REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-1406/2026-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Ivana Vučemila predsjednika vijeća, Marine Paulić članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Darka Milkovića člana vijeća, mr. sc. Senije Ledić članice vijeća i Damira Kontreca člana vijeća, u zemljišnoknjižnoj stvari predlagateljice ZGN, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], koju zastupa punomoćnica Josipa Jurčić, odvjetnica u Zagrebu, radi uknjižbe prava vlasništva, odlučujući o prijedlogu predlagateljice za dopuštenje revizije protiv rješenja Županijskog suda u Velikoj Gorici poslovni broj Gž Zk-49/2025-3 od 7. listopada 2025., kojim je potvrđeno rješenje Općinskog suda u Karlovcu poslovni broj Z-13976/2024 od 21. studenoga 2024., u sjednici održanoj 29. travnja 2026.,
r i j e š i o j e:
Predlagateljici se dopušta podnošenje revizije protiv rješenja Županijskog suda u Velikoj Gorici poslovni broj Gž Zk-49/2025-3 od 7. listopada 2025. u odnosu na sljedeće pravno pitanje:
„Je li pravni posao (darovni ugovor) sklopljen prije 1. srpnja 2023. između državljanina države članice EU i državljanina RH, koji za cilj ima stjecanje prava vlasništva nad poljoprivrednim zemljištem, konvalidirao stupanjem na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 29/2023) kojim je ukinuta zabrana stjecanja poljoprivrednog zemljišta za državljane EU, te je li takav pravni posao podoban za upis u zemljišne knjige ako su ispunjene opće pretpostavke za njegovu valjanost?
Predstavlja li odbijanje primjene članka 6. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj 146/2008) na pravne poslove sklopljene prije stupanja na snagu izmjena iz 2023., povredu načela jednakog postupanja, pravne sigurnosti i zaštite stečenih prava iz članka 14. i članka 3. Ustava RH?
Je li odbijanje upisa prava vlasništva isključivo zbog datuma sklapanja pravnog posla, bez ocijene razmjernosti ograničenja i legitimnih očekivanja stranke u svjetlu promijenjenog pravnog okvira, suprotno pravo na pravično suđenje i pravo na pristup sudu iz članka 29. Ustava RH i članka 6. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda?“.
Obrazloženje
1. Predlagateljica podnosi prijedlog za dopuštenje revizije protiv rješenja Županijskog suda u Velikoj Gorici poslovni broj Gž Zk-49/2025-3 od 7. listopada 2025., kojim je potvrđeno rješenje Općinskog suda u Karlovcu poslovni broj Z-13976/2024 od 21. studenoga 2024., a zbog povrede temeljnih ljudskih prava zajamčenih čl. 3., čl. 14., čl. 48. i čl. 29. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10 i 5/14 - dalje: Ustav) te čl. 6. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda („Narodne novine - Međunarodni ugovori“, broj 18/97, 6/99, 14/02, 13/03, 9/05, 1/06, 2/10 i 13/17 - dalje: Konvencija).
2. Protustranke su podnijele odgovor na prijedlog za dopuštenje revizije u kojem predlažu odbiti prijedlog za dopuštenje revizije, odnosno isti odbaciti kao nedopušten.
3. Prema odredbi čl. 385.a st. 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25 - dalje: ZPP), Vrhovni sud Republike Hrvatske dopustit će reviziju i ako stranka učini vjerojatnim da joj je u prvostupanjskom i drugostupanjskom postupku zbog osobito teških povreda odredaba parničnog postupka ili pogrešne primjene materijalnog prava povrijeđeno kakvo temeljno ljudsko pravo zajamčeno Ustavom Republike Hrvatske ("Narodne novine" broj 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10, 5/14 - dalje: Ustav) i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine" - Međunarodni ugovori, broj 18/97, 6/99 - proč. tekst, 8/99 - ispr., 14/02, 1/06 i 13/17 - dalje: Konvencija) i da se stranka na te povrede, ako je to bilo moguće, već pozvala u nižestupanjskom postupku.
4. Postupajući po odredbama čl. 387. st. 1. i čl. 389.b st. 3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25
- dalje: ZPP) ovaj sud je ocijenio da su ispunjene pretpostavke za dopuštenost revizije u smislu odredbe čl. 385.a st. 2. ZPP-a zbog povrede temeljnih ljudskih prava zajamčenih Ustavom Republike Hrvatske koja se odnose na povredu prava na pravično suđenje i povredu vlasništva.
5. U predmetnom sporu nižestupanjski sudovi su odbili provesti darovni ugovor u zemljišne knjige uz obrazloženje da se radi o ugovoru u kojem je raspolagano poljoprivredno zemljištem a da su svi ugovori kojima je otuđeno poljoprivredno zemljište, sklopljeni prije 1. srpnja 2023. sa stranom fizičkom i pravnom osobom ništetni te kao takvi neprovedivi u zemljišnim knjigama.
6. Ugovor o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji (Službeni list EU, L 300, 9.11.2013.) ("Narodne novine, Međunarodni ugovori", broj 2/2012) bilo je zabranjeno stjecanje prava vlasništva državljana i pravnih osoba iz država Europske unije da stječu prava vlasništva na poljoprivrednom zemljištu u Republici Hrvatskoj.
7. Od 1. srpnja 2023. državljani država članica EU smiju stjecati poljoprivredno zemljište u Hrvatskoj, iako određene kategorije zemljišta ostaju zabranjene.
8. Prema odredbi čl. 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj 146/2008 od 17. prosinca 2008.) u čl. 3. između ostalog dodan je čl. 358.a koji glasi:
"(1) Odredbe članaka 354. do 358. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06 i 141/06) ne odnose se na državljane i pravne osobe iz država članica Europske unije. Te osobe stječu pravo vlasništva nekretnina pod pretpostavkama koje vrijede za stjecanje prava vlasništva za državljane Republike Hrvatske i pravne osobe sa sjedištem u Republici Hrvatskoj. Prema stavku 2. istog članka odredba stavka 1. tog članka ne odnosi se na nekretnine u izuzetim područjima:
"- poljoprivredno zemljište određeno posebnim zakonom,
- zaštićeni dijelovi prirode prema posebnom zakonu.
9. Prema čl. 6. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima propisano je da pravni posao kojem je cilj stjecanje prava vlasništva nekretnina u Republici Hrvatskoj koji je kao stjecatelj sklopio državljanin ili pravna osoba iz država članica Europske unije do stupanja na snagu ovog zakona, konvalidirat će ako je ispunjen i ako su ispunjene opće pretpostavke za valjanost tog pravnog posla, a nije riječ o nekretninama iz čl. 358.a st. 2. ovog zakona.
10. Prilikom ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju izuzeta je bila mogućnost državljana i pravnih osoba iz država Europske unije stjecati pravo vlasništva na poljoprivrednom zemljištu u Republici Hrvatskoj, odnosno njihov režim stjecanja ostao je izjednačen s državljanima i pravnim osoba trećih zemalja. Pristupanjem Republike Hrvatske Europskoj uniji prvobitni moratorij na stjecanje poljoprivrednog zemljišta bio je sedam godina, da bi se naknadno produljio još tri godine (ukupno deset godina) a koja zabrana je konačno istekla 1. srpnja 2023.
11. Slijedom izloženog, ali imajući na umu sadržaj odredbe čl. 385.a Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima čl. 6. ZID Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima stav je ovog suda da je predlagateljica učinila vjerojatnim da joj je u nižestupanjskom postupku zbog osobito teške povrede odredaba parničnog postupka povrijeđeno pravo na pošteno i pravično suđenje i u njemu sadržano pravo na pristup sudu (čl. 385.a st. 2. ZPP).
12. Stoga je, valjalo na temelju odredbe čl. 389.b st. 3. ZPP -a, riješiti kao u izreci rješenja.
Zagreb, 29. travnja 2026.
Predsjednik vijeća
Ivan Vučemil
