Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

Poslovni broj: Gž-1017/2026-4

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Splitu kao drugostupanjski sud, vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda i to Borisa Mimice, kao predsjednika vijeća, Andree Boras- Ivanišević kao sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća, te Ivane Madunić, kao članice vijeća , u pravnoj stvari tužitelja KF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Hrvoju Kriviću, odvjetniku iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Hrvoje Krivić, Margareta Krivić, Drago Aćimović i Tihana Ranđelović, iz Osijeka, protiv tuženika Merkur osiguranje d.d., Zagreb, Kneza Ljudevita Posavskog 31, OIB: 08937835435, zastupan po punomoćniku Tihomiru Lončariću, odvjetniku iz Odvjetničkog društva Mikuličić-Lončarić-Bahun-Topić, iz Zagreba, radi naknade štete, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog suda u Osijeku pod poslovnim brojem Pn-3/2025-18 od 13. veljače 2026., u sjednici vijeća održanoj 30. travnja 2026.

p r e s u d i o  j e

Odbija se kao neosnovana žalba tužitelja i potvrđuje presuda Općinskog suda u Osijeku pod poslovnim brojem Pn-3/2025-18 od 13. veljače 2026. u dijelu pod točkom II. i III. izreke kojim je za više traženo odbijen njegov tužbeni zahtjev kao neosnovan te odlučeno o troškovima postupka.

Obrazloženje

1. Provostupanjkom presudom naloženo je tuženiku Merkur osiguranje d.d., Zagreb, Kneza Ljudevita Posavskog 31, OIB: 08937835435 da isplati tužitelju ŠF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] iznos od 1.478,43 EUR sa zateznim kamatama koje teku od 08. ožujka 2018. do 31. prosinca 2022. po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je objavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. pa do isplate uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi dan 1. srpnja te godine sve u roku 15 dana ( točka I. izreke).

1.1. U odluci pod točkom II. naloženo je tužitelju KF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], naknaditi tuženiku Merkur osiguranje d.d., Zagreb, Kneza Ljudevita Posavskog 31, OIB: 08937835435, prouzročeni trošak parničnog postupka u iznosu od 1.034,89 EUR s pripadajućim zateznim kamatama koje teku od dana donošenja presude, odnosno od 13. veljače 2026., pa do isplate koja se određuje uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je objavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. pa do isplate uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi dan 1. srpnja te godine sve u roku 15 dana, dok je u preostalom dijelu tužbeni zahtjev tužitelja za više zatraženi iznos odbijen kao neosnovan ( točka III. izreke).

2. Protiv navedene presude, u dijelu kojim je odbijen njegov tužbeni zahtjev, žali se tužitelj zbog svih žalbenih razloga predviđenih odredbom članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07-Odluka USRH, 84/08, 96/08-Odluka USRH, 123/08, 57/11, 25/13, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25 dalje: ZPP) s prijedlogom da se pobijana presuda preinači shodno navodima žalbe, podredno ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovni postupak i odlučivanje.

2.1. Na žalbu nije odgovoreno.

2.2. Žalba nije osnovana.

3. . Ispitujući pobijanu presudu suda prvog stupnja, kao i postupak koji je prethodio njezinu donošenju, sud drugog stupnja nije utvrdio da bile počinjene bitne povreda odredaba parničnog postupka iz odredbe čl. 354. st. 2. ZPP, na koje povrede ovaj sud pazi po službenoj dužnosti (čl. 365. st. 2. ZPP).

3.1. Nadalje, suprotno žalbenim navodima, sud prvog stupnja, proveo je savjesnu i brižljivu ocjenu svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno te da je na temelju rezultata cjelokupnog postupka odlučio koje će činjenice uzeti kao dokazane, prema svojem uvjerenju, a stečeno uvjerenje opravdao je logičnim razlozima iz kojih se može provjeriti da takvo uvjerenje ima valjanu osnovu (čl. 8. ZPP), pa nije ostvarena niti bitna povreda odredaba parničnog postupka iz odredbe čl. 354. st. 1. u vezi s odredbom čl. 8. ZPP, na koju povredu sadržajno ukazuje žalitelj u žalbi, kao niti žalbeni razlog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja (čl. 355. ZPP), na koji žalbeni razlog žalitelj također upire u žalbi.

