REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-5698/2025-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Slavka Pavkovića predsjednika vijeća, dr. sc. Jadranka Juga člana vijeća i suca izvjestitelja, Damira Kontreca člana vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i Josipa Turkalja člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice MAA, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupane po punomoćnici Sandri Vračan, odvjetnici u Zagrebu, protiv tuženika MA, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupanog po punomoćniku Branku Kostiću, odvjetniku u Zagrebu, radi iseljenja, odlučujući o prijedlogu tuženika za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-1807/2025-2 od 23. rujna 2025. kojom je preinačena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Ps-141/2024-46 od 21. ožujka 2025., u sjednici održanoj 5. svibnja 2026.
r i j e š i o j e:
Dopušta se tuženiku podnošenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-1807/2025-2 od 23. rujna 2025., u odnosu na pravna pitanja: „1. Je li odredba čl. 162. st. 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" br. 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 90/10., 143/12., 94/17. - službeni pročišćeni tekst, 152/14., 81/15. - službeni pročišćeni tekst - daljnjem tekstu “ZV”) primjenjiva i u onom slučaju kada, nakon što tuženik po primitku tužbe napusti posjed stvari, stvar više neovlašteno ne drži nijedna treća osoba? Drugim riječima, je li činjenica postojanja trećeg “pravog posjednika” u smislu norme čl. 162. st. 4. ZV, ona činjenica koja mora postojati da bi se navedena norma mogla primijeniti?
2. Odnosi li se pravno shvaćanje s pete sjednice Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske (5/19) održane 21. listopada 2019. koje glasi: "Kada tuženik otuđi stvar ili pravo tijekom parnice, na što suprotna stranka nije mogla utjecati, primjenjuju se odredbe iz čl. 162. st. 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, a tek u slučaju kada te odredbe nije moguće primijeniti, tada čl. 195. st. 1. Zakona o parničnom postupku isključuje primjenu pravila o pravno relevantnim činjenicama koje postoje u vrijeme zaključenja glavne rasprave, dakle, mjerodavno je stanje koje je postojalo u vrijeme podnošenja tužbe"
i na one situacije u kojima tuženik, koji je napustio posjed nakon dostave tužbe, stvar nije nikome otuđio i stvar neovlašteno ne drži nijedna osoba odnosno u kojima ne postoji nijedan “pravi posjednik” u smislu norme čl. 162. st. 4. ZV-a?“.
Obrazloženje
1. Tuženik je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-1807/2025-2 od 23. rujna 2025., kojom je preinačena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Ps-141/2024-46 od 21. ožujka 2025.
2. Tužiteljica u odgovoru na prijedlog za dopuštenje revizije predlaže isti odbiti.
3. Postupajući sukladno odredbama čl. 385.a i čl. 387. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11 - pročišćeni tekst, 25/13, 89/14 - Odluka Ustavnog suda RH, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, 146/25 - dalje u tekstu: ZPP) revizijski sud je ocijenio da su ispunjene pretpostavke za dopuštenje revizije u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP, zbog pravnih pitanja navedenih u izreci ovog rješenja, obzirom je riječ o pravnim pitanjima o kojima odluka drugostupanjskog suda odstupa od prakse Vrhovnog suda Republike Hrvatske (primjerice odluke ovoga suda Rev 1173/2022 od 8. svibnja 2024).
4. Budući da su u ovoj pravnoj stvari ispunjene pretpostavke za intervenciju revizijskog suda iz čl. 385.a ZPP i dopuštenje revizije, valjalo je na temelju odredbe čl. 387. st. 1. i čl. 389.b. st. 3. ZPP odlučiti kao u izreci.
5. U odnosu na povrede temeljnih ljudskih prava iz prijedloga za dopuštenje revizije uzima se da je prijedlog u odnosu na njih povučen (čl. 389.b. st. 3. ZPP).
Zagreb, 5. svibnja 2026.
Predsjednik vijeća:
Slavko Pavković
