Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž-442/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sutkinja toga suda Gordane Bošković Majerović, predsjednice vijeća, Milene Frankić, sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća i Vlaste Mrzljak, članice vijeća u pravnoj stvari tužitelja ad/1 NŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] str. 6., [adresa] i ad/2. PŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], koje zastupa punomoćnik Zdenko Merdžan, odvjetnik u Metkoviću, protiv tuženika ad/1. FŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojega zastupa punomoćnica Iva Kužnar Šarić, odvjetnica u Zagrebu i ad/2. Republike Hrvatske, OIB: 52634238587, koju zastupa Općinsko državno odvjetništvo u Metkoviću, radi utvrđenja i uknjižbe, odlučujući o žalbi tuženika ad/1. protiv presude Općinskog suda u Metkoviću poslovni broj P-127/2023-26 od 12. prosinca 2024., u sjednici vijeća održanoj 5. svibnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se žalba tuženika ad/1. FŽ kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Metkoviću poslovni broj P-127/2023-26 od 12. prosinca 2024.

II. Odbija se kao neosnovan zahtjev tužitelja ad/1. i ad/2. za naknadu troška odgovora na žalbu.

Obrazloženje

1. Presudom prvog stupnja utvrđeno je da su tužitelji ad/1. i ad/2. vlasnici svako po 1/2 dijela k. č. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], a koji dio nekretnine je pobliže prikazan u Stručnom nalazu - vještvu, Stalnog sudskog vještaka za geodeziju Marka Vukše, dipl. ing. geod. iz [adresa] od dana **.**.2022. godine, sa Prilogom 1. - Skicom lica mjesta na dan očevida u mjerilu 1:1000, koja je zemljišna površina na samoj skici vještaka geodete prema stvarnom stanju terena označena geometrijskim likom, koji je obilježen lomnima točkama A, B, C, D, A, površine 844 m2, a koji Stručni nalaz – vještvo na Prilogu 1.- Skici lica mjesta na dan očevida čini sastavni dio presude, uz ovlaštenje da na temelju presude i po njenoj pravomoćnosti zatraže i postignu uknjižbu prava suvlasništva na svakog od tužitelja za po 1/2 dijela nekretnine naprijed opisanog dijela, pa su tuženici ad/1. i ad/2. dužni trpjeti uknjižbu prethodnog brisanja tog prava suvlasništva u zemljišnim knjigama nadležnog suda sa svojih imena (toč.I. i II. izreke). Nadalje, odlučeno je da su tužitelji ad/1. i ad/2. ovlašteni prijavnim listom po ovlaštenom geodetu formirati zasebnu k.č. od njihova suvlasničkog dijela od k. č. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina]. koja će biti formirana na temelju ove presude i prijavnog lista s novim brojem kao samostalna katastarska čestica, te ovlaštenje tužitelja ad/1. i ad/2. zatražiti u zemljišnim knjigama provedbu parcelacije u katastru nekretnina i zemljišnoj knjizi, te upis prava vlasništva na toj novoformiranoj katastarskoj čestici, pa su tuženici ad/1. i ad/2. dužni trpjeti uknjižbu prethodnog brisanja tog prava vlasništva u zemljišnim knjigama nadležnog suda na novoformiranoj katastarskoj čestici sa svojih imena, uz istovremeni upis tog prava suvlasništva na novoformiranoj katastarskoj čestici na ime i za korist tužitelja svakog za po ½ (toč.II. izreke). Naloženo je tuženiku ad/1. predati tužiteljima ad/1. i ad/2. u nesmetani i mirni posjed opisani dio nekretnine iz točke 1. presude i to baš zaposjednuti dio od navedenog dijela k.č. koji je na skici vještva Stalnog sudskog vještaka prikazan geometrijskim likom, a koji je obilježen lomnima točkama A, B, C, D, A, površine 844 m2, te opisanu površinu katastarske čestice prikazanu u predmetnom vještvu na skici vještaka geodete, preda u isključivi posjed tužiteljima ad/1. i ad/2. (toč.III. izreke). Konačno, naloženo je tuženiku ad/1. naknaditi tužiteljima ad/1. i ad/2. troškove postupka u iznosu od 1.428,10 EUR-a, sa zateznom kamatom po stopi pobliže navedenoj u izreci presude (toč.IV. izreke).

