Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž Ob-169/2026-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od predsjednice vijeća Sanje Joka Umićević, sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća mr.sc. Iris Gović Penić, te članice vijeća Ines Kovačević, u pravnoj stvari tužiteljice ČU, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] Kostajnice, [adresa], zastupane po punomoćnici Snježani Drvodelić, odvjetnici iz Petrinje, protiv I. tuženika HU, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], i II. tuženika OU, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], radi utvrđivanja izvanbračne zajednice, odlučujući o žalbi tužiteljice izjavljene protiv presude Općinskog suda u Sisku, Stalna služba u Petrinji poslovni broj P Ob-26/2025-9 od 16. siječnja 2026., na sjednici vijeća održanoj 5. svibnja 2026.

p r e s u d i o  j e

Odbija se kao neosnovana žalba tužiteljice i potvrđuje presuda Općinskog suda u Sisku, Stalna služba u Petrinji poslovni broj P Ob-26/2025-9 od 16. siječnja 2026.

Obrazloženje

1. Izreka prvostupanjske presude glasi:

"Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice ČU koji glasi:

"Utvrđuje se je tužiteljica ČU iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], živjela u izvanbračnoj zajednici s pok. DU iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], od 2021. godine sve do smrti pok. DU **.**.2025..""

2. Navedenu presudu pravodobno izjavljenom žalbom pobija tuž iteljica zbog svih žalbenih razloga.

3. Žalba je neosnovana.

4. Ispitujući prvostupanjsku presudu, kao i postupak koji joj je prethodio, nije utvrđeno da bi bile počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25 - dalje ZPP), na koje ovaj sud drugog stupnja pazi po službenoj dužnosti temeljem odredbe čl. 365. st. 2. ZPP-a kao niti one koje tužiteljica ističe u žalbi. U provedenom postupku utvrđene su sve činjenice odlučne za donošenje zakonite i pravilne odluke u ovom sporu, te je na osnovu izvedenih dokaza i njihove ocjene, sukladno odredbi čl. 8. ZPP-a, u potpunosti i pravilno utvrđeno činjenično stanje.

5. Tužiteljica u tužbi navodi kako je u braku s pok. DU provela 40 godina, a koji je brak okončan pravomoćnom presudom suda prvog stupnja poslovni broj R1 Ob-102/2020. Međutim, tužiteljica se nedugo nakon razvoda zbližila s pok. DU te su nastavili živjeti zajedno u kućanstvu na adresi zajedničkog prebivališta u [adresa]. Tužiteljica je prala odjeću pok. DU, spremala obroke i u potpunosti brinula o izvanbračnom suprugu. Takva zajednica života koja po svojim karakteristikama ima značajke bračne zajednice je trajala sve do smrti pok. DU **.**.2025.

Napominje se da je tužiteljica obavila sve radnje oko sahrane pok. DU, te da je ispunila njegovu želju za kremiranjem u Krematoriju Mirogoj.

6. Tuženi HU i OU u svojim odgovorima na tužbu naveli su kako se u cijelosti slažu s tužbom tužiteljice za utvrđenje izvanbračne zajednice. Dakle, tuženi nisu osporili činjenične navode tužbe, s tim da nisu niti priznali tužbeni zahtjev.

7. No, sud prvog stupnja temeljem provedenog dokaznog postupka ipak utvrđuje da tužiteljica nije živjela u izvanbračnoj zajednica s pokojnim DU.

8. Prema odredbi čl. 3. ZPP-a stranke mogu slobodno raspolagati zahtjevima koje su stavile u tijeku postupka, one se mogu odreći svog zahtjeva, priznati zahtjev protivnika i nagoditi se, a sud neće uvažiti raspolaganja stranaka koja su u suprotnosti s prisilnim propisima i pravilima javnog morala.

Nadalje, prema odredbi čl. 221. st. 1. ZPP-a ne treba dokazivati činjenice koje je stranka priznala pred sudom u tijeku parnice, ali sud može narediti da se dokazuju i takve činjenice ako smatra da stranka njihovim priznanjem ide za tim da raspolaže zahtjevom kojim ne može raspolagati (čl. 3. st. 3. ZPP-a).

9. Uvidom u rješenje o nasljeđivanju Javne bilježnice Belme Benko kao povjerenika suda, posl. broj O-259/2025 od dana 3. lipnja 2025. utvrđeno je kako su nasljednicima iza pok. DU proglašeni njegovi sinovi OU i HU te unuci mlt. ČUI, mlt. RU, mlt. AU i mlt. ŽU, sve temeljem pisane oporuke ostavitelja.

