REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Revd-1230/2024-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Ivana Vučemila predsjednika vijeća, Darka Milkovića člana vijeća i suca izvjestitelja, Marine Paulić članice vijeća, mr.sc. Senije Ledić članice vijeća i Josipa Turkalja člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice LM OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], koju zastupa punomoćnica Jadranka Sloković, odvjetnica u Zagrebu, protiv tuženika ZM OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnica Vesna Rogulj, odvjetnica u Zagrebu, radi zaključenja Ugovora o kupoprodaji stana, odlučujući o prijedlogu tužiteljice za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-2415/2023-2 od 21. studenoga 2023., kojom je potvrđena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-2449/2019-39 od 23. siječnja 2023., u sjednici održanoj 5. svibnja 2026.,

r i j e š i o  j e :

I. Prijedlog tužiteljice za dopuštenje revizije odbija se u odnosu na postavljena pitanja.

II. Odbacuje se prijedlog tužiteljice za dopuštenje revizije u odnosu na povredu temeljnih ljudskih prava.

Obrazloženje

1. Tužiteljica je podnijela prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-2415/2023-2 od 21. studenoga 2023. kojom je potvrđena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P- 2449/2019-39 od 23. siječnja 2023.

2.1. Tužiteljica je postavila pitanja koja smatra pravnim pitanjima važnim za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njihovoj primjeni, a koja glase:

1. Može li sud u situaciji u kojoj tuženik nije dokazao niti jednu tvrdnju na kojoj temelji osporavanje tužbe, odbiti tužbeni zahtjev iako iz svih okolnosti proizlazi osnovanost tužbe?

2. Je li sud u primjeni čl. 8. ZPP-a ovlašten, ukoliko ne može sa sigurnošću utvrditi određenu činjenicu, o postojanju te činjenice zaključivati procjenjujući vjerojatnost njezinog postojanja ili je u tom slučaju dužan primijeniti pravilo o teretu dokazivanja iz čl. 221.a ZPP-a?

3. Može li sud u primjeni čl. 8. ZPP-a određene dokaze i dokazna sredstva smatrati nužnima za dokazivanje neke činjenice kao isključivo podobnima (npr. pisani ugovor), a zanemariti ostale dokaze kao neprikladne za dokazivanje?

4. Je li sud kada u presudi nije naveo razloge o odlučnim činjenicama i obrazložio drugostupanjsku odluku u smislu čl. 369. st. 1. ZPP-a počinio i apsolutno bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPPa? 5. Je li drugostupanjski sud ovlašten utvrditi žalbene navode neosnovanima, a bez da je iz obrazloženja presude jasno i nedvojbeno vidljivo da je prilikom donošenja odluke o žalbi pažljivo razmotrio i obrazloženo odgovorio na sve žalbene navode?

6. Predstavlja li propust drugostupanjskog suda da se obrazloženo očituje o žalbenim navodima bitno povredu odredaba Zakona o parničnom postupku iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a?

7. Odnose li se odredbe Zakona o parničnom postupku o obveznom sadržaju pisano izrađene presude iz čl. 338. ZPP-a i na drugostupanjske odluke?

8. Je li drugostupanjski sud ovlašten primjenjujući odredbu čl. 368. st. 1. ZPPa potvrditi prvostupanjsku presudu u čijem je obrazloženju zanemaren znatni dio činjeničnog supstrata tužbe i znatni dio sadržaja provedenih dokaza?

2.2. Također, prijedlog za dopuštenje revizije tužiteljica podnosi iz razloga što smatra da joj je u postupku pred drugostupanjskim sudom zbog osobito teških povreda odredaba parničnog postupka kao i zbog pogrešne primjene materijalnog prava, povrijeđeno temeljno ljudsko pravo - pravo na pošteno suđenje, kao i pravo na jednakost pred zakonom zajamčena Ustavom Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 56/90, 135/97, 08/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10, 05/14, dalje u tekstu: Ustav) i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine" - Međunarodni ugovori, broj 18/97, 6/99 - proč. tekst, 8/99 - ispr., 14/02, 1/06 i 13/17 - dalje: Konvencija).

3. U odgovoru na prijedlog za dopuštenje revizije tuženik je osporio navode tužiteljice i predložio da se prijedlog odbije kao neosnovan.

4. Prijedlog tužiteljice djelomično nije osnovan, a djelomično nije dopušten.

5. Postupajući sukladno odredbi čl. 387. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP), revizijski sud je ocijenio da postavljena pitanja u prijedlogu nisu važna u smislu odredbe članka 385.a stavak 1. ZPP za odluku o sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu. To stoga jer postavljena pitanja predstavljaju prigovor bitne povrede odredaba parničnog postupka. Niti u pitanjima niti u obrazloženju prijedloga za dopuštenje revizije tužiteljica ne konkretizira u čemu se bitna povreda sastoji s obzirom na okolnost konkretnog predmeta.

6. Tužiteljica nije učinila vjerojatnim da joj je u postupku pred nižestupanjskim sudovima zbog osobito teške povrede odredaba parničnog postupka ili pogrešne primjene materijalnog prava povrijeđeno temeljno ljudsko pravo zajamčeno Ustavom i Konvencijom i to pravo na pošteno suđenje.

7. Prema tome, nije riječ o važnim pravnim pitanjima u smislu čl. 385.a st. 1. ZPP-a, pa je prijedlog za dopuštenje revizije valjalo odbiti na temelju odredbe čl. 389.b st. 1. i st. 2. ZPP-a i riješiti kao u toč. I. izreke.

8. S obzirom da predlagateljica nije učinila vjerojatnim da su joj povrijeđena temeljna ljudska prava u smislu odredbe čl. 385.a st. 2. ZPP, valjalo je na temelju odredbe čl. 389.a st. 4. ZPP odbaciti prijedlog za dopuštenje revizije temeljen na odredbi čl. 385.a st. 2. ZPP, te riješiti kao u toč. II. izreke.

Zagreb, 5. svibnja 2026.

Predsjednik vijeća:

Ivan Vučemil