REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-1630/2026-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Damira Kontreca člana vijeća i suca izvjestitelja, Slavka Pavkovića člana vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i Josipa Turkalja člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice CT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Goran Šljivić, odvjetnik u Rovinju, protiv tuženika Raiffeisenbank Austria d.d., Zagreb, Magazinska 69, OIB:53056966535, kojeg zastupa punomoćnik Saša Poldan, odvjetnik u Zajedničkom odvjetničkom uredu Poldan, Gatara, Vižintin, Komorski i Primorac u Rijeci, radi utvrđenja ništetnosti i isplate, odlučujući o prijedlogu za dopuštenje revizije tužiteljice protiv presude i rješenja Županijskog suda u Zagrebu broj Gž-3312/2024-3 od 21. listopada 2025., kojima je djelomično potvrđena, djelomično preinačena i djelomično ukinuta presuda Općinskog suda u Puli-Pola broj P-287/2023-31 od 19. ožujka 2024., u sjednici održanoj 5. svibnja 2026.,
r i j e š i o j e:
Dopušta se revizija tužiteljice protiv presude Županijskog suda u Zagrebu broj Gž-3312/2024-3 od 21. listopada 2025. u dijelu pod toč. II. izreke zbog pravnih pitanja:
„Jesu li sklapanjem Dodatka ugovora o kreditu, a kojim je izvršena konverzija kredita sukladno odredbama Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju (NN 102/15), riješeni svi sporni odnosi u smislu Zakona o potrošačkom kreditiranju („Narodne novine“, br. 75/2009., 112/2012., 143/2013., 147/2013., 9/2015., 78/2015., 102/2015. i 52/2016.), kojim je regulirana konverzija kredita ugovorenih u CHF u protuvrijednosti kuna - ili tužiteljica unatoč konverziji ima pravo na i daljnje obeštećenje i potpunu restituciju kroz povrat svih neosnovano isplaćenih (preplaćenih) iznosa od trenutka sklapanja glavnog ugovora?
Gubi li korisnik kredita ugovorenog s valutnom klauzulom CHF sklapanjem dodatka ugovora o kreditu kojim je učinjena konverzija pravo na punu restituciju uslijed posljedica ugovaranja nepoštenih i ništetnih ugovornih odredbi o promjenjivoj kamatnoj stopi i valutnoj klauzuli u valuti CHF u osnovnom ugovoru o kreditu?
Ima li potrošač pravo od banke zahtijevati isplatu po kriteriju razlike preostale nedospjele glavnice između glavnice u valuti CHF izračunate prema tečaju na dan isplate kredita i glavnice u valuti EUR na dan konverzije Ugovora o kreditu kada je Aneks Ugovora o kreditu kojim je izvršena konverzija osnovnog kredita s valutnom klauzulom u CHF u ugovor s valutnom klauzulom u EUR sklopljen na temelju odredbi Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju („Narodne novine“ broj 102/15, dalje ZID ZPK)?
Ima li potrošač pravo na punu restituciju svega što je preplatio temeljem nepoštenih i ništetnih odredbi Ugovora o kreditu, koji je sklopljen u valutnoj klauzuli u CHF, a u vezi kojeg je sklopljen Dodatak Ugovora o kreditu kojim je izvršena konverzija sukladno izričitim i prisilnim odredbama Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju („Narodne novine“ broj: 102/15, dalje: ZID ZPK), pa tako i pravo na razliku glavnice, koju je vještak izračunao u simuliranom planu otplate u valuti kune na dan provedbe konverzije i one utvrđene sklopljenim Dodatkom ugovora o kreditu, te pazi li sud u tom slučaju po službenoj dužnosti na ništetnost Dodatka Ugovora o kreditu?“.
