Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj: Gž-287/2026-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sucu toga suda Vedranu Medakoviću, univ.spec.iur., kao sucu pojedincu, u ostavinskom postupku iza pokojne VK, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], kćeri pokojnog V, rođene R, rođene **.**.1934., a preminule **.**.2011., državljanke Republike Hrvatske, odlučujući o žalbi nasljednika RK, OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Franji Ribiću, odvjetniku u Zagrebu, izjavljenoj protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj O-9227/2011-33 od 4. lipnja 2021., dana 29. travnja 2026.,
r i j e š i o j e
Žalba nasljednika RK se uvažava te se ukida rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj O-9227/2011-33 od 4. lipnja 2021. i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.
Obrazloženje
1. Rješenjem prvostupanjskog suda pod točkom I. izreke je utvrđeno da ostavinsku imovinu iza ostaviteljice čine nekretnine upisane u Pl.6862 k. o. [katastarska općina] ktč.4805/12 spremište pov. 26 m2, stambena zgrada, [adresa] pov. 88 m2 i dvorište pov. 77 m2, a koji posjed glasi na RK - u 4/16 dijela, na ime povrata dara zbog povrede nužnog dijela. Pod točkom II. Izreke je utvrđeno da se nasljednicima temeljem zakona proglašavaju a) ŽK, kćerka u 2/4 dijela, b) AK, unuk u ¼ dijela i c) PK, unuk u ¼ dijela. Točkom III. izreke je utvrđeno da će Zavod za katastar Zagreb nakon pravomoćnosti rješenja izvršiti upis prava suposjeda ostaviteljice na 4/16 dijela nekretnine upisane kao posjed njezinog sina TK u Pl.6862 k. o. [katastarska općina] s naslova povrata dara, a nakon toga upis prava nasljednika na tim nekretninama.
2. Protiv navedenog rješenja žali se nasljednik RK zbog svih žalbenih razloga predviđenih odredbom čl. 353. st. 1. točkama 1. do 3. Zakona o parničnom postupku ( "Narodne novine" broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25. – dalje u tekstu: ZPP) u svezi čl. 381. st. 1. ZPP i čl. 175. st. 2. Zakona o nasljeđivanju ("Narodne novine", br. 48/03, 163/03, 35/05, 127/13, 33/15, 14/19 - dalje: ZN) i prijedlogom drugostupanjskom sudu da ukine pobijano rješenje.
3. Žalba je osnovana.
4. Ispitujući pobijano rješenje i postupak koji mu je prethodio, drugostupanjski sud nije utvrdio da bi sud prvog stupnja počinio bitne povrede odredaba parničnog na koje pazi po službenoj dužnosti u smislu odredbe čl. 365. st. 2. ZPP u svezi čl. 381. ZPP-a i čl. 175. st. 2. ZN-a. Međutim, osnovan je žalbeni razlog postojanja bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. točke 11. ZPP u vezi čl. čl. 381. ZPP-a i čl. 175. st. 2. ZN-a na koji izričito upire žalitelj, obzirom da pobijanu rješenje ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati te je izreka odluke proturječna iznesenim razlozima pri čemu pobijano rješenje nema razloga o odlučnim činjenicama.
5. Predmet spora je pravilnost i zakonitost odluke kojom je sud prvog stupnja utvrdio ostavinsku imovinu iza pokojne VK na ime povrata dara zbog povrede nužnog dijela, proglasio zakonske nasljednike te naložio katastru upis prava suposjeda.
