REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-1883/2026-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Damira Kontreca člana vijeća i suca izvjestitelja, Slavka Pavkovića člana vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i Josipa Turkalja člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja OG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupaju punomoćnici odvjetnici u Odvjetničkom društvu Vuković i Lalić u Splitu, protiv I-tuženika KG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupaju punomoćnici odvjetnici u Odvjetničkom društvu Ljubičić i Vrdoljak u Splitu, II-tuženika ZG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], i III-tužene SG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupaju punomoćnici odvjetnici u Odvjetničkom društvu Ivančević i partneri u Splitu, radi utvrđenja i uknjižbe prava vlasništva, odlučujući o prijedlogu za dopuštenje revizije I-tuženika protiv presude i rješenja Županijskog suda u Puli-Pola broj Gž-1654/2025-2 od 15. prosinca 2025., kojima je djelomično potvrđena i djelomično preinačena presuda Općinskog suda u Splitu broj P-731/2025-15 od 12. rujna 2025., u sjednici održanoj 5. svibnja 2026.,
r i j e š i o j e:
Odbija se prijedlog I-tuženika za dopuštenje revizije.
Obrazloženje
1. I-tuženik je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude i rješenja Županijskog suda u Puli-Pola broj Gž-1654/2025-2 od 15. prosinca 2025., kojima je djelomično potvrđena i djelomično preinačena presuda Općinskog suda u Splitu broj P-731/2025-15 od 12. rujna 2025.
2. Prijedlog je podnesen u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11-proč.tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25
- dalje: ZPP) zbog pravnih pitanja koja predlagatelj smatra važnim za odluku u ovom sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njihovoj primjeni koja glase:
„1. Je li u postupku pred drugostupanjskim sudom počinjena apsolutno bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. Zakona o parničnom postupku jer o odlučnim činjenicama postoji proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava (Ugovora) i zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih isprava ili zapisnika, u situaciji kada sud utvrđuje da je tužitelj stekao pravo vlasništva na spornom dijelu nekretnine, dok iz samog iskaza tužitelja i teksta Ugovora proizlazi da je na tom dijelu ugovoreno isključivo pravo stvarne služnosti (pravo prolaza)?
2. Je li u postupku pred drugostupanjskim sudom počinjena apsolutno bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP jer presuda ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, ako o odlučnim činjenicama postoji proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava ili zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih isprava ili zapisnika?
3. Čini li drugostupanjski sud bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st.1. u vezi s čl. 375. st.1. Zakona o parničnom postupku kada odbije žalbu kao neosnovanu, a da pri tome ne ocijeni i ne obrazloži žalbene navode koji su od odlučnog značaja, posebice prigovor o pravnoj nemogućnosti da tužitelj istovremeno bude upisani suvlasnik (temeljem ranije presude P-968/2020) i traži isključivo vlasništvo realnog dijela (u ovom predmetu) te prigovore na nalaz i mišljenje vještaka koji su ukazivali na pogrešnu identifikaciju nekretnine?
4. Je li drugostupanjski sud u obrazloženju svoje drugostupanjske odluke kojom odbija žalbu i potvrđuje prvostupanjsku odluku u postupcima koji su u tijeku na dan 1. rujna 2019. (ili kasnije) dužan izložiti svoje shvaćanje o žalbenim prigovorima bez obzira na prihvaćanje činjeničnog stanja i primjene materijalnog prava prvostupanjskog suda, imajući u vidu stupanje na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 70/2019) kojom je brisan dotadašnji st. 5. čl. 375. Zakona o parničnom postupku? Je li drugostupanjski sud u takvom slučaju obvezan obrazložiti razloge zbog kojih se nije osvrnuo na žalbene navode za koje smatra da nisu od odlučnog značaja? Čini li sud bitnu povredu odredaba parničnog postupka ukoliko se u takvoj situaciji samo pozove da su sva utvrđenja prvostupanjskog suda pravilna umjesto osvrta na žalbene razloge i dovođenje vlastite ocjene činjenica u svezu s procesnim i materijalnim pravom i davanja obrazloženja u pogledu toga, sve u smislu odredbi čl. 375. st.1. i čl. 354. st.2. toč. 11. ZPP?
5. Je li sud ovlašten tumačiti odredbu ugovora koja jasno i nedvosmisleno izražava volju ugovornih strana suprotno njezinom izričaju (contra legem), na način da ugovoreni termin „pravo prolaza“ (služnost) tumači kao zadržavanje „prava vlasništva“, iako ugovor izričito navodi da prodavatelji ostavljaju pravo prolaza, a ne vlasništvo, te time postupa suprotno odredbi čl. 319. Zakona o obveznim odnosima?
6. Može li sud prihvatiti zahtjev za utvrđenje isključivog prava vlasništva na realnom dijelu nekretnine ako je tužitelj prethodno, na temelju istih isprava, ishodio pravomoćnu sudsku odluku kojom je utvrđen njegov idealni suvlasnički dio na cijeloj nekretnini, a da prethodno nije proveden postupka razvrgnuća suvlasničke zajednice?
7. Može li se smatrati poštenim (savjesnim) posjednikom u smislu stjecanja prava vlasništva dosjelošću (čl. 159. ZVDSP/ čl. 28. ZOVO) osoba koja zna da je u zemljišnim knjigama upisana kao suvlasnik te koja je to suvlasništvo aktivno štitila sudskim putem, a da pritom između suvlasnika nikada nije izvršena fizička dioba niti potpisan ugovor o razvrgnuću?“.
3. Odgovor na prijedlog za dopuštenje revizije nije podnesen.
4. Prijedlog nije osnovan.
5. Postupajući u skladu s odredbom čl. 385.a st. 1. i čl. 387. ZPP ocijenjeno je da prvo i peto postavljena pitanja naznačena u prijedlogu za dopuštenje revizije I-tuženika nisu važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njihovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu jer obrazlažući razloge važnosti tih pitanja I-tuženik osporava činjenična utvrđenja i ocjenu dokaza provedenu u postupku, pa ta pitanja nisu važna za odluku u sporu, osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njihovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu.
6. Drugim postupovnopravnim pitanjem I-tuženik neosnovano sugerira prihvatiti da je u postupku pred drugostupanjskim sudom počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP. Osim što takva povreda nije počinjena (jer su dani jasni i neproturječni razlozi o svim odlučnim činjenicama), ne radi se o pravnom pitanju kakvo ima na umu odredba članka 385.a ZPP.
7. Naznačujući treće i četvrto pitanje, kojim sugerira na počinjenje bitne povrede odredaba paničnog postupka iz čl. 354. st.1. u vezi s čl. 375. st.1. ZPP I-tuženik polazi od postupovne pretpostavke koja nije ostvarena jer je drugostupanjski sud odgovorio na sve žalbene razloge od odlučnog značenja za donošenje odluke o osnovanosti žalbe.
8. Šesto i sedmo postavljena pitanja nisu pravna pitanja u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP obzirom I-tuženik nije iznio odgovarajuće razloge važnosti. Naime, odluke na koje se predlagatelj poziva kao razloge važnosti, ne predstavljaju odgovarajuće razloge važnosti tih pitanja s obzirom da u tim odlukama nije zauzeto shvaćanje o postavljenim pitanjima.
9. Slijedom navedenog valjalo je na temelju odredbe čl. 389.b st. 1. ZPP odlučiti kao u izreci ovog rješenja.
Zagreb, 5. svibnja 2026.
Predsjednik vijeća:
dr. sc. Jadranko Jug
