TZ, ŠZ, AZ, EZ, SZ, MZ, RZ, BZ, PZ, VZG. AZ, ĐZG, ČZG i IZG (kao tuženika) radi utvrđenja prava vlasništva i ispravka uknjižbe, koji postupak se vodio pod poslovnim brojem P-678/2016, prvostupanjski sud dana 22. ožujka 2018. godine donio presudu poslovni broj P-678/2016-21 kojom je utvrđeno da je tužitelj ĐZ iz [adresa] (OIB: [osobni identifikacijski broj]) vlasnik čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zgr. [katastarska čestica] sve K. O. [katastarska općina], te čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] za cijelo, te da se isti ovlašćuje temeljem te presude zatražiti i postići uknjižbu prava vlasništva na čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] na svoje ime za cijelo uz izbris toga prava s imena ĆZ rođena V kći ČZ i IZG, čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] [adresa] na svoje ime za cijelo uz izbris toga prava s imena ZZ pok. Đ, ŠZ NZ pok. Đ stegom prava povjerene zamjene vrhu 65/1440 od 104/1440 dijela DZ i NZ za slučaj da se koja od njih uda na korist onih neudanih, LZ pok. Đ, CZ, GZ i KZ. ĐZG, čest. zgr. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] na svoje ime za cijelo uz izbris toga prava s imena ČĐZG I pok. VJ i ČĐJ žena I, te čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] na svoje ime za cijelo uz izbris toga prava s imena U ČJ, U IJ, U UJ, U ŽJ, OZ i OZ ĐZ sve u roku od 15 dana (utvrđeno pregledom spisa ovog suda poslovni broj P-678/2016),

- da je vlasništvo navedenih nekretnina, pa tako i predmetne tužitelj ĐZ stekao nasljeđivanjem iza smrti djeda HJ pok. LZ temeljem Rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Šibeniku poslovni broj O-385/86 od dana 10. lipnja 1986. godine, te iza smrti majke OJ rođene U temeljem Rješenja o nasljeđivanju javnog bilježnika Aljoše Gojanovića u Vodicama kao sudskog povjerenika Općinskog suda u Šibeniku poslovni broj O-955/04 UPP/OS-200/04-9 od dana 25. listopada 2010. godine, kao i materijalnom diobom izvršenom sa sestrom OZ – (utvrđeno pregledom spisa ovog suda poslovni broj P-678/2016),

- da iz iskaza svjedoka ĆJ sin Ž proizlazi da uz predmetnu nekretninu ima svoju zemlju i tako zna da su roditelji tužitelja: FJ i JJ radili predmetnu nekretninu. Kako su isti stekli tu nekretninu nema pojma. Ne zna jesu li se mijenjali ili su dobili u nasljedstvo. Jedino što zna jest činjenica da je roditelje tužitelja viđao na predmetnoj nekretnini. IZ mu je poznat, ali mu nije poznato da bi isti tu imao zemlju, zna da ima zemlju prema moru. Tuženik ĐZ, a niti njegovi prednici nikada nisu imali predmetnu nekretninu i nikada ih nije vidio na toj nekretnini. HJ samo zna iz priče, ali ga ne zna, kao niti OJ. Za života roditelja tužitelja predmet spora se obrađivao (sijao se bob, biži...). Otac tužitelja je umro unazad 40/50 godina, a majka JJ unazad 7 godina. Pok. majka tužitelja JJ je na predmet spora dolazila dok je mogla hodati 5/6 godina prije smrti. Tužitelj ima sestru TJ, a je su li isti izvršili diobu nekretnina ne zna. Unazad tri godine na predmetu spora je vidio tužitelja kako isti čisti, dok nije nikada vidio tuženika, kao niti ikoga drugoga da bi nešto nasipali – (list 43 spisa),

- da iz iskaza svjedoka MZ pok. H proizlazi da iz priče svojih starijih zna da se pričalo da je predmetna nekretnina zamijenjena s obitelji TJ. Njegov pradjed i njegova braća O i VJ su istu mijenjali sa FJ, ocem tužitelja. Predmet spora je nekada bio u vlasništvu obitelji MZ i izvršenom zamjenom je postala vlasništvo obitelji FJ, a oni su dobi drugi dio. OJ rođena MZ, majka tuženika je bila kći od VJ, brata ŠJ i tuženik ne polaže više prava na predmet spora. Tuženik je kod njih došao kući i upoznat je da je izvršena zamjena nekretnina, a koju činjenicu mu je kazao i tužitelj unazad 7/8 godina. Činjenica zamjene nekretnina je bila poznata AJ i nikada se nitko od obitelji AJ nije dirao u predmet spora, a Ć nisu osporavali vlasništvo, jer su svi znali da je ista vlasništvo FJ. Nije mu poznato da bi F nakon izvršene zamjene obrađivali nekretninu obzirom da je rođen 1970. godine. Nekretnina koji su F dali u zamjenu za predmet spora je dopala IZ, njegova strica, koji je tu zemlju prodao i na kojoj se danas nalazi izgrađena kuća u čijem vlasništvu ne zna, navodeći da se zemlja prodavala 2-3 puta. UZ je jedan od kupaca IZ. Njegov otac je H, stric SZ i djed EJ – (list 44 spisa),