6. Iz provedenog prvostupanjskog postupka proizlazi:
- da je VK, rođena R, rođena **.**.1934., sa posljednjom adresom prebivališta u [adresa], preminula u [adresa] 15. 10. 2011.,
- da je rješenjem Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj O -9227/11 od 9. 12. 2011. predmet povjeren na postupanje Javnom bilježniku Vlasti Zajec koja je na ročištu 21. 2. 2012. utvrdila rodoslovlje na način da je ostaviteljica imala četvero djece i to a) kći CK, b) sina RK, c) kći ŽK i d) kći DK koja je preminula prije ostaviteljice i koju po pravu predstavljanja nasljeđuju djeca e) PK i f) AK, unuci ostaviteljice,
- da su u odnosu na ostavinsku imovinu nasljednici naveli postojanje pokretnina u vidu deviznog računa kod Zagrebačke banke d.d. za koji je dopisom od 9. 1. 2022. ( str. 10 spisa ) utvrđeno da je bio salda 0,00 EUR,
- da u odnosu na nekretnine nije utvrđeno da bi ostaviteljica bila vlasnicom istih u trenutku smrti, a da je nasljednik RK izjavio kako mu je ostaviteljica za života darovala imovinu i to ½ dijela kuće u [adresa] i kuću u [adresa], u odnosu na koje je dostavio Ugovore o darovanju ( str. 11- 14 spisa),
- da se nasljednica CK prihvatila nasljedstva te ga ustupila nasljedniku RK,
- da se nasljednica ŽK nasljedničkom izjavom prihvatila nasljedstva te potraživala nužni dio i zatražila da se s obzirom na nemogućnost dogovora u pogledu visine nužnog nasljednog dijela, predmet uputi sudu na daljnje postupanje, da bi potom izjavom na ročištu 11. rujna 2015. navela da nužni dio potražuje u odnosu na ½ dijela kuće u [adresa], sagrađenoj na kat. čest. [katastarska čestica], upisanu u posjedovni list 6862 k. o. [katastarska općina], te u odnosu na nekretninu kat. čest. [katastarska čestica] [adresa], kuće sa terasom površine 70 m2, k. o. [katastarska općina] te da potražuje i nužni dio u odnosu na nekretnine u [adresa], u kojoj su se nalazila 2 stana,
- da se nasljednik PK prihvatio nasljedstva te naveo da potražuje nužni nasljedni dio iz ½ dijela kuće u [adresa] i kuće u [adresa] kao i nekretnine na adresi u [adresa] u kojoj su se nalazila 2 stana,
- da se nasljednik AK izjavom prihvatio nasljedstva iza pokojne ostaviteljice te naveo da potražuje nužni nasljedni dio iz ½ dijela kuće u [adresa] i kuće u [adresa] te druge eventualne pokretne i nepokretne imovine, a osim toga je zatražio uračunavanje darova koji su učinjeni za života pokojne ostaviteljice FK u njegov nasljedni dio,
- da se nasljednik EK izjavom prihvatio nasljedstva koje mu pripada kao i ustupljenog dijela, pri čemu nije osporio pravo na nužni dio ostalim zakonskim nasljednicima, te je naveo da mu osim kuće u [adresa] i pola kuće u [adresa], na adresi [adresa], nisu učinjena druga darovanja,
- da je javnim bilježnik dopisom od 15. veljače 2017. vratio spis prvostupanjskomu sudu navodeći kao razlog postojanje spora između nasljednika u pogledu uračunavanja darovanja i visine nužnog nasljednog dijela.
7. Polazeći od takvih utvrđenja, nakon što je putem više dopisa pozivao nasljednike u da dostave dodatne podatke vezano za sastav ostavinske imovine, prvostupanjski sud pobijanim rješenjem utvrđuje da ostavinsku imovinu iza pokojne ostaviteljice čine nekretnine upisane u Pl.6862 k. o. [katastarska općina] ktč.4805/12 spremište pov. 26 m2, stambena zgrada, [adresa] pov. 88 m2 i dvorište pov. 77 m2, a koji posjed glasi na RK - u 4/16 dijela, na ime povrata dara zbog povrede nužnog dijela, nakon čega nasljednicima temeljem zakona proglašava a) ŽK, kći u 2/4 dijela, b) MK, unuka u ¼ dijela i c) PK, unuka u ¼ dijela, te nalaže Zavodu za katastar Zagreb da izvrši upis prava suposjeda ostaviteljice na 4/16 dijela nekretnine upisane kao posjed njezinog sina TK u Pl.6862 k. o. [katastarska općina] s naslova povrata dara, a nakon toga upis prava nasljednika na tim nekretninama.
8. Takvu odluku prvostupanjski sud obrazlaže stavom da je ostaviteljica sinu RK ugovorima o darovanju od 29. 12. 2008. darovala dvije nekretnine i to pola kuće u [adresa] i kuću u [adresa] na otoku [adresa] , da pravo na nužni dio predstavlja zakonsko pravo svakog nasljednika prvog nasljednog reda koji je povrijeđen oporukom ili darovanjima, koje polazi od pravičnosti i izjednačavanja položaja nasljednika istoga nasljednog reda, pa kako su se nasljednici ŽK, PK i AK prihvatili nasljedstva i iz darovanih nekretnina tražili nužni dio povratom dara, a iz potvrde o stanju deviznog računa je vidljivo da je saldo bio nula, a iz priloženog zk. izvadka za nekretninu upisanu u k. o. [katastarska općina] da ne glasi na sina ostaviteljice već na treću osobu, zaključuje da ne može biti uvrštena u nužni dio, pa donosi pobijanu odluku pozivajući se na odredbu čl. 234. st. 1. Zakona o nasljeđivanju.
