REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI KAZNENI SUD U ZAGREBU

Ilica - Selska, Ilica 207

Poslovni broj: K-577/2020-36

U IME REPUBLIKE HRVATSKE

P R E S U D A

Općinski kazneni sud u Zagrebu, po sucu toga suda Dubravki Čošić, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje Leonarda Lavaronija kao zapisničara, u kaznenom predmetu protiv optuženog TL, zbog kaznenog djela iz članka 271. stavka 1. u vezi s čl. 52. Kaznenog zakona i dr. ("Narodne novine" broj 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, 114/22, 114/23 i 36/24 dalje u tekstu: KZ/11), a povodom optužnice Općinskog kaznenog državnog odvjetništva u Zagrebu, broj K-DO-1777/19 od 7. siječnja 2020., nakon održane javne rasprave u prisutnosti zastupnice optužbe HL, te optuženika osobno uz braniteljicu u zamjeni Mirnu Ferk, odvjetnicu, dana 4. svibnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

Na temelju članka 453 točka 3 ZKP/08

optuženi TL - bez nadimka, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin T i H rođene Ć, rođen **.**.1977. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljan Republike Hrvatske, srednja elektrostrojarska škola sa 4 razreda, elektrostrojarski tehničar, socijalna skrb jednom godišnje od 400,00 eura, udovac, bez djece, bez imovine, bez čina, bez odlikovanja, osuđivanog: 1998. za tešku krađu po čl. 217 st. 1 t. 2 KZ/97; 2002. za zlouporabu opojnih droga po čl. 173 st. 1 KZ/97; 2003. za razbojništvo po čl. 218 st. 1 KZ/97; 2003. za zlouporabu opojnih droga po čl. 173 st. 1 KZ/97; 2004. za krađu po čl. 216 st. 1 KZ/97; 2004. za uništenje i oštećenje tuđe stvari po čl. 222 st. 1 KZ/97; 2005. za zlouporabu opojnih droga po čl. 173 st. 1 KZ/97; 2006. za krađu po čl. 216 st. 1 KZ/97; 2007. za zlouporabu opojnih droga po čl. 173 st. 1 KZ/97; 2007. za razbojničku krađu po čl. 219 st. 1 KZ/97; 2007. za krađu po čl. 216 st. 1 KZ/97; 2008. za krađu po čl. 216 st. 1 KZ/97; 2009. za krađu po čl. 216 st. 1 KZ/97; 2009. za krađu po čl. 216 st. 1 KZ/97; 2009. a krađu po čl. 216 st. 1 KZ/97; 2010. za krađu po čl. 216 st. 1 KZ/97; 2013. za krađu po čl. 228 st. 1 KZ/11; 2014. za krađu po čl. 228 st. 1 KZ/11 i krivotvorenje isprave iz čl. 278 st. 1 KZ/11; 2016. za krađu po čl. 228 st. 1 KZ/11 i za računalnu prijevaru po čl. 271 st. 1 KZ/11; 2017. za krađu po čl. 228 st. 1 KZ/11 i za računalnu prijevaru po čl. 271 st. 1 KZ/11;

o s l o b a đ a  s e  o d  o p t u ž b e

da bi:

- 21. listopada 2015., u vremenu od 18,32 do 18,51 sati, u Zagrebu, u namjeri da se neovlašteno materijalno okoristi, nakon što je na točno neutvrđen način pribavio American Express karticu izdanu od strane trgovačkog društva PBZ Card d.o.o. korisnici ĆL, a na kojoj se kartici na poleđini nalazi magnetski zapis s podacima o izdavatelju i korisniku kartice, koji zapis provlačenjem kroz POS uređaj odobrava traženu transakciju, iako svjestan da se koristi tuđom karticom i da za to nema ovlaštenja, na prodajnim mjestima kioska "Tiska" i "iNovine" izvršio kupovinu razne robe, prilikom čega su mu kod izdavanja robe izdani računi i slipovi, koje je vlastoručno potpisivao imenom korisnice kartice ĆL, pa je tako:

- na adresi u [adresa], na kiosku Tiska P-2440, karticom korisnice ĆL u 18,32 sati platio račun u iznosu od 1.301,00 kunu,

- na adresi u [adresa], na kiosku Tiska P-2440, karticom korisnice ĆL u 18,34 sati platio račun u iznosu od 1.301,00 kunu,

- na adresi u [adresa], na kiosku iNovine, poslovnica 652, karticom ĆL u 18,51 sati, platio račun u iznosu od 1.300,00 kuna,

- čime je na opisani način trgovačkom društvu PBZ Card d.o.o. prouzročio štetu u ukupnom iznosu od 3.902,00 kune,

- d a k l e, s ciljem da sebi pribavi protupravnu imovinsku korist unio računalne podatke i na taj način prouzročio štetu drugome, te izradio lažnu ispravu s ciljem da ju uporabi kao pravu,

- pa da bi time počinio kazneno djelo protiv računalnih sustava, programa i podataka – produljeno kazneno djelo računalne prijevare, opisano i kažnjivo po članku 271. stavku 1. u vezi s čl. 52. Kaznenog zakona i kazneno djelo krivotvorenja – produljeno kazneno djelo krivotvorenja isprave, opisano i kažnjivo po članku 278. stavku 1. Kaznenog zakona u vezi sa člankom 52. Kaznenog zakona, a sve u vezi sa člankom 51. Kaznenog zakona/11.

Na temelju čl. 149 st. 1 ZKP/08 troškovi kaznenog postupka padaju na teret proračunskih sredstava.

Obrazloženje

1. Općinsko kazneno državno odvjetništvo u Zagrebu podiglo je optužnicu broj K-DO- 1777/19 od 7. siječnja 2020. protiv okrivljenog TL zbog kaznenog djela iz članka 271 stavak 1 u svezi s člankom 52 KZ/11 i zbog kaznenog djela iz članka 278 stavak 1 u svezi s člankom 52 KZ11, a sve u svezi s člankom 51 KZ11. Utužena kaznena djela činjenično su i pravno opisana u izreci ove presude.

2. Pozvan na raspravi da se očituje o tome kakav stav zauzima prema optužbi, okrivljeni TL očitovao se je na način da se ne smatra krivim.

3. Tijekom dokaznog postupka sud je uz suglasne prijedloge stranaka pročitao iskaz svjedokinje ĆL koja je ispitana na ranijoj raspravi te je također uz suglasnost stranaka pročitao nalaz i mišljenje vještaka za informatiku Miroslava Bače, nalaz i mišljenje vještaka psihijatra doktora Željka Marinića te nalaz i mišljenje vještakinje za rukopise Natalie Milanje Hribar ispred Centra Ivan Vučetić. Nadalje je sud pročitao materijalnu dokumentaciju iz spisa, i to dopis PBZ Card-a o prijavi i zlouporabi American Express kartice korisnice ĆL od 2. listopada 2015., razgledani su potpisani slipovi PBZ Card-a od 21. listopada 2015., pročitana je pristupnica za American Express karticu za klijente Privredne banke Zagreb na ime ĆL, zapisnik o privremenom oduzimanju predmeta od 4. studenog 2015., potvrda o privremenom oduzimanju predmeta od 4. studenog 2015. serijski broj: [serijski broj] sa snimkom video nadzora kioska "Tisak", razgledane su fotografije video nadzora od 21. listopada 2015., pročitano je izvješće Policijske uprave zagrebačke, V. Policijske postaje od 20. svibnja 2019., izvješće Policijske uprave zagrebačke, V. Policijske postaje od 26. listopada 2015., službena zabilješka V PP Zagreb od 20. prosinca 2019. Također je sud pregledao snimku video nadzora sa lista 71 spisa iz kioska „Tiska“. Na kraju, sud je pročitao uvjerenje kaznene evidencije za okrivljenika sa listova 204 do 208 spisa, a prije dovršetka dokaznog postupka prešlo se je na ispitivanje okrivljenika.