- da iz iskaza svjedokinje TJ pok. FJ proizlazi da samo iz priče roditelja ima saznanja da je zemlja koja je predmet spora mijenjana od strane ŠJ. Oni su 1962. kupili zemlju koja je bila predmetom zamjene za ovu. Otac je umro 1973. godine, a majka 2013. godine i dok su oni mogli, redovito su obrađivali zemlju. Sadili su krumpir i bob. Milku Klarin je viđala na skroz drugoj zemlji. Ona ne radi ima 10 godina, ali zna da su joj dvije žene od kojih je jedna umrla rekle " Mala, ĐZ ti radi nešto na tvojoj zemlji", nakon čega je osobno obavijestila njegovu sestru OZ da to nije njihova zemlja i nakon toga joj je on osobno došao na vrata. To je bilo prije više od 10 godina i sjeća se da joj je isti tada rekao da nije ništa radio, osim što je malo počistio. Nakon toga su brat i ona redovito čistili zemlju kad je tuženik to nasuo prije 3-4 godine. To je rekla bratu, tužitelju, jer tuženika više nije vidjela. Kako je tuženik reagirao ne zna jer ga više nije vidjela,

- da iz iskaza tužitelja VZ proizlazi da je predmetna nekretnina oznake čest. br. 1265/1 K. O. [katastarska općina] poznata pod narodnim imenom J i otkad zna ista je bila u njihovom vlasništvu. Njegova pok. majka JJ je izvršila usmenu zamjenu svoje nekretnine čije narodno ime ne zna sa SJ za predmetnu nekretninu, a koje je to godine bilo ne zna jer je bio mali. Naime, obitelj MJ se između sebe podijelila i nekretninu koja je bila predmet zamjene sa njegovom pok. majkom je dobio IZ. Nekretnina koju je u zamjeni dobila pok. majka JJ, dakle predmetna nekretnina je u naravi bila pašnjak i oduvijek je bila u njihovom vlasništvu. Klarin IZ je došao kod njegove pok. majke s namjerom da mu ona potpiše da je izvršena zamjena kako bi je on mogao prodati. IZ je nekretninu prodao RJ. Pok. Majka JJ je umrla unazad 4-5 godina, a naslijedili su je on i sestra TJ, te su se njih dvoje kod javnog bilježnika podijelili pa je tako predmetna nekretnina dopala njega. Tu je također bio i pok. brat T. OJ je majka tuženika i koliko zna nikad ta zemlja nije bila u obitelji OJ već uvijek njihova. Na nekretnini se prije radilo, bilo je boba i nešto malo povrtnih kultura pa se zapustilo, a nakon majčine smrti on je očistio zemlju koja je sad u naravi pašnjak. Tada je došao i tuženik na svoju ruku i rekao da je to njegova zemlja i nasuo kamenje, a što nije točno. BJ, TJ i PJ imaju o tome relevantna saznanja. On i sin od MJ govorili su tuženiku da je izvršena zamjena i da je to njihovo, na što je on rekao da ima 1/1, a on neka ga tuži ili kupi,

- da iz iskaza tuženika ĐZ pok. ŠZ proizlazi da predmetnu nekretninu u narodu zovu [adresa] kod sv. [adresa]. Prvotni vlasnik je bio njegov djed UZG, koji je vlasništvo iste stekao od svog oca. Na nekretnini je bilo jedno stablo smokve kojeg se sjeća i po tome su znali da je to njihovo i tamo je dolazila njegova majka OJ. Nekretnina je bila ograđena kamenim suhozidom. Djed UZG je umro u dobi od 20 godina te ga je naslijedila njegova majka tada maloljetna OJ. Majka je umrla 2005. godine, a naslijedili su je sestra OZ i on te su izvršili diobu i tako je predmetna zemlja dopala njega. Nikad ga nitko od strane tužitelja nije upozoravao i govorio da bi to bila njihova zemlja, tek kad je stavio na zemlju tablu da je prodaje, a prije toga je poravnao zemlju i stavio kamenje, tada ga tužitelj VZ upozorio da to nije njegova zemlja i tako unazad dvije godine od postavljanja table ga je isto upozorio.

Uvijek su razgovarali "nije to tvoje nego moje" i obrnuto. On je shvatio da tužitelj tu nema što tražiti kad je 1/1. ZJ i SZ su nasljednici od pok. MJ, misli da su mu to djeca. MJ je valjda sin od ŠJ. UZ i ŽZ mu nisu poznati. Problem je nastao kada je na nekretnini postavio tablu da prodaje nekretninu.

9. Cijeneći rezultate dokaznog postupka, a posebno sadržaj spisa prvostupanjskog suda poslovni broj P-678/2016 u postupku je utvrđeno da je predmetna nekretnina prije upisa vlasništva na ime tuženika ĐZ bila upisana u zemljišnoj knjizi Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] kao suvlasništvo ŽZG (pok. majke tuženika ĐZ ŽZG rođene ŽZG) za 4/8 dijela, Klarin-Lapov ČJ za 1/8 dijela, Klarin-Lapov NJ za 1/8 dijela, Klarin-Lapov UJ za 1/8 i Klarin –Lapov ŽJ za 1/8 dijela, da je OJ (majka tuženika) umrla dana **.**.2004., te da je predmetna nekretnina bila predmetom ostavinske mase u trenutku njene smrti.

10. Kraj izloženog utvrđenja, te utvrđenja prilikom očevida i to činjenice da je predmet spora sa sjeverozapadne i jugoistočne strane, na kojoj izlazi na poljski put, omeđen starim kamenim suhozidom, dok sa sjeveroistočne i jugozapadne strane nema vidljivih oznaka međa, te da je na terenu to neobrađeno zemljište, zaraslo makijom i dračom, dakle, nikakvih tragova obrade nije vidljivo, dok se po sredini predmeta spora nalazi i poveća gomila kamenja, prvostupanjski sud zaključuje da u postupku tužitelj nije dokazao da je tuženik imao ikakvog razloga posumnjati da njegovi prednici pok. djed HJ pok. LZ i majka OJ rođena ŽZG pok. UZG nisu bili vlasnici predmetne nekretnine, pri čemu iz stanja zemljišnih knjiga, niti ranijeg posjedovnog stanja nije proizlazila mogućnost postojanja sumnje u isto.

11. Pri tom naglašava da pozivanje tužitelja na presudu prvostupanjskog suda poslovni broj P-1430/87 od dana 21. listopada 1987. godine na okolnost da su MJ. Š i IZ pok. Š nakon usmene zamjene sa prednicima tužitelja nekretnine koje su dobili od njih prodali UZ i DJ, nije od utjecaja na takav zaključak jer nitko od navedenih svjedoka nije decidirano iskazivao je li između prednika tužitelja i tuženika bila izvršena usmena zamjena nekretnina, te ako jest koje su nekretnine bile predmetom te eventualne zamjene, a niti ta činjenice proizlazi iz spisa prvostupanjskog suda poslovni broj P-1430/87. Činjenica je da su kao suposjednici i u katastarskom operatu prije upisa predmetne nekretnine na ime tuženika ĐZ bili upisani IZ Ruzario sin Drage i Klarin SZ sin SJ za 1⁄2 dijela svaki.

11.1. Pri tom sud ističe da pok. majka tužitelja JJ do smrti (2013.) a nakon toga niti tužitelj nisu poduzimali nikakve radnje u pravcu sređivanja vlasničkog stanja predmetne nekretnine na svoja imena, već je tužitelj ustao predmetnom tužbom skoro dvije godine nakon što se tuženik upisao kao vlasnik predmetne nekretnine, kao i da je svjedok MZ pok. A bio stranka u postupku pod poslovnim brojem P-678/2016 pokrenutim po tužbi ĐZ (tuženika) kao tuženik ad.10. i u tom postupku se nije odazvao pozivu suda, niti je podneskom osporio tužbu i tužbeni zahtjev tužitelja ĐZ, da bi u konkretnom iskazao da od svojih starijih zna da se pričalo da je ta zemlja zamijenjena s obitelji JJ, te da tuženik ĐZ tu više ne polaže prava.

12. Osnovano tužitelj u žalbi prigovara da prvostupanjski sud svoju odluku temelji prvenstveno na činjenici, da je tuženik u parnici pred istim sudom posl. br. P - 678/2016. ishodio utvrđenje da je vlasnik sporne nekretnine, ne vodeći računa da su tuženici u tom postupku bile osobe koje su bile upisane u zemljišnim knjigama, a da se tužitelj pozvao na dosjelost i nasljeđivanje kao temelj svog stjecanja vlasništva, nakon što je nekretnina zamijenjena s obitelji JJ tj. obitelji tužitelja.

13. Niti jedan od saslušanih svjedoka nije iskazao da bi tuženik i njegovi prednici bili posjednici sporne nekretnine, dok sud ni na koji način nije analizirao iskaze svjedoka ĆJ, koji je vlasnik susjedne nekretnine te može imat i relevantna saznanja o korištenju (posjedu) nekretnine, a koji je iskazao da su istu koristili prednici tužitelja, dok nikad nije vidio tuženika na istoj niti njegove prednike, kao niti je valjano ocijenjen iskaz svjedoka MZ koji je iskazao o zamjeni s obitelji JJ te je također iskazivao da Ć nisu osporavali vlasništvo jer su svi znali da je predmet spora vlasništvo JJ.

13.1. Činjenica, da se taj svjedok ostao pasivan u parnici posl. br. P -678/2016., u situaciji kada nije osobno zainteresiran za istu, ne govori sama za sebe da bi njegov iskaz bio nevjerodostojan.

14. U obrazloženju se navodi da sud ne prihvaća iskaz svjedoka TJ i iskaz tužitelja jer da su suprotni rezultatima dokaznog postupka, ali sud ni na koji način ne ocjenjuje iskaz svjedoka ĆJ, koji je jedini, osim tužitelja i navedene svjedokinje, iskazivao o posjedovanju sporne čestice te je izričito rekao da su istu obrađivali prednici tužitelja, a ne tuženika.

15. Nadalje, nije jasno na koji način utvrđenja prilikom očevida, tj. činjenica da je u pitanju neobrađeno zemljište, utječe na zaključak suda koji navodi da tužitelj nije dokazao da bi prednici tuženika bili nesavjesni posjednici sporne nekretnine – iako je jedini dokaz o posjedu tuženika činjenica da je LJ po njegovom nalogu ravnao spornu česticu unatrag 3-4 godine, nakon čega ga je tužitelj upozorio da je to njegova zemlja, a isti iskazuje da bi odradio posao i da mu je to naložio tužitelj, dakle nema osobnih saznanja o posjedu.

16. U parnici kao što je predmetna, u kojoj se traži utvrđenje prava vlasništva na temelju dosjelosti, tužitelj je trebao dokazati trajanje posjeda određene kvalitete (da je barem pošten, pri čemu se poštenje posjeda presumira) kroz zakonom određeno vrijeme.

17. U ponovljenom postupku sud će ocijeniti provedene dokaze te utvrditi je li tužitelj osobno i po svojim prednicima bio posjednik sporne nekretnine, te ukoliko utvrdi da jest, ocijenit će kvalitetu tog posjeda u smislu čl. 18. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 146/08, 38/09, 153/09, 14/12, 152/14, 81/15, 94/17, dalje: ZV) kao pretpostavku stjecanja vlasništva na temelju dosjelosti.

18. Za dosjelost po pravnom pravilu iz paragrafa 1468. Općeg građanskog zakonika [iz 1811. godine] bilo je potrebno vrijeme od 30 godina, odnosno od 20 godina prema Načelnom mišljenju opće sjednice Saveznog Vrhovnog suda Jugoslavije od 4. travnja 1960. Za stjecanje prava vlasništva dosjelošću u smislu odredaba ranije važećeg ZOVO-a, kao i u smislu sada važećeg ZV-a, potrebno je da budu ispunjene određene pretpostavke koje se tiču kvalitete posjeda potrebnog za dosjelost, te protek zakonom određenog vremena potrebnog za stjecanje prava vlasništva dosjelošću. Za redovnu dosjelost stjecanje prava vlasništva na nekretninama u smislu odredbe čl. 28. st. 2. ZOVO-a potreban je savjestan i zakonit posjed, te protek vremena od 10 godina neprekidnog posjedovanja, dok je u smislu odredbe čl. 159. st. 2. ZV-a potreban samostalan posjed koji je zakonit, istinit i pošten, te protek vremena od 10 godina neprekidnog samostalnog posjedovanja. Za izvanrednu dosjelost stjecanja prava vlasništva na nekretninama u smislu odredbe čl. 28. st. 4. ZOVO-a potreban je savjestan posjed, te protek vremena od 20 godina neprekidnog posjedovanja, dok je u smislu odredbe čl. 159. st. 3. ZV-a potreban samostalan posjed koji je barem pošten (savjestan), te protek vremena od 20 godina neprekidnog samostalnog posjeda.

19. U skladu s navedenim utvrđenjima, donijet će zakonitu odluku o predmetu spora, primjenom citiranog materijalnog prava.

20. Budući da je ukinuta odluka o glavnoj stvari, ukinuta je i odluka o troškovima postupka jer nije poznat konačni uspjeh stranaka u sporu.

21. Na temelju odredbe čl. 369. st. 1. ZPP, odlučeno je kao u izreci.

U Zagrebu, 5. svibnja 2026.

Predsjednik vijeća:

Milena Frankić