4. Tužitelj tužbenim zahtjevom za naknadu neimovinske štete u ovom postupku potražuje iznos od 9.855,99 EUR-a na ime duševnih boli zbog smrti svoje majke LF, osnovom sklopljenog ugovora o osiguranju broj 366341 i police broj [broj police], kojom su se suvlasnici stambene zgrade u [adresa] u [adresa] osigurali odgovornosti za štete nastale životu i zdravlju trećih osoba.

4.1. Naime, iako se tužitelj u tužbenim navodima poziva na štetu nastalu povredom tijela ili zdravlja trećih, što je osigurani slučaj iz Klauzule 917. točka 1. koja čini sastavni dio općih uvjeta tuženika iz predmetne police, držeći kako smrću oštećenika na tužitelja prelaze prava oštećenika, ranijim ukidnim rješenjem ovog suda broj Gž- 3156/2024-3 od 21. studenog 2024., ukazano je kako sud u smislu odredbe članka 186. stavak 3. ZPP-a nije vezan pravnom kvalifikacijom tužitelja.

4.2.. U tom pravcu iz navoda tužbe proizlazi kako se tužitelj pozivao na pravo na isplatu osigurane svote temeljem citirane police zbog štete nastale slijed smrti pravne prednice, koja je uzročno posljedično vezana za ozljeđivanje u predmetnom štetnom događaju, a što je dokumentirano dostavljenom medicinskom dokumentacijom.

5. U ovoj fazi postupka nije bilo sporno kako je pok. majka tužitelja stradala u štetnom događaju do kojeg je došlo na način da je prilikom silaženja niz stubište stambene zgrade u [adresa] u [adresa] pala, uslijed čega došlo do višestrukog prijeloma lijeve bedrene kosti i posljednično smrti prednice tužitelja.

6. Naime, između stranaka nije bilo sporno da je trgovačko društvo Maior Domus d.o.o. kao upravitelj zgrade sklopio s tuženikom ugovor o osiguranju stambene zgrade broj 366341, kao što nije sporno niti to da je prednica tužitelja kritičnoga dana i sata, kako se to u tužbi navodi, za vrijeme silaska niz stepenište predmetne zgrade pala i zadobila prijelom bedrene kosti.

7. U ovom stadiju postupka i dalje je sporan stupanj odgovornosti tuženika, odnosno postojanja doprinosa na strani prednice tužitelja u nastanku predmetnog štetnog događaja, pa s tim u svezi i visina naknade koja tužitelju pripada u svezi s nastalim štetnim događajem.

8. Prvostupanjski sud je po provedenom dokazanom postupku, a nakon odluke ovoga suda broj Gž-3156/2024-3 od 21. studenog 2024., kojom je ukinuta ranija presuda suda prvog stupnja broj P-125/2019-44 od 27. rujna 2024. te predmet vraćen ovome sudu na ponovno suđenje radi nadopune činjenično stanja vezanog za postojanje osiguranog slučaja temeljem police osiguranja, odnosno postojanje uzročno posljedične veze između štetnog događaja i smrti prednice tužitelja, u bitnom utvrdio :

-kako svjedokinja KFĆ u svom iskazu potvrđuje da je pokojna prednica tužitelja preminula kako je to navela u svom izvješću o uzroku smrti sekcija broj 54/2017, u kojem na listu 51 ovoga spisa stoji naznaka nasilne smrti uslijed višestrukog prijeloma lijeve bedrene kosti,

-kako saslušani svjedoka GF navodi da se štetni događaj u kojemu je stradala prednica tužitelja dogodio dana 27. veljače 2017. kada je prednica tužitelja prilikom silaska pala u stepeništu zgrade i žalila se kako nije bilo rukohvata za koji bi se mogla uhvatiti a da je tome prethodilo gašenje svjetla i pokojna je promašila stepenicu te pala,