2. Protiv navedene presude žali se tuženik ad/1.

3.Tuženik ad/1. se žali protiv presude zbog svih žalbenih razloga propisanih odredbom čl. 353 st. 1. Zakona o parničnom postupku (“Narodne novine” broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08 i 123/08, 57/11, 25/13, 89/14 i 70/19, 80/22,114/22 i 155/23 – dalje: ZPP). Predlaže presudu preinačiti u skladu sa žalbenim navodima i zahtjev tužitelja ad/1. i ad/2. odbiti, podredno ukinuti i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

4. U odgovoru na žalbu tužitelji ad/1. i ad/2. osporavaju žalbene navode tuženika ad/1. i predlažu žalbu odbiti kao neosnovanu uz naknadu troškova odgovora na žalbu.

5. Žalba tuženika ad/1. je neosnovana.

6. Predmet spora je vlasnički zahtjev za utvrđenjem da su tužitelji ad/1. i ad/2. vlasnici svaki po 1/2 dijela k. č. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], a koji dio nekretnine je pobliže prikazan u Stručnom nalazu - vještvu, Stalnog sudskog vještaka za geodeziju Marka Vukše, dipl. ing. geod. iz [adresa] od dana **.**.2022., sa Prilogom 1.- Skicom lica mjesta označene geometrijskim likom, koji je obilježen lomnima točkama A, B, C, D, A, površine 844 m2, te uknjižbu prava vlasništva na predmetnoj nekretnini na ime tužitelja ad/1. i ad/2., svakog za po 1⁄2 dijela opisane nekretnine, uz istodobno brisanje toga prava s imena tuženika ad/1. i ad/2., zahtjev tužitelja ad/1. i ad/2. za uknjižbu opisanog dijela predmetne nekretnine nakon provedene parcelizacije i formiranja nove k.č., kao i zahtjev tuženiku ad/1. da opisanu nekretninu preda u isključivi posjed tužiteljima ad/1. i ad/2.

6.1. Tužitelji ad/1. i ad/2. zahtjev temelje na tvrdnji da su vlasnici dijela navedene k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini od 844 m2, svaki u ½ dijela, koje vlasništvo je njihova sada pok. majka (čiji su tužitelji ad/1. i ad/2. nasljednici) stekla nasljeđivanjem iza pok. majke RŽ i to u 1/3 dijela, dok je preostalog dijela vlasnik tuženik ad/1.

7. Među strankama tijekom postupka nije bilo sporno da je u zemljišnoj knjizi predmetna k. č. [katastarska čestica] u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] uknjižena kao vlasništvo tuženika ad/1. u 3416/6710 dijela, te tuženika ad/2. u 3294/6710 dijela.

8. Iz Rješenja o nasljeđivanju poslovni broj O-313/78 od 18. lipnja 1980. proizlazi da zemlja zvana „Crepina“) površine 5 varičaka, te kuću u [adresa].b. iza smrti pokojne RŽ ud. N, naslijedili troje djece, kao zakonski nasljednici prvog nasljednog reda, tj. majka tužitelja ad/1. i ad/2. pok. ŠŽ u 1/3 dijela, tuženik za 1/3 i njihov pokojni brat P – ĐŽ svaki u 1/3 dijela.

9. Iz zapisnika suda prvog stupnja poslovni broj: Z-836/2010/3443 od 18. prosinca 2012. koji je sastavljen u postupku preoblikovanja zemljišne knjige na temelju Zakona o zemljišnim knjigama, za Katastarsku općinu [katastarska općina], proizlazi kako je u tom postupku ovdje tuženika ad/1. izjavio:

„Ovu nekretninu stekli smo, moj brat P i ja, svaki za po jednu polovinu, iza smrti naše majke RŽ, a koja je upisana u posjedovnom listu broj 301. Nakon smrti moga brata istoga je naslijedila njegova supruga KŽ, a koja živi u [adresa]. MŽ i ja kao suvlasnici ove nekretnine sklopili smo Ugovor o zamjeni dana **.**.2008., koji je ovjeren kod javnog bilježnika Vlade Nikolića istoga dana pod poslovnim brojem OV- 5610/2008, a koji je pogrešno nazvan Ugovorom o darovanju. U članku 4. ovog Ugovora određeno je da MŽ pripada u cijelosti zemlja u [adresa], a zemlja u [adresa] da pripada meni“. U navedenom postupku tuženik ad/1. upisan je kao vlasnik predmetne nekretnine u 3416/6710 dijela.

10. Sud prvog stupnja, ocjenom izvedenih dokaza utvrđuje da se tuženik ad/1. u postupku obnove zemljišne knjige upisao kao suvlasnik baš ovog spornog dijela predmetne nekretnine, da tvrdi da je stekao vlasništvo predmetne nekretnine i to temeljem rješenja o nasljeđivanju iza smrti pok. RŽ te temeljem ugovora kojeg je sklopio sa suprugom svoga pok. brata ĐŽ, slijedom čega mu je u cijelosti pripala sada sporna nekretnine, međutim ni na koji način ne navodi kako je stekao onaj dio sporne nekretnine kojeg je njegova pok. sestra ŠŽ, majka tužitelja ad/1. i ad/2. naslijedila iza smrti njihove majke pok. RŽ. Osim toga, tuženik ad/1. posjedovanjem nekretnine svoje sestre te održavanjem iste nije mogao steći pravo vlasništva jer njegov posjed nije bio ni savjestan ni zakonit jer je on znao i morao znati da je i njegova sestra skupa s njim i njegovim bratom naslijedila 1/3 nekretnine u [adresa]. Iskazom svjedoka BŽ utvrđeno je da je pok. ŠŽ svoj dio nekretnine dala tuženiku ad/1. da je održava, da ubire plodove te da od novca od prodaje mandarina održava kuću.

10.1. Kako je majka tužitelja sada pok. ŠŽ, čiji su nasljednici tužitelji ad/1. i ad/2. (i u pogledu predmetne nekretnine) bila vlasnica iste i to temeljem nasljeđivanja (Rješenje o nasljeđivanju poslovni broj O-313/78 od 18. lipnja 1980.) nakon čega je diobom sa svojom braćom dobila u vlasništvo predmetni dio nekretnine, koji u naravi predstavlja dva reda mandarina (u sredini), odbijajući prigovor promašene pasivne legitimacije tuženika ad/2., kao i prigovor zastare prava na podnošenje predmetne tužbe (jer se radi o vlasničkoj tužbi za koju nije predviđen zastarni rok) prihvaća zahtjev tužitelja ad/1. i ad/2. i odlučuje kao u izreci.

11. Odluka suda prvog stupnja je pravilna i zakonita, pa ju prihvaća i ovaj sud drugo stupnja.

12. Ispitivanjem prvostupanjske presude nisu utvrđene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl.354.st.2. ZPP na koje ovaj sud drugog stupnja pazi po službenoj dužnosti (čl.356.st.2. ZPP).

13. Suprotno navodima žalbe pobijana presuda ima dovoljne, jasne i razumljive razloge o odlučnim činjenicama, a za što postoji podloga u izvedenim dokazima, pa se presuda može ispitati. Stoga nije ostvarena bitna povreda iz čl. 354 st.2 toč.11. ZPP, na koju ukazuje tuženik ad/1. u svojoj žalbi.

14. Prema odredbi čl.265.st.2. ZPP sud može odlučiti da se izvedu dokazi saslušanjem stranaka kad nema drugih dokaza ili kad unatoč izvedenim drugim dokazima ustanovi da je to potrebno za utvrđivanje važnih činjenica. Dakle, kad se pored navedene postupovne odredbe, iz koje nesumnjivo proizlazi ovlaštenje ali ne i obveza suda da izvede dokaz saslušanjem stranaka, ima u vidu i odredba čl.220.st.2. ZPP prema kojoj je upravo ovlaštenje suda da odluči koje će dokaze izvesti radi utvrđivanja odlučnih činjenica to eventualno odbijanje dokaznog prijedloga stranaka može predstavljati samo relativno bitnu povredu odredba paničnog postupka (a ne bitnu povrede iz čl. 354.st.2.toč.6. ZPP), ukoliko je neosnovano odbijanje prijedloga za provođenja dokaza imalo utjecaja na pravilnost utvrđenog činjeničnog stana, a što ovdje nije slučaj

14.1. Iz pobijane presude razvidno je koje je dokaze sud prvog stupnja izveo te na kojim dokazima je temeljio presudu, dok je sud prvog stupnja u osporenoj presudi argumentirao razloge zbog kojih je odustao izvesti dokaze (saslušanjem svjedoka i stranaka), a koje obrazloženje ovaj sud ocjenjuje prihvatljivim jer i po ocjeni ovog suda, iskazima stranaka, pored već izvedenih dokaza (materijalne dokumentacije, iskaza saslušanih svjedoka, te nesporne činjenice da se tuženik nalazi u posjedu predmetne nekretnine) ne bi bitno doprinijelo utvrđenju činjeničnog stanja.

15. Tuženik ad/1. u žalbi, osporavajući pravilnost i zakonitost pobijane presude, ističe postojanje relativno bitne procesne povrede iz odredbe iz čl. 354.st.1. u vezi čl. 190. ZPP navodeći da sud nije donio rješenje kojim dopušta objektivnu preinaku tužbe, iako se tuženik ad/1. na ročištu održanom dana **.**.2024. usprotivio preinaci tužbe.

15.1. Odredbom čl.191. st.1. ZPP određeno je da je preinaka tužbe promjena istovjetnosti zahtjeva, povećanje postojećeg ili isticanje drugog zahtjeva uz postojeći, Podneskom od **.**.2024. u dijelu pod toč.1. i 2. tužbenog zahtjeva tužitelji ad/1. i ad/2. i nadalje traže utvrđenje prava suvlasništva predmetne nekretnine k. č. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], svaki po 1/2 dijela, koji dio nekretnine je pobliže prikazan u Stručnom nalazu - vještvu, Stalnog sudskog vještaka za geodeziju Marka Vukše, dipl. ing. geod. iz [adresa] od dana **.**.2022., sa Prilogom 1. - Skicom lica mjesta označene geometrijskim likom, koji je obilježen lomnima točkama A, B, C, D, A, površine 844 m2, koja je u zemljišnim knjigama upisana kao suvlasništvu tuženika ad/1. i ad/2., pa u tom dijelu tužba nije preinačena. No tužitelji ad/1. i ad/2. pod toč.III. dodaju novi zahtjev (kojim traže od tuženika ad/1. predaju u isključivi posjed predmetne nekretnine), i u tom dijelu je tužba doista preinačena.

15.2. U tom smislu potrebno je navesti da su tužitelji ad/1. i ad/2. tužbu preinačili podneskom od **.**.2024., nakon što je tužba tuženicima ad/1. i ad/2. dostavljena na odgovor, ali prije zaključenja prethodnog postupka (na ročištu održanom **.**.2024.) Stoga je za odlučivanje o preinaci tužbe mjerodavna odredba čl.190.st.3. ZPP koja propisuje da sud usprkos protivljenju tuženika preinaci, može dopustiti preinaku tužbe ako smatra da bi to bilo svrsishodno za konačno rješenje odnosa među strankama.

15.3. Iz stanja u spisu proizlazi da je sud očito dopustio preinaku tužbe a okolnost da o tome nije donio posebno rješenje, nema za posljedicu nezakonitost pobijane presude. U konkretnom slučaju, i prema ocjeni ovog suda predmet spora upućuje na zaključak da je sporno preinačenje tužbe bilo svrsishodno za konačno rješenje odnosa između parničnih stranaka (čl. 190.st.3. ZPP).

15.4. To iz razloga jer su pretežiti dokazi u postupku provedeni upravo radi utvrđenja jesu li tužitelji ad/1. i ad/2 stekli pravo vlasništva na spornom dijelu nekretnine, odnosno osporavanja tih tvrdnji, tim više što činjenica jesu li tužitelji ad/1. i ad/2. stekli pravo vlasništva na spornom dijelu nekretnine predstavlja prethodno pitanje za odlučivanje o zahtjevu za predaju u posjed (pri čemu tuženik ad/1. nije ni osporavao da se nalazi u posjedu predmetne nekretnine).

16. Na pravilno i potpuno utvrđeno činjenično stanje, sud je prihvaćanjem zahtjeva tužitelja ad/1. i ad/2. pravilno primijenio materijalno pravo.

17. Tuženik tijekom postupaka, a i sada u žalbi tvrdi da je suvlasnik u 3416/6710 dijela predmetne nekretnine k. č. [katastarska čestica] ukupne površine 6710 upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], koju nekretninu je stekao nasljeđivanjem iza pok. majke OŽ (u postupku preoblikovanje zemljišne knjige tvrdio je da su pok. majku naslijedili samo on i brat ĐŽ, svaki u ½ dijela), a nakon njezine smrti, sa suprugom pok. brata ĐŽ, KŽ sklopio je Ugovor o zamjeni dana **.**.2008., koji se ima smatrati Ugovorom o darovanju i tako stekao pravo vlasništva zemlje u [adresa] u cijelosti. Nadalje navodi da je u postupku preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] upisan kao vlasnik predmetne nekretnine u 3416/6710 dijela, a koji upis tužitelji ad/1. i ad/2. nisu pobijali u za to predviđenim roku. Dakle. tuženik ad/1. osim što je u mirnom i nesmetanom posjedu predmetne nekretnine preko 40 godina, isti je i upisani zemljišno knjižni vlasnik, radi čega zahtjev tužitelja ad/1. i ad/2. nalazi neosnovanim

18. Pravilima o stjecanju prava vlasništva između ostalog propisano da se vlasništvo može steći između ostalog, na temelju pravnog posla, nasljeđivanjem i na temelju zakona, kad su ispunjene sve zakonske pretpostavke, kako je to propisano čl. 114. Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14, 81/15, 94/17 - dalje u tekstu: ZVDSP).

19. U odnosu na žalbeni prigovor vezanosti rješenjem iz postupka obnove zemljišnih knjiga, valja odgovoriti da su tužitelji ad/1. i ad/2. u ovoj pravnoj stvari podnijeli vlasničkopravnu tužbu na utvrđenje prava vlasništva sukladno odredbama ZVDP, a ne tužbu na ispravak sukladno odredbama Zakona o zemljišnim knjigama . Dakle riječ je o vlasničkopravnom zahtjevu koji ne zastarijeva.

20. Iz sadržaja zapisnika suda prvog stupnja poslovni broj: Z-836/2010/3443 od 18. prosinca 2012. koji je sastavljen u postupku preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina]. ne proizlazi da su prednica niti tužitelji ad/1. i ad/2. sudjelovali u navedenom postupku. U sudskoj praksi zauzeto je shvaćanje da rješenje doneseno u završenom postupku obnove zemljišne knjige veže sve stranke koje su sudjelovale u tom postupku, a nisu protiv tog rješenja izjavile prigovor ili podnijele tužbu za ispravak.

21. U postupku obnove zemljišnih knjiga radi se o sumarnom postupku u kojem postupku se ne ulazi u meritum pravne stvari i ne primjenjuju se pravila dokazivanja, već se radi o postupku koji se temelji isključivo na ispravama i službenoj evidenciji te isti predstavlja formalni postupak u kojem se ne provode personalni dokazi, odnosno u navedenom postupku se ne utvrđuje jesu li ispunjene pretpostavke za stjecanje prava vlasništva.

22. Pravni standard "poštenog posjednika" određuje onog koji nije znao niti je iz okolnosti slučaja mogao znati da netko drugi ima pravo na posjed (tako i Vrhovni sud Republike Hrvatske u odluci broj Rev 857/13-3 od 4. travnja 2018.).

23. Prije svega, treba reći, da je jedna od pretpostavki za primjenu stjecanja prava vlasništva dosjelošću, kako u primjeni pravnih pravila primjeni odredbe čl. 28. st. 4. Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima („Službeni list SFRJ 6/80 - dalje: ZOVO), a jednako je propisano i sada odredbom čl. 159. ZVDSP pošten (savjestan) posjed. Dakle, za stjecanje prava vlasništva dosjelošću posjed mora biti barem pošten i trajati zakonom određeno vrijeme. Posjed je pošten, odnosno savjestan ako posjednik ne zna ili ne može znati da stvar koju posjeduje nije njegova (čl. 72. st. 2. ZOVO, a sada čl.18.5. ZVDSP). Poštenje (savjesnost) se pretpostavlja, a nepošten (nesavjestan posjednik) ne može steći vlasništvo nekretnine dosjelošću.

24. Kraj činjenice da je iza pok. RŽ proveden ostavinski postupak u kojem u kojem su sudjelovale parnične stranke u ovom postupku, odnosno njihovi pravni prednici, da je u tom postupku predmetom ostavine utvrđena upravo prijeporna nekretnina, koju je iza smrti pok. RŽ ud. N, naslijedilo troje djece, kao zakonski nasljednici prvog nasljednog reda, tj. majka tužitelja pok. ŠŽ u 1/3, tuženik ad/1. u 1/3 dijela i njihov pokojni brat ĐŽ u 1/3 dijela, što nedvojbeno proizlazi rješenja o nasljeđivanju poslovni broj O-313/78 od 18. lipnja 1980., da su nakon toga nasljednici podijelili naslijeđenu imovinu na način da je prednici tužitelja ad/1. i ad/2, ŠŽ pripalo dva reda mandarina u sredini, a po preostala dva reda gledano s puta lijevo i desno pripala su tuženiku ad/1. i pok. bratu OŽ, da su pok. ŠŽ, a nakon njezine smrti tužitelji ad/1. i ad/2. svoj dio nekretnine dali tuženiku ad/1. da je održava, da ubire plodove te da od novca od prodaje mandarina održava kuću (što upućuje da se radilo o prekarističkom posjedu), kako je to utvrđeno iskazom svjedoka UŽ, te da tuženik ad/1. nije naveo na koji način je stekao suvlasnički dio pok. sestre ŠŽ, pravilan je zaključak suda prvog stupnja da se tuženik ad/1. ne može smatrati samostalnim, poštenim niti zakonitim posjednikom jer je znao i morao znati da je i njegova sestra ŠŽ naslijedila predmetnu nekretninu u 1/3 dijela (isto kao i tuženik ad/1. i sada pok. brat ĐŽ), a nakon čega je između nasljednika sačinjena dioba te je prednici tužitelja ad/1. i ad/2. pripalo u vlasništvo dva reda mandarina i to u sredini, dakle upravo onaj dio k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koji je pobliže prikazan u Stručnom nalazu - vještvu, Stalnog sudskog vještaka za geodeziju Marka Vukše, dipl. ing. geod. iz [adresa] od dana **.**.2022., sa Prilogom 1. - Skicom lica mjesta označene geometrijskim likom, koji je obilježen lomnima točkama A, B, C, D, A, površine 844 m2 , dakle da predmetni dio nekretnine nije njegov.

25. Iz navedenog proizlazi da tuženik ad/1. dosjelošću nije mogao steći suvlasnički dio prednice tužitelja ad/1. i ad/2. od 1/3 naslijeđenog dijela predmetne nekretnine, jer na strani tuženika ad/1. nema poštenja (savjesnosti) u smislu čl. 28. st. 4. ZOVO, odnosno čl.18.st.3. ZVDSP, kao osnovne pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću, bez obzira na vrijeme posjeda iste.

26. Osnovano sud prvog stupnja nije cijenio iskaze svjedoka EŽ i NŽK) jer navedi svjedoci o odnosima u obitelji te eventualnoj diobi kao i vlasništvu predmetne nekretnine nemaju relevantnih saznanja.

27. U odnosu na žalbene navode koji se tiču provedbe parcelacije valja reći da je sudska odluka o utvrđivanju prava vlasništva na dijelu katastarske čestice odnosno novoformiranim česticama neupitna pravna osnova za parcelaciju - izradu prijavnog lista odnosno parcelacijskog elaborata koji će služiti za upis u zemljišne knjige, te su tužitelji ad/1. i ad/2., pored provedbe parcelacije, ukoliko su ispunjene i sve ostale pretpostavke koje propisuje Zakon o zemljišnim knjigama („Narodne novine“ broj 63/19. i 128/22 - dalje: ZZK), Zakon o državnoj izmjeri i katastru nekretnina ( „Narodne novine“, broj: 112/18 i 39/22) i Zakona o prostornom uređenju ("Narodne novine". broj: 153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19, 67/23, dalje: ZPU) ovlašteni tražiti upis uknjižbe tako nastale novoformirane čestice u zemljišnim knjigama te otpis novoformirane čestice u zemljišnim knjigama u smislu odredaba čl. 164. do 181. ZZK te prijenos prava suvlasništva na toj čestici s imena tuženika ad/1. i ad/2. na svoje ime ( čl. 130. st. 1. ZVDSP) . U tom smislu doneseno je pravno shvaćanje Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj: Broj:Su-IV-33/2022-2 od 31. siječnja 2022. Stoga, suprotno žalbenim navodima, za prihvaćanje zahtjeva tužitelja ad/1. i ad/2. u ovom postupku nije bilo potrebno priložiti geodetski elaborat potvrđen od strane nadležnog Ureda za katastar.

28. Tužitelji ad/1. i ad/2. u ovom parničnom postupku dokazali su vlasništvo utuženog dijela nekretnine k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]., koji dio nekretnine je pobliže prikazan u Stručnom nalazu - vještvu, Stalnog sudskog vještaka za geodeziju Marka Vukše, dipl. ing. geod. iz [adresa] od dana **.**.2022., sa Prilogom 1. - Skicom lica mjesta označene geometrijskim likom, koji je obilježen lomnima točkama A, B, C, D, A, površine 844 m2, koja se nalazi u posjedu tuženika ad/1., pa je pravilnom primjenom odredbe čl. 161.st.1. i čl. 162.st.1. ZVDSP prihvaćen zahtjev na predaju tog dijela u isključivi posjed tužiteljima ad/1. i ad/2.

29. I odluka o troškovima parničnog postupka pravilna je i zakonita, kako po osnovi (čl. 154. st. 1. ZPP) tako i po visini (čl. 155. st. 1. ZPP) dosuđenih troškova, koju tuženik ad/1. osporava kroz osporavanje odluke o glavnoj stvari, a na pogrešnu primjenu materijalnog prava u odluci o troškovima sud ne pazi po službenoj dužnosti (čl.365.st.2. ZPP).

30. Zbog navedenog, primjenom odredbe čl. 368.st.1. ZPP odlučeno je kao u izreci.

31. Tužiteljima ad/1. i ad/2. nije priznat trošak odgovora na žalbu jer isti nije bio potreban za vođenje ove parnice (čl. 155.st.1. ZPP).

U Zagrebu 5. svibnja 2026.

Predsjednica vijeća:

Gordana Bošković Majerović