9. Zakonski nasljednik RK u navodima žalbe pobija prvostupanjsku odluku u bitnom ukazujući na nepostojanje razloga o odlučnim činjenicama i proturječnost odluke, ističući kako nije pravilno primijenjena odredba čl. 71. ZN niti je pravilno utvrđena vrijednost nužnog dijela popisom i procjenom vrijednosti ostavine, a osim toga ističe i prigovor zastare potraživanja u smislu čl. 84. ZN.
10. Razmatrajući tako iznesene žalbene navode, a polazeći od samog predmeta spora, ovaj drugostupanjski sud primjećuje da nije sporno kako je ostaviteljica za života raspolagala svojom imovinom prema jednom od zakonskih nasljednika, sinu RK.
11. Nadalje, iz nasljedničkih izjava zakonskih nasljednika ŽK, PK i AK, proizlazi da su zatražili nužni dio i to u odnosu na pola kuće u [adresa], sagrađene na kat. čest. [katastarska čestica], upisanu u posjedovni list 6862 k. o. [katastarska općina], u odnosu na nekretninu kat. čest. [katastarska čestica] [adresa], kuća sa terasom površine 70 m2, k. o. [katastarska općina] te u odnosu na nekretninu u [adresa], u kojoj su se nalazila 2 stana.
12. Pravo nužnog nasljednika je regulirano odredbom čl. 70. st. 1., 3. i 5. ZN kojom je propisano:
„…(1) Pravo na nužni dio jest nasljedno pravo, a dio koji pripada pojedinom nužnom nasljedniku naziva se nužni dio….
….(3) Nužni dio potomaka, posvojčadi i njihovih potomaka te bračnog druga iznosi jednu polovicu, a nužni dio ostalih nužnih nasljednika jednu trećinu od onoga dijela koji bi svakom pojedinom od njih pripao po zakonskom redu nasljeđivanja. ….(5) Nužni nasljednik na svaki način ima pravo na ime svoga nužnog dijela dobiti onoliku vrijednost koliko na njega otpada kad se obračunska vrijednost ostavine podijeli s veličinom njegova nužnoga nasljednog prava (vrijednost nužnog dijela)…“.
13. Pravila o izračunavanju vrijednosti nužnog dijela, umanjenju raspolaganja za slučaj smrti i vraćanju darova su propisani odredbama čl. 71. do 84. ZN, pri čemu je odredom čl. 71. ZN propisano na koji način se utvrđuje vrijednost ostavine na temelju koje se izračunava vrijednost nužnog dijela. U smislu navedene odredbe valja prvo popisati i procijeniti sva dobra ostavitelja u času smrti, kao i sve tražbine, osim tražbina koje su očito nenaplative, od tako utvrđene vrijednosti dobara odbiti iznos dugova, troškova popisa i procjene ostavine i pokopa ostavitelja , tako dobivenom ostatku pribrojiti vrijednost svih darova koje je ostavitelj učinio na bilo koji način nekom zakonskom nasljedniku kao i eventualnu vrijednost darova koje je ostavitelj u zadnjoj godini života učinio drugim osobama. Osim navedenog odredbom čl. 77. st. 1. ZN je propisano da je nužni dio povrijeđen kad je ukupna vrijednost darova tolika da zbog nje nužni nasljednik ne bi dobio punu vrijednost svoga nužnoga dijela (članak 70. stavak 5.).
14. Iz pravilnog tumačenja odredbi ZN u pogledu izračuna vrijednosti nužnog dijela ( čl. 77. st. 1. u vezi čl. 70. st. 5. i čl. 71. ZN) proizlazi da se povreda nužnog dijela ne može utvrditi bez utvrđenja cjelokupne imovine ostavitelja ( tako i Vrhovni sud Republike Hrvatske u odluci broj: Rev 386/2021-2 od 13. ožujka 2024.).
15. U tom smislu žalitelj pravilno u okviru žalbenih navoda ukazuje da prvostupanjski sud nije proveo propisane radnje utvrđenja vrijednosti ostavine sukladno odredbi čl. 71. ZN, uslijed čega pobijano rješenje ne sadrži razloge o odlučnim činjenicama a izneseni razlozi su nejasni i proturječni.
16. Također valja ukazati da ostavinski postupak po svojoj naravi predstavlja nesporni i izvanparnični postupak, pa će ostavinski sud provoditi radnje onda kada između nasljednika nisu sporne činjenice o kojima ovisi neko njihovo pravo. Ako su međutim između stranaka sporne činjenice o kojima ovisi neko pravo, sud će prekinuti ostavinski postupak i uputiti stranke na parnicu, pri čemu će tako postupiti osobito ako su sporne činjenice o kojima ovisi veličina nasljednog dijela, vrijednost nužnog dijela ili uračunavanje u nasljedni dio ( čl. 222. st. 2. točka 2. ZN). S druge strane, ako između stranaka ne postoji spor o činjenicama, već se one spore samo o primjeni prava, ostavinski sud neće prekidati ostavinski postupak, nego će raspraviti pravna pitanja u ostavinskom postupku ( čl. 222. st. 3. ZN).
17. Navedeno se ističe iz razloga jer su zakonski nasljednici ŽK, PK i AK zatražili da se u vrijednost ostavine i izračun nužnog dijela uzmu u obzir nekretnine koje se sastoje od polovine kuće u [adresa], kuće u [adresa] na otoku [adresa] te nekretnine u [adresa], u kojoj su se nalazila 2 stana, dok je nasljednik RK na zapisniku 19. 12. 2012. ( str. 35 spisa ) naveo kako ne osporava ostalim zakonskim nasljednicima pravo na nužni dio, kao ni činjenicu da mu je ostaviteljica za života darovala pola kuće u [adresa] i kuću u [adresa], ali osporavajući bio kakvo drugo raspolaganje u njegovu korist ( konkretno ono koje se odnosi na nekretninu u [adresa] sa dva stana).
18. U odnosu na navedeno drugostupanjski sud primjećuje da je iz provedenog postupka nejasno da li između stranaka postoji spor u pogledu vrijednosti odnosno veličine nužnog dijela ili uračunavanja u nasljedni dio ( čl. 222. st. 2. točka 2. ZN) i to prije svega u pogledu nekretnine u [adresa] sa dva stana, obzirom da su nasljednici koji su zatražili nužni dio naveli i tu nekretninu, dok je nasljednik RK osporio da bi istu trebalo uzeti u izračun nužnog dijela.
19. Ako je između stranaka sporno da li i ta nekretnina ulazi utvrđenje vrijednosti i veličine nužnog dijela, onda je glede istoga valjalo uputiti stranke čije je pravo manje vjerojatno na parnični postupak u sklopu kojega će se utvrditi takvo pravo ( čl. 225. u vezi čl. 222. ZN).
20. Dakle, prvostupanjski sud u odnosu na jednu nekretninu ( polovinu kuće u [adresa], ) za koju nije sporno da je darovana od strane ostaviteljice nasljedniku RK ugovorom o darovanju, nije proveo radnje u pogledu popisivanja vrijednosti ostavine sukladno odredbi čl. 71. st. 1. ZN, drugu nekretninu ( kuća u [adresa] na otoku [adresa] ) nije uzeo u obzir jer je naknadno došlo do promjene vlasnika, dok treću nekretninu uopće nije uzeo u obzir pri čemu nije pojasnio razloge za takvo ne postupanje, pa pobijana odluka ne sadrži razloge o odlučnim činjenicama.
21. Uz navedeno, drugostupanjski sud primjećuje da je izračun veličine dijela nekretnine koju je prvostupanjski sud utvrdio u visini od 4/16 dijela nekretnine kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] upitan, te se za sada ne može prihvatiti kao pravilan . Naime, stranke ne spore da je ostaviteljica darovanjem dala RK pola kuće u [adresa], pa da takvog raspolaganja nije bilo, tada bi zakonski nasljednici iza ostaviteljice ( četvero djece nasljeđivali i dijelili ukupnih 16/32 dijelova na način da svakom pripada 4/32 dijela, obzirom da drugih 16/32 dijela ili pola nekretnine nesporno nije bilo imovinom ostaviteljice). Nadalje, nužni dio potomaka i njihovih potomaka iznosi jednu polovinu od onoga dijela koji bi svakom pojedinom od njih pripao po zakonskom redu nasljeđivanja ( čl. 70. st. 3. ZN), pa proizlazi da bi svaki od sinova i kćeri ostaviteljice ( u odnosu na imovinu koju je ostaviteljica imala kao svoje vlasništvo u ½ dijela ) imao pravo na 2/32 dijela, dok bi nužni dio AK i PK iznosio 1/32 dijela ( jer nasljeđuju po pravu predstavljanja svoju majku DK - kći ostaviteljice koja je imala pravo na 4/32 ukupnog dijela od čega pola nužnog dijela čini 2/32 dijela koji ti nasljednici dijele).
22. Osim navedenog, niti materijalno pravo nije pravilno primijenjeno jer prvostupanjski sud pobijanu odluku donosi pozivom na odredbu čl. 234. st. 1. ZN kojim je propisano postupanje u slučaju naknadno pronađene imovine, a što u konkretnom postupku nