Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj: Gž-289/2026-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sucu toga suda Tomislavu Aralici kao sucu pojedincu, u izvanparničnom postupku predlagateljice BI iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćniku Ivanu Milanoviću, odvjetniku u Umagu, **.**.2008., protiv protustranke Republike Hrvatske, OIB 52634238587, zastupane po Općinskom državnom odvjetništvu u Pazinu, radi uređenja međa, odlučujući povodom žalbe protustranke protiv rješenja Općinskog suda u Pazinu, Stalna služba u Bujama – Buie, poslovni broj R1-305/2024-33 od 6. listopada 2025., dana 5. svibnja 2026.,
r i j e š i o j e
I. Odbija se kao neosnovana žalba protustranke i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Pazinu, Stalna služba u Bujama – Buie, poslovni broj R1-305/2024-33 od 6. listopada 2025.
II. Odbija se kao neosnovan zahtjev protustranke za naknadom troška sastava žalbe.
Obrazloženje
1. Rješenjem Općinskog suda u Pazinu, Stalna služba u Bujama – Buie, poslovni broj R1-305/2024-33 od 6. listopada 2025. odlučeno je:
I Uređuje se međa prema posljednjem mirnom posjedu između nekretnine označene kao k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] s jedne strane i 100/ZGR k. o. [katastarska općina], s druge strane na način da međa ide od točke A do točke B do točke C, sve kako je označeno na geodetskom situacijskom planu od **.**.2023. sastavljen po Nebojši Guzijanu. II Sastavni dio ovog rješenja je geodetski situacijski nacrt uređenja međa mjerničnog vještaka Guzijan Nebojša od **.**.2023. gdje su označene točke A -B- C.
2. Protiv prvog navedenog rješenja pravodobno se žali protustranka zbog svih zakonom predviđenih žalbenih razloga iz odredbe čl. 353. st. 1. toč. 1. do 3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 112/99, 129/00, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, dalje: ZPP). Predlaže da sud drugog stupnja pobijano rješenje ukine ili preinači. Traži naknadu troška sastava žalbe.
3. Žalba nije osnovana.
4. Predlagateljica zahtjeva uređenje međa između svoje nekretnine k. č. br. [katastarska čestica]/ZGR, kuća stanovanja, neuknjižene površine, upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], uknjižena kao vlasništvo tužiteljice BI, i k. č. br. [katastarska čestica] regionalna cesta neuknjižene površine, upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] koja je u vlasništvu Republike Hrvatske.
5. Između ovih dvaju čestica nalazi se sporno zemljište oblika četverokuta označeno na skici mjernika Guzijana točkama A-B-C te zidovima tužiteljičine kuće i nekadašnje štale, na mjerničkoj skici označeno kosim crveni crtama, površine 12m2 (list 87 spisa). Očevidom je utvrđeno da je ta sporna površina zapravo betonirano dvorište ograđeno prema cesti starom ogradom od opeke, pergolama i starom brajdom vinove loze i ulaznom kapijicom (fotografija na listu 29 spisa). Nije sporno da je ova površina u dugogodišnjem posjedu tužiteljice.
6. Sud prvog stupnja u obrazloženju navodi: „… u postupku nije bilo sporazuma među strankama, a niti su stranke bile suglasne da se međa uredi prema katastarskom operatu. Stoga je sud donio odluku na način kao u izreci i to u odnosu na nekretnine koje su predmetom postupka, kako je to označeno i na sk ici, te vidljivo na licu mjesta, da je posjed predlagateljice jasno omeđen, ograđenim zidom, u naravi je to terasa ispred kuće. … predlagateljica imala posljednji mirni posjed na nekretninama koje dijeli ograda, stabla i dijelovi suhozida, pa je tako sud i uredio među.“
7. Na ovaj način sud je prvog stupnja pravilno primijenio odredbe o uređenju međe iz čl. 103 ZV koji propisuje četiri načina uređenja koja se primjenjuju prema hijerarhijskom redoslijedu:
-prema katastarskom nacrtu, ako je to moguće i ako na to stranke pristaju,
-prema sporazumu susjeda,
-prema posljednjem mirnom posjedu,
-prema pravičnoj ocjeni.
8. Pa kako u predmetnom slučaju nije bilo moguće urediti među prema katastarskom nacrtu, a sporazum susjeda – stranaka u postupku, nije postignut, pravilno je međa uređena prema posljednjem mirnom posjedu kog je sud prvog stupnja utvrdio pouzdano i nedvojbeno.
9. Nije osnovan žalbeni razlog da se međa ne može urediti drugačije nego po katastarskom nacrtu jer zakon izrijekom propisuje drugačije. To vrijedi i kad je u pitanju čestica koja je uknjižena u zemljišnim knjigama kao javno dobro i neotuđivo vlasništvo republike Hrvatske.
10. Naime, prema shvaćanju ovog višeg suda, to što je neka nekretnina javno dobro u općoj upotrebi nije prepreka da se između te čestice i one u vlasništvu fizičke osobe uredi međa prema propisima o uređenju među. Uređenje međe nije spor o vlasništvu, to je posebni izvanparnični postupak u kojem se ne odlučuje o vlasništvu nekretnine , već se uređuje međa između dvaju ili više zemljišnih čestica.
11. Isto shvaćanje zauzeto je i u drugim odlukama ovog drugostupanjskog suda, primjerice onoj poslovni broj Gž-1967/2022 od 22. kolovoza 2022. gdje se navodi: "Pogrešno je pravno stajalište prvostupanjskog suda u kojem navodi da postupak uređenja međe u odnosu na nekretninu protustranke nije u sudskoj nadležnosti. Naime, navedeno stajalište nema uporišta niti u jednoj zakonskoj odredbi, a pravno stajalište da postupak uređenja međe nije u nadležnosti upravnog tijela izraženo je i u odluci Visokog upravnog suda Republike Hrvatske broj Us-7504/11 od 23. svibnja 2013."
12. Ali i u odlukama drugih županijskih sudova. Primjerice, u odluci Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž-3691/16 od 05. prosinca 2016. gdje se kaže: „Prijedlog je odbačen, jer sud prvog stupnja smatra da je nekretnina kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] uknjižena kao javno dobro – put i nije vlasništvo protustranke ..., iako protustranka tim lokalnim putem upravlja. Time sud prvog stupnja smatra kako javno dobro predstavlja stvar izvan prometa, slijedom čega ta nekretnina ne može biti predmet postupka za uređenje međe, jer rješavanje sporova u povodu korištenja javnog dobra nije predmet sudske nadležnosti, već upravnih tijela. ... Stoga je osnovana žalba predlagateljice da se uređenje međa između stranaka rješava u sudskom postupku, da je predlagatelj vlasnik nerazvrstane ceste – puta uknjiženog u zemljišne knjige kao javno dobro i kada u odnosu na razloge pobijanog rješenja ističe da u konkretnom slučaju nije došlo do prometa nekretninom protustranke ni stjecanja stvarnog prava predlagateljice na nekretnini protustranke. Naime, u ovom postupku predloženo je uređenje susjedskih prava, međa među nekretninama stranaka, a nije prometovano nekretninom protustranke niti predlagateljica predlaže stjecanje nekog stvarnog prava na nekretnini protustranke.“
13. Na žalbu tuženice valja odgovoriti kako uređenje međe nije parnični postupak u kojem se stranke spore o vlasništvu nekretnine, ili dijela čestice nekretnine, niti se u postupku uređenja međe odlučuje o pravu vlasništva. Također i to da je u više odluka Vrhovnog suda Republike Hrvatske zauzeto shvaćanje kako javno dobro, ako se dugim protekom vremena na koristi kao javno dobro, gubi status javnog dobra (vidjeti odluke VSRH Revt 243/11 od 27. svibnja 2015, Rev-537/1999 od 26. rujna 2002. i druge). A izgled sporne zemljišne površine (betonirano dvorište, ograda i drugo) ukazuje na zaključak da se ona unazad duljeg vremenskog perioda nije koristila kao javni put.
14. Radi toga je po čl. 380. toč, 2. ZPP valjalo odbiti žalbu tuženice kao neosnovanu i potvrditi osporeno rješenje.
15. Kako protustranka nije uspjela u postupku valjalo je po čl. 166. st. 1. ZPP odbiti njen zahtjev za naknadom troškova žalbe.
U Zagrebu 5. svibnja 2026.
Sudac:
Tomislav Aralica