- kako saslušana svjedokinja ĆF navodi da je prednica tužitelja pala na stepeništu u zgradi, a da je padu prethodilo gašenje svjetla na stepeništu te da je pokojna majka tužitelja promašila stepenicu i pala obzirom da nije bilo rukohvata da se za njega uhvati,

- kako je uvidom u fotografije stubišta na kojemu je pala pokojna prednica tužitelja (listovi 10-13 ovoga spisa), kao i listovi 187-192 spisa, razvidno da na ovom dijelu stubišta nema rukohvata već se rukohvat nalazi do stepenica na kojima je pala prednica tužitelja ,a uz same stepenice nalazi se zid sa obje strane stepenica.

- kako je nakon intervencije hitne pomoći sada pokojna LF primljena u KBC Osijek 3. ožujka 2017. te podvrgnuta operacijskom zahvatu osteosinteze lijeve bedrene kosti nakon čega treći operacijski dan dolazi do pogoršanja općeg stanja pok. LF koja 6. ožujka 2017. godine bila prebačena na Zavod za intenzivnu medicinu, a 11. ožujka 2017. zbog teškog općeg stanja i nekontaktibilnosti bila prebačena na Zavod za abdominalnu kirurgiju, te tijekom boravka dolazi do daljnje progresije lošeg općeg stanja i 13. ožujka 2017. njene smrti,

- kako iz nalaza i mišljenja vještaka dr. Boris Dumenčić proizlazi da je glavna bolest kod pokojne LF više-komadni prijelom lijeve natkoljenice te da je glavna bolest odnosno prijelom lijeve natkoljenice participirao u procesu umiranja za 30% dok je neposredan uzrok smrti sepsa nakon zapetljaja crijeva koja je participirala za 70% pri čemu naznaka nasilne smrti uvijek stoji kada je u činjenici smrti participirao neki štetni događaj kao što je konkretni slučaj.

9. Temeljem navedenih činjeničnih utvrđenja, koja žalitelj nije doveo u sumnju žalbenim navodima jer su ista zasnovana na valjanoj ocjeni svih izvedenih dokaza kako to nalaže odredba članka 8. ZPP-a, prvostupanjski sud je smatrao utvrđenim kako je do predmetnog štetnog događaja došlo uslijed pada prednice tužitelja na stepeništu u zgradi osiguranoj predmetnom policom od osiguranja od odgovornosti i to na dijelu na kojem se ne nalazi rukohvat, ocijenjući nedokazane tvrdnje tužitelja da je istom prethodilo gašenje svjetla na stubištu, što sve u tom smislu predstavlja podjednaku odgovornost na strani suvlasnika zgrade odnosno osiguratelja ali i tužiteljeve prednice, pri čemu iz nalaza i mišljenja ovlaštenog sudskog vještaka patologa proizlazi nedvojbeno utvrđeno kako je zadobivena ozljeda participirala u smrti njegove prednice u omjeru od 30 %.

10. U navedenom, neosnovano žalitelj žalbenim navodima osporava pravilnost ocjene prvostupanjskog suda u odnosu na utvrđeni doprinos posljedica ozljede zadobivenih uslijed pada odnosne prigode. Naime, prema odredbi članka 1101. stavak 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22., 156/22., 155/23., u daljnjem tekstu: ZOO) u slučaju smrti ili osobito teškog invaliditeta neke osobe pravo na pravičnu novčanu naknadu imovinske štete imaju članovi njezine uže obitelji, bračni drug, djeca i roditelji.

11. U konkretnom slučaju proizlazi nedvojbenim da je odnosne prigode prednica tužitelja pala na dijelu stubišta koje nije pokriveno rukohvatom pri čemu tužiteljeve tvrdnje da je istom prethodilo gašenje rasvjete samo ukazuje na pravilnost zaključka prvostupanjskog suda u utvrđenom doprinosu na strani njegove prednice. Naime, u trenutku kada bi i došlo do gašanje rasvjete na stubištu ( o čemu govore saslušani svjedoci stanari predmetne zgrade HF i ĆF), majka tužitelja, posebno i zbog visoke starosne dobi i nedvojbeno smanjene spretnosti u odnosu na mlađe osobe, nije smjela zakoračiti na stepenište kada se ugasilo svjetlo jer se radi o izrazito rizičnom postupanju.