4. Na temelju tako provedenog dokaznog postupka tj. analizirajući i ocjenjujući kako obranu optuženika tako i iskaz saslušane svjedokinje te rezultate drugih provedenih dokaza, svakog zasebno i u međusobnoj vezi, ovaj sud je utvrdio da u postupku nije sa sigurnošću dokazano da bi optuženik počinio inkriminirana mu kaznena djela.

5. Pozvan na iskazivanje na raspravi 4. svibnja 2026. okrivljeni TL je istaknuo da on ne bi iznosio obranu jer ju je već ranije iznio te je istaknuo da neće odgovarati na pitanja, pa je ovaj sud temeljem ovlaštenja iz članka 435 stavak 2 ZKP - a pregledao snimku prvog ispitivanja okrivljenika kojom prilikom je okrivljenik iskazao kako on nije počinio kaznena djela koja mu se stavljaju na teret jer tada nije ni bio u Hrvatskoj nego je bio na svadbi u drugoj državi.

5.1. Iz ovakove obrane okrivljenika proizlazi da isti u ovom postupku u cijelosti osporava učin kaznenih djela koja mu se stavljaju na teret , a sukladno svojoj prethodno izloženoj obrani okrivljenik je predložio da se zatraže podaci o njegovom prelasku državne granice na Bajakovu 20. listopada 2015. za period od dva dana prije i poslije kritičnog trenutka na okolnost alibija da je u to vrijeme bio na svadbi u Srbiji, a što je sud i učinio ali takva provjera okrivljenikovog alibija nije dala nekih rezultata s obzirom je Postaja granične policije Bajakovo povodom upita suda za provjerom kroz službene evidencije da li je okrivljeni TL prelazio granicu RH i Srbije u vremenu od 19. do 23. listopada 2015., obavijestila ovaj sud da provjerom kroz službene evidencije o prelasku granice za osobu TL nisu pronašli podatke o prelasku granice preko PGP Bajakovo u vremenu od 19. do 23. listopada 2015., ali je pritom napomenuto da se podaci u sustavu o prelasku državne granice u pravilu ne pohranjuju dulje od 5 godina pa kako je odgovor dan 10.3.2025. (list 418), tako je dugotrajnost ovog postupka očigledno utjecala na mogućnost provjere zatraženih podataka.

5.2. Okrivljenik je nadalje u tijeku ovog postupka (nakon spajanja više kaznenih predmeta u kojima se inkriminiraju događaji iz višegodišnjeg vremenskog perioda) ukazao na svoju neubrojivost utvrđenu u drugom kaznenom postupku, pa je ovaj sud imajući u vidu također da je okrivljenik i u ovom postupku bio privremeno raspravno nesposoban (rasprava 13.9.2021.) zbog psihičkih poteškoća , proveo i psihijatrijsko vještačenje na okolnost njegove ubrojivosti tempore criminis tj. u inkriminirano vrijeme iz ovog postupka (budući je ovaj kazneni postupak ponovno razdvojen od prethodno spojenih predmeta).