Iz smrtnog lista proizlazi da je DU, rođ. **.**.1954., umro dana **.**.2025.

Uvidom u spis predmeta prvostupanjskog suda posl. br. R1 Ob-102/2020 utvrđeno je kako su predlagatelji ČU i DU podnijeli sudu prijedlog za sporazumni razvod braka dana 4. ožujka 2020., u kojem su naveli kako je bračna zajednica stranaka prekinuta zbog neslaganja naravi stranaka i nema izgleda da se ista obnovi te su predlagatelji suglasni oko razvoda braka. Rješenjem Općinskog suda u Sisku, Stalna služba u Hrvatskoj Kostajnici posl. br. R1 Ob -102/2020-2 od dana 17. ožujka 2020. razveden je brak ČU i DU.

Uvidom u spis predmeta prvostupanjskog suda posl. br. P Ob-35/2017 utvrđeno je kako je tužiteljica ČU podnijela ovome sudu tužbu protiv tuženika DU, radi utvrđenja bračne stečevine. Presudom na temelju priznanja Općinskog suda u Sisku posl. br. P Ob-35/2017 od dana 5. travnja 2017. utvrđeno je da je tužiteljica ČU suvlasnica u ½ dijela nekretnine označene kao k. č. br. [katastarska čestica] kuća od 115 m², dvorište od 500 m² i oranica od 388 m², upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], koja predstavlja bračnu stečevinu i koju su stranke stekle za vrijeme trajanja bračne zajednice.

Uvidom u spis predmeta prvostupanjskog suda posl. br. P Ob-122/2020 utvrđeno je kako je tužitelj DU podnio tužbu protiv tuženice ČU, radi isplate. U tužbi je tužitelj DU naveo kako unazad više od pet godina ne žive u faktičnoj bračnoj i ekonomskoj zajednici te, iako su odvojili svoje živote, koriste zajedničku kuću u [adresa] Kostajnici ravnopravno i to tako da tužitelj živi u donjem dijelu kuće, a tuženica ČU u gornjem dijelu kuće. Oboje imaju vlastita p rimanja i razdvojili su financije, a tužitelj plaća sve režijske troškove pa stoga od tuženice potražuje dio plaćenih režijskih troškova od 2016. godine do 2019. godine. Spor je završio sklopljenom sudskom nagodbom dana 5. srpnja 2022. kojom se tuženica ČU obvezala tužitelju DU platiti iznos od 3.000,00 kuna u 5 jednakih rata od kolovoza do prosinca 2022.

10. S obzirom na prethodno navedeno pravilan je zaključak suda prvog stupnja da tužiteljica nije dokazala da je živjela u životnoj zajednici sa DU najmanje tri godine od razvoda njihova braka 17. ožujka 2020. pa do njegove smrti 10. siječnja 2025.

Naime, iz prijedloga za sporazumni razvod braka predlagatelja ČU i DU od dana 4. ožujka 2020. proizlazi kako je među njima bračna zajednica prekinuta zbog neslaganja naravi stranaka i nema izgleda da se ista obnovi. S druge strane, tužiteljica nije dokazala da bi se nakon toga njihove naravi ponovno složile do te mjere da bi se životna zajednica između njih obnovila, naprotiv, sve upućuje da se to nije dogodilo.

Neslaganje između tužiteljice i DU traje dulji niz godina, a ogleda se u brakorazvodnom postupku, ali i sporovima imovinsko-pravne prirode.

Tužiteljica je 1. veljače 2017. podnijela protiv DU tužbu radi utvrđivanja bračne stečevine, a predmet koje je kuća u kojoj žive na adresi [adresa], Hrvatska Kostajnica. I u toj tužbi tužiteljica ČU navodi kako su odnosi između nje i DU pogoršani, da DU sve češće prijeti tužiteljici da će navedenu nekretninu pokloniti drugima te je tužiteljica radi zaštite svojih materijalnih prava koja su ugrožena postupcima DU prinuđena obratiti se sudu radi diobe imovine stečene u braku.

Postupak je okončan presudom na temelju priznanja posl. br. P Ob -35/2017 od dana 5. travnja 2017. kojom je utvrđeno da je tužiteljica ČU suvlasnica u ½ dijela nekretnine označene kao k. č. br. [katastarska čestica] kuća od 115 m², dvorište od 500 m² i oranica od 388 m², upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] koja predstavlja bračnu stečevinu i koju su stranke stekle za vrijeme trajanja bračne zajednice.

11. Nadalje, vođen je sudski postupak po tužbi DU od dana 23. ožujka 2020. protiv ČU, radi isplate. U tužbi je tada naveo kako su stranke supružnici, ali već više godina (unazad više od pet godina) ne žive u faktičnoj bračnoj i ekonomskoj zajednici. Iako su odvojile svoje živote, stranke koriste zajedničku kuću u [adresa] Kostajnici ravnopravno i to tako da tužitelj DU živi u donjem dijelu kuće, a tuženica ČU u gornjem dijelu kuće. Oboje imaju svoja vlastita primanja i razdvojili su svoje financije te svatko od njih ima dovoljno sredstava za samostalan život.

Stoga tužitelj DU u tom postupku traži od tuženice ČU da mu plati svoj dio režijskih troškova zajedničke kuće u razdoblju od 2016. do 2019. Ovaj spor okončan je sudskom nagodbom između stranaka od dana 5. srpnja 2022. kojom se tuženica ČU obvezala tužitelju DU platiti iznos od 3.000,00 kuna u pet jednakih rata od po 600,00 kuna od 1. kolovoza 2022. do 1. prosinca 2022.

Od sklopljene sudske nagodbe u tom sporu pa do smrti DU **.**.2025. je prošlo dvije i pol godina.

12. Kako iz provedenih dokaza proizlazi da između tužiteljice i DU od 2017., pa i puno prije toga, nije postojala zajednica njihova života koja bi uključivala kako emocionalnu tako i ekonomsku zajednicu, pravilno sud prvog stupnja smatra neistinitom tvrdnju tužiteljice ČU u ovom postupku kako je između nje i DU postojala emocionalna i financijska zajednica cijelo vrijeme njihovog zajedničkog života koji je trajao 46 godina, jer upravo navedeni sudski postupci dokazuju suprotno.

Sama je potvrdila kako su spavali u različitim sobama, a DU je stalno bio u toj nekoj ljutnji kojoj nije znala razlog.

Svjedok ŠU je navela kako su se tužiteljica i DU razveli budući je DU prijetio tužiteljici da će svoju kuću u kojoj su živjeli dati bratu i da će ona spavati u parku.

Iz svega navedenog nikako ne proizlazi zaključak da bi tužiteljica i pok. DU prije njegove smrti živjeli najmanje tri godine skladnim zajedničkim životom u kojem bi dijelili kako životni prostor, tako i pozitivne emocije, složnost u bitnim živo tnim pitanjima te financije.

Iz materijalne dokumentacije proizlazi upravo suprotno kako među njima nije bilo složnosti nego su konstantno bili u sukobima, a iskazi stranaka i svjedoka nisu vjerodostojni te idu za tim da tužiteljici pribave materijalnu korist u vidu ostvarivanja prava na obiteljsku mirovinu iza pok. DU.

13. Pravilno sud prvog stupnja ističe kako činjenica prijave prebivališta na istoj adresi tužiteljice i pok. DU nije dokaz koji bi potvrdio postojanje i životne zajednice među njima, a koja bi imala sve zakonom propisane elemente izvanbračne zajednice.

14. Slijedom svega navedenoga, pravilno je sud prvog stupnja zaključio da odnos između tužiteljice i pok. DU nije bila životna zajednica sa svim elementima izvanbračne zajednice, neovisno o tome što se iskazima saslušanih osoba djelomično navodi suprotno, a sve to primjenom čl. 3. st. 3. u svezi s čl. 221. st. 1. ZPP-a. Naime, riječ je o raspolaganjima stranaka očito usmjerenima na ostvarivanje prava i povlastica temeljem utvrđenja izvanbračne zajednice (prema iskazu tužiteljice u pitanju je pravo na mirovinu), a ne o stvarnom postojanju te zajednice sukladno čl. 11. Obiteljskog zakona (Narodne novine br. 103/15, 98/19, 47/20, 49/23, 156/23), pa je primjenom čl. 368. st. 1. ZPP-a odbijena žalba tužiteljice i prvostupanjska je presuda potvrđena.

U Zagrebu, 5. svibnja 2026.

Predsjednica vijeća:

Sanja Joka Umićević