12. S druge strane, upravo na okolnost uzročno-posljedične sveze između opisane ozljede i smrti prednice tužitelja, u postupku je provedeno vještačenje po ovlaštenom sudskom vještaku patologu, sukladno odredbama članka 260. ZPP-a, koje kao stručno i dovoljno obrazloženo prihvaća prvostupanjski sud u pobijanoj presudi i na koje nije bilo primjedaba od strane stranaka u postupku.

13. Utoliko su neosnovani navodi žalitelja kojima upravo u navedenom zaključku prvostupanjskog suda nalazi ostvaren žalbeni razlog bitne povrede postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a, budući se radi o iskazu liječnice, čija se uloga u postupku izvođenja dokaza iscrpljuje u posvjedočenju određenih činjenica na koje okolnosti je saslušavana kao svjedok u postupku.

14. U navedenom, pravilan je zaključak prvostupanjskog suda da je doprinos na strani u posljedicama ozljeđivanja u predmetnom štetnom događaju u omjeru od 30 %, u kojem opsegu je obzirom i na utvrđeni doprinos prednice tužiteljice u nastanku iste u omjeru od 50 %, utvrđen ukupni doprinos od 15 %, u kojem omjeru je istom priznata visina osigurane svote po predmetnoj polici osiguranja u iznosu od 1.478,43

15. Naime, obveza osiguravatelja po osnovu ugovora o osiguranju suvlasnika stambene zgrade, prosuđuje se prema ugovorenoj osiguranoj svoti sukladno odredbi članka 921. ZOO-a. Iznos štete prema kojem se utvrđuje opseg odgovornosti društva za osiguranje izračunava se tako da se neimovinska šteta koju tužitelj potražuje u konkretnom slučaju u smislu odredbe članka 1101. ZOO-a, utvrđuje se prema cijenama odnosno kriterijima u vrijeme podnošenja tužbe ili pisanog zahtjeva ( članak 1103. ZOO-a).

16. Međutim, suprotno pravnom zaključku žalitelja, ako iznos štete utvrđen na naprijed navedeni način bude veći od osigurane svote, društvo za osiguranje dužno je naknaditi dio štete prema razmjeru između osigurane svote i tako utvrđenog iznosa štete. No, tuženik kao osiguratelj snosi odgovornost za naknadu štete po ostvarenom osiguranom slučaju u opsegu odgovornosti svog osiguranika i to prema visini osigurane svote. U protivnom to bi značilo i da svaki oštećeni bez obzira na doprinos u nastanku osiguranog slučaja ima pravo na jednaki iznos svote osiguranja ukoliko isti premašuje Orijentacijske kriterije o čemu govori žalitelj u žalbenim navodima.

29. Slijedom naprijed izloženog, kako nisu ostvareni navodi žalbe niti ovaj sud nalazi ostvarenje bitnih povreda postupka na koje pazi po službenoj dužnosti u okviru odredbe članka 365. stavak 2. ZPP-a, žalbu tužitelja je valjalo odbiti kao neosnovanu i pobijanu presudu potvrditi na temelju odredbe članka 368.stavak 1. ZPP-a i odlučiti kao u izreci ove presude.

30. Potvrđena je i odluka o troškovima postupka budući da je ista zasnovana na primjeni odredba članka 154. stavak 2. ZPP-a vodeći računa o uspjehu stranaka u postupku kako u odnosu na osnovu tako i visinu tužbenog zahtjeva, koja ukupno iznosi 15 % te je konačni uspjeh tuženika u postupku pravilnom primjenom odredbe članka 154. stavak 2. ZPP-a upravo 70 % koliko je sud prvog stupnja priznao tuženiku na ime troškova postupka, valjano primjenjujući Tarifu o nagradama i naknadi za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 138/2023.).

U Splitu, 30. travnja 2026.

Predsjednik vijeća

Boris Mimica