6. Psihijatrijski vještak dr. Željko Marinić u svojem je nalazu i mišljenju najprije izložio dostupnu medicinsku dokumentaciju u koju je izvršio uvid te je potom izložio vlastitu opservaciju i učinjenu neuropsihijatrijsku obradu okrivljenika nakon čega je dao i mišljenje za ispitanika. Vještak u bitnom navodi da je iz obilne medicinske dokumentacije vidljivo da je okrivljenik bio liječen i u više bolnica i ambulantno kroz dulji vremenski period te je zadnji nalaz iz svibnja 2022. kada su postavljene dijagnoze duševnog poremećaja i poremećaja ponašanja uzrokovanih uzimanjem opijata te sindrom ovisnosti i nespecifična neorganska psihoza te je primijenjena terapija metadonom i pregabalinom (anksiolitik). Iz te obilne dokumentacije, navodi vještak, proizlazi da je okrivljenik dugogodišnji politoksikomanski ovisnik no prema cjelokupnoj medicinskoj dokumentaciji u kritično vrijeme učina kaznenih djela kod ispitanika nisu zabilježeni psihopatološki simptomi koji bi ukazivali na psihotičnu dekompenzaciju. Vještak navodi da se okrivljenik deklarirao kao osoba sniženog intelektualnog kapaciteta kod kojeg se od ranog mladenačkog doba registriraju poremećaji u ponašanju, nestabilne i nezrele ličnosti koja odgovara disocijalnom poremećaju, a preko 25 godina kod istog se bilježe psihičke promjene, a zbog dugogodišnjeg uzimanja droga razvio se sindrom politoksikomanske ovisnosti sa dominacijom opijata što je dovelo do cijelog niza poteškoća, a dugotrajnost konzumiranja različitih psihoaktivnih tvari je dovela do oštećenja središnjeg živčanog sustava tako da su prisutne i promjene iz kruga početnog psihoorganskog sindroma. Vještak navodi da je sve ovo zajedno utjecalo na okrivljenikovo ponašanja i odlučivanje tako da je njegova mogućnost upravljanja svojim postupcima kao i vladanja svojom voljom tempore criminis bila smanjena i to bitno. Još vještak navodi da s obzirom se radi o višegodišnjem duševnom bolesniku koji je u potrebi psihijatrijske skrbi i kontrole preporučuje izricanje sigurnosnih mjera liječenja.

6.1. Nalaz i mišljenje vještaka psihijatra sud je u cijelosti prihvatio jer je isti dan od stručne osobe na temelju pregledane medicinske dokumentacije i vlastite opservacije okrivljenika kao i na temelju pravila znanosti struke i iskustva.

6.2. Iz tako prihvaćenog nalaza i mišljenja psihijatrijskog vještaka ovaj sud je utvrdio da je okrivljenik tempore criminis ubrojiv iako je njegova ubrojivost bila smanjena i to u bitnoj mjeri.

7. O kritičnom događaju koji je predmet ovog postupka ispitana je i svjedokinja ĆL i to u dva navrata, u prethodnom tijeku postupka i pred sudom.

7.1. Tako ova svjedokinja najprije u prethodnom postupku 24. srpnja 2019. iskazuje kako se sjeća da joj je tijekom listopada 2015. godine, ali se ne sjeća točnog datuma, netko otuđio novčanik s dokumentima i bankovnim karticama koje je nakon krađe zlouporabio te s karticama na kiosku „Tiska“ i „I novina“, kupovao stvari. Ističe kako je kritičnog dana kad joj je otuđen novčanik ona oko podneva izašla iz trgovačkog centa Lidl u Dubravi te je novčanik spremila u torbicu i ušla u tramvaj kojim se je vozila do Vončinine pa je pješice krenula prema Trgu žrtava fašizma do trgovine „Naš dom“ u kojoj je bila zaposlena i tu je svoju torbicu odložila u garderobni dio trgovine koji se nije zaključavao te je nakon toga odradila smjenu koja traje do 20 sati, a po završetku smjene uzela je svoju torbicu i kad je došla do tramvajske stanice Draškovićeva htjela si je pripremiti kartu te je otvorila torbicu i vidjela da u torbici nema njenog novčanika crne boje marke „Benetton“ u kojem su se nalazili njeni osobni dokumenti, bankovne kartice American, MasterCard i Visa PBZ i nešto novca, pa je nazvala PBZ banku kako bi blokirala kartice i tada joj je djelatnik banke priopćio da je netko zloupotrijebio njene kartice. Dodaje da je sljedećeg jutra događaj prijavila u PP Dubrava . Kasnije je od policije dobila potvrdu da je djelo prijavila, a od American-a je dobila slipove na uvid kako bi vidjela potpise te je potvrdila da se ne radi o njenim potpisima, pa je od strane American-a dobila povrat novca, misli da se radilo o 3900 kuna tako da ne želi postaviti imovinskopravni zahtjev.