Obrazloženje
1. Tužiteljica je podnijela prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu broj Gž-3312/2024-3 od 21. listopada 2025., kojom je djelomično potvrđena i djelomično preinačena presuda Općinskog suda u Puli-Pola broj P- 287/2023-31 od 19. ožujka 2024. navodeći pravna pitanja koja smatra važnim u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – dalje: ZPP), a koja glase:
„Jesu li sklapanjem Dodatka ugovora o kreditu, a kojim je izvršena konverzija kredita sukladno odredbama Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju (NN 102/15), riješeni svi sporni odnosi u smislu Zakona o potrošačkom kreditiranju („Narodne novine“, br. 75/2009., 112/2012., 143/2013., 147/2013., 9/2015., 78/2015., 102/2015. i 52/2016.), kojim je regulirana konverzija kredita ugovorenih u CHF u protuvrijednosti kuna - ili tužiteljica unatoč konverziji ima pravo na i daljnje obeštećenje i potpunu restituciju kroz povrat svih neosnovano isplaćenih (preplaćenih) iznosa od trenutka sklapanja glavnog ugovora?
Gubi li korisnik kredita ugovorenog s valutnom klauzulom CHF sklapanjem dodatka ugovora o kreditu kojim je učinjena konverzija pravo na punu restituciju uslijed posljedica ugovaranja nepoštenih i ništetnih ugovornih odredbi o promjenjivoj kamatnoj stopi i valutnoj klauzuli u valuti CHF u osnovnom ugovoru o kreditu?
Ima li potrošač pravo od banke zahtijevati isplatu po kriteriju razlike preostale nedospjele glavnice između glavnice u valuti CHF izračunate prema tečaju na dan isplate kredita i glavnice u valuti EUR na dan konverzije Ugovora o kreditu kada je Aneks Ugovora o kreditu kojim je izvršena konverzija osnovnog kredita s valutnom klauzulom u CHF u ugovor s valutnom klauzulom u EUR sklopljen na temelju odredbi Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju („Narodne novine“ broj 102/15, dalje ZID ZPK)?
Ima li potrošač pravo na punu restituciju svega što je preplatio temeljem nepoštenih i ništetnih odredbi Ugovora o kreditu, koji je sklopljen u valutnoj klauzuli u CHF, a u vezi kojeg je sklopljen Dodatak Ugovora o kreditu kojim je izvršena konverzija sukladno izričitim i prisilnim odredbama Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju („Narodne novine“ broj: 102/15, dalje: ZID ZPK), pa tako i pravo na razliku glavnice, koju je vještak izračunao u simuliranom planu otplate u valuti kune na dan provedbe konverzije i one utvrđene sklopljenim Dodatkom ugovora o kreditu, te pazi li sud u tom slučaju po službenoj dužnosti na ništetnost Dodatka Ugovora o kreditu?“.
2. U prijedlogu tužiteljica navodi i da joj je povrijeđeno pravo na pravično suđenje zajamčeno čl. 29. st. 1. Ustava Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 56/90, 135/97, 8/98 - službeni pročišćeni tekst, 113/00, 124/00 - službeni pročišćeni tekst, 28/01, 41/01 - službeni pročišćeni tekst, 76/10, 85/10 - službeni pročišćeni tekst, 5/14 i 69/17) i čl. 6. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine – Međunarodni ugovori" broj 18/97, 6/99, 14/02, 13/03, 9/05, 1/06, 2/10 i 13/17 - dalje: Konvencija) (čl. 385.a st. 2. ZPP).
3. Odgovor na prijedlog za dopuštenje revizije nije podnesen.
4. Prijedlog je osnovan.
5. Postupajući u skladu s odredbama čl. 385.a i čl. 387. ZPP revizijski sud je ocijenio da su pitanja navedena u izreci ovog rješenja važna za odluku o sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njihovoj primjeni, jer je riječ o pitanjima od kojih zavisi odluka u ovoj pravnoj stvari, a glede kojih pitanja praksa ovoga suda nije jedinstvena (primjerice odluke ovoga suda Rev 1096/2022 od 8. studenoga 2022., Rev 586/2019 od 16. studenoga 2022. i Rev 637/2019 od 15. studenoga 2022.).
6. Stoga je postupajući u smislu odredbe čl. 389.b st. 3. ZPP vijeće Vrhovnog suda Republike Hrvatske ocijenilo da je protiv drugostupanjske presude dopuštena revizija zbog pravnih pitanja navedenih u izreci.
7. U odnosu na istaknutu povredu prava na pravično suđenje uzima se da je prijedlog povučen u smislu odredbe čl. 389.b st. 3. ZPP.
Zagreb, 5. svibnja 2026.
Predsjednik vijeća:
dr. sc. Jadranko Jug