7.2. Ispitana na raspravi 10. ožujka 2025. svjedokinja je iskazala da je u kritično vrijeme radila kao prodavačica u prodavaonici u blizini Džamije, pa je došla u tramvaj i htjela platiti kartu te ustanovila da joj nema novčanika, pa je najprije pomislila da ga je izgubila radi čega je tek idućeg dana isto prijavila da blokira karticu u American-u, a oni su joj rekli gdje je učinjen trošak po njenoj kartici, koliko se sjeća u 3 navrata. Navodi da je potom najprije platila troškove American-u, ali su joj oni vratili novce, tako da nije oštećena. Odgovarajući na posebna pitanja svjedokinja je i pred sudom ponovila kako je kritičnog dana kad joj je otuđen novčanik radila drugu smjenu do 20 sati u dućanu „Naš dom“ kod Džamije, nakon čega je išla na tramvaj i ustanovila, kad je htjela kupit kartu, da joj nema crnog novčanika marke „Benetton“ s njenim dokumentima, novcem i PBZ karticama tj. American i Master. Još je svjedokinja potvrdila da je za vrijeme rada njezin novčanik bio u jednoj prostorijici gdje se nalaze ormarići za zaposlenike a njezin ormarić u kojem je držala novčanik nije bio zaključan. Također je ponovila da joj je V dao na uvid slipove, pa je vidjela da to nisu njeni potpisi. Na kraju je posebno upitana odgovorila kako u trgovini u kojoj je radila u kritično vrijeme nije bilo nadzornih kamera.

7.3. Kada se analizira iskazivanje oštećene svjedokinje tijekom ovog postupka tada je vidljivo da svjedokinja iskazuje dosljedno o svim bitnim okolnostima događaja i to na jedan jednostavan životno uvjerljiv i logičan način kao kada odgovarajući na pitanja pred sudom zapravo ponavlja ali sa nizom detalja ono što proizlazi i iz njezinog ranijeg iskaza. Kada je iskaz oštećene svjedokinje dosljedan, jasan, logičan i životno uvjerljiv tada ga sud ocjenjuje istinitim i prihvaća vjerodostojnim. Osim toga iskaz ove svjedokinje je potkrijepljen i materijalnom dokumentacijom u spisu.

8. Naime, iz dopisa PBZ Card-a, s lista 7 sudskog spisa, te iz potvrde III PP PUZ-a s lista 8 sudskog spisa, proizlazi da je **.**.2015. ĆL otuđen novčanik marke „Benetton“ s osobnim dokumentima, novcem ali i American karticom. Da se radi o American Express kartici PBZ-a čija je korisnica ĆL također proizlazi iz spisu priležene pristupnice (list 11). Nadalje, iz dopisa PBZCard-a proizlazi te da je oštećenik PBZ Card zaprimio tri troška zlouporabe napravljena 21. 10. 2015. u ukupnom iznosu od 3.902,00 kuna, povodom čega PBZ Card dostavlja i kopije slipova koji prileže na listovima 9 i 10 spisa, a iz kojih je vidljivo da su doista kritičnog dana predmetnom karticom izvršena tri plaćanja za prodanu robu i to u jednom navratu na kiosku „I novina“ u iznosu od 1.300,00 kuna te u dva navrata na kioscima „Tiska“ u iznosima od po 1.301,00 kunu.

9. Ovi slipovi za troškove učinjene po kartici ĆL koja navodi da su joj ti slipovi predočeni te je potvrdila da se na njima ne nalazi njezin potpis , predmet su provedenog grafološkog vještačenja.

9.1. Dakle, sud je proveo i grafološko vještačenje predmetnih slipova (a čije preslike prileže na listovima 9 i 10 sudskog spisa) po vještakinji Natalii Milanji Hribar ispred Centra za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja Ivan Vučetić, pa se u ovom vještvu najprije opisuje sporni materijal odnosno tri slipa u fotokopijama Amex kreditne kartice na ime ĆL, a potom nesporni materijal odnosno nesporni potpisi i rukopis ĆL i okrivljenika. Potom se ističe u rezultatima ispitivanja da je nesporni materijal sastavljen od tri fotokopije a prema pravilima struke vještačenje potpisa provodi se na izvornicima budući je jedino na izvorniku moguće analizirati sve relevantne rukopisne karakteristike te dati decidirano mišljenje, a ukoliko izvornik ne postoji vještačenje je moguće provesti na fotokopijama ali se tada mišljenje daje u nekom stupnju vjerojatnosti. Osim toga ističe se da su dva sporna potpisa poluparafnog tipa dok je treći formiran kao valovita linija tako da taj nije podoban za vještačenje. Nadalje se u vještvu izlaže analiza nespornih potpisa ĆL te se zaključuje da ĆL vrlo vjerojatno – gotovo sigurno nije ispisala dva sporna potpisa na slipovima brojeva 143493 i 356019 dok slip broja 829841 nije moguće vještačiti. Potom je izložena usporedba spornih potpisa na slipovima 143493 i 356019 sa nespornim materijalom TL te se zaključuje da bi sporne potpisa mogao ispisati nebrojeni broj osoba pa tako i TL radi čega nije moguće u potpunosti isključiti okrivljenika kao mogućeg skriptora, pa se potom u mišljenju zaključno navodi da nema temelja za utvrđivanje je li TL ispisao sporne potpise na slipovima broja 143493 i 356019.

9.2. Nalaz i mišljenje grafološkog vještaka sud je u cijelosti prihvatio jer je isti dan od ovlaštene ustanove odnosno stručne osobe na temelju pravila znanosti struke i iskustva.

9.3. Iz tako prihvaćenog nalaza i mišljenja grafološkog vještaka ovaj sud je utvrdio da dva sporna slipa u fotokopijama brojeva 143493 i 356019 oštećena ĆL vrlo vjerojatno - gotovo sigurno nije potpisala te također da nema temelja za utvrđenje da je te potpise ispisao TL, dok nije moguće provesti vještačenje kopije slipa broj 829841.

10. Kada se dovedu u međusobnu vezu svi do sada izloženi dokazi tada je vidljivo da se isti u nekim okolnostima međusobno podudaraju a u nekima i nadopunjuju, pa je tako ovaj sud sa sigurnošću utvrdio da je ĆL kritičnog dana, nakon što je izašla iz TC Lidl i krenula na posao u popodnevnoj smjeni pa do trenutka kada je završila posao i išla na tramvaj htijući kupiti kartu, otuđen njen novčanik u kojem je imala pored osobnih dokumenata i nešto novca i American Express karticu trgovačkog društva PBZ Card d.o.o. te da je ta njezina American Express kartica neovlašteno korištena u tri navrata za plaćanje robe od strane neovlaštene osobe u prethodno navedenim iznosima.

11. Stoga preostaje u ovom postupku za utvrditi da li je upravo okrivljenik osoba koja je kritičnog dana došla u posjed predmetne kartice ĆL te istu koristila na utuženi način odnosno koristio pri kupnji robe kada se provlačenjem kroz POS uređaj očitava magnetski zapis s poleđine kartice s podacima o izdavatelju i korisniku i tako odobrava tražena transakcija te također prilikom kupnje robe na kioscima Tiska i I novina vlastoručno potpisivao izdane račune odnosno slipove tuđim imenom tj. imenom ĆL.

12. U odnosu na pitanje potpisivanja slipova sud je već izložio nalaz i mišljenje grafološkog vještaka kojeg je i prihvatio a iz kojeg proizlazi da nema osnove za utvrđenje da bi okrivljenik bio skriptor spornih potpisa štoviše da je iste potpise mogao staviti nebrojeni broj ljudi tj. bilo tko, ali je sud razgledao i fotografije i snimke videonadzora sa kioska „Tiska“ te je proveo i biometrijsko vještačenje.

12.1. Vještak za informatiku i biometriju Miroslav Bača u svojem je nalazu i mišljenju naveo da je vještačenje proveo usporedbom snimke ispitivanja TL sa snimkom nadzornih kamera kioska „Tisak“, oduzetog po policiji uz potvrdu broj 0989621, pa opisuje primijenjene metode i alate korištene za provedbu vještačenja, a nakon analiza slika lica prvog ispitivanja TL i slika lica osobe na videonadzoru, temeljem kojih su sačinjeni vektori za usporedbu, navodi rezultate usporedbe odnosno navodi da je utvrđena sličnost na razini od 86%, a s obzirom na kvalitetu videozapisa i pogreške prilikom izračuna radi čega se taj postotak morao umanjiti za 6 postotnih poena, zaključuje da je utvrđena sličnost na razini od 80% tj. na razini gotovo sigurne identifikacije TL.

12.2. Nalaz i mišljenje vještaka za informatiku i biometriju sud je u cijelosti prihvatio jer je isti dan od stručne osobe na temelju pregledan ih snimaka i njihove stručne analize kao i na temelju pravila znanosti struke i iskustva.

12.3. Iz nalaza i mišljenja vještaka Bače ovaj sud je utvrdio da u konkretnom slučaju nije utvrđena sigurna identifikacija okrivljenika nego je utvrđena identifikacija na razini vjerojatnosti od 80% što je gotovo sigurna identifikacija.

13. Kada iz nalaza i mišljenja biometrijskog vještaka ne proizlazi sigurno utvrđenje da je osoba snimljena videonadzorom na kiosku Tiska koja koristi predmetnu karticu upravo okrivljenik, već proizlazi samo vjerojatnost, tada ta vjerojatnost po ocjeni ovog suda, iako u dosta visokom stupnju, sama za sebe nije dostatna za siguran zaključak o krivnji jer prema nalazu i mišljenju grafološkog vještaka nema osnove za utvrđivanje da bi okrivljenik potpisivao slipove upotrebljavajući karticu ĆL i štoviše vještakinja ističe da je te potpise mogao staviti nebrojeni broj osoba odnosno bilo tko, a okrivljenik poriče učin inkriminiranih mu djela nudeći alibi koji zbog proteka vremena nije moguće provjeriti prema podacima nadležnog tijela tj. PGP Bajakovo, pa je tada ovaj sud zaključio da u postupku nije sa sigurnošću utvrđeno da je upravo okrivljenik poduzeo radnje koje mu se stavljaju na teret u ovom postupku.

14. Naime, krivnja u kaznenom postupku mora biti sa sigurnošću utvrđena a nije dostatno za utemeljenje osuđujuće presude njeno utvrđenje na razini vjerojatnosti, pa je stoga ovaj sud našao da u konkretnom slučaju nije sa sigurnošću dokazano da bi okrivljenik počinio kaznena djela koja mu se stavljaju na teret. Slijedom izloženog, kada sud nije našao sa sigurnošću dokazanim da bi okrivljenik počinio kaznena djela iz optužnice tada ga je primjenjujući načelo in dubio pro reo oslobodio od optužbe.

15. Sukladno ovakvoj oslobađajućoj presudi odlučeno je i o troškovima kaznenog postupka temeljem u izreci citirane zakonske odredbe tako da troškovi postupka padaju na teret proračunskih sredstava.

U Zagrebu, dana 4. svibnja 2026.

Sudac:

Dubravka Čošić

UPUTA O PRAVU NA ŽALBU

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od petnaest /15/ dana od dana primitka iste. Žalba se podnosi ovome sudu u četiri (4) istovjetna primjerka, a o žalbi odlučuje Županijski sud kao sud II stupnja.

Dostaviti:

▪ OKDO Zagreb na broj -DO-1777/19

▪ optuženi TL

▪ braniteljica Jelena Grbešić odvj.

▪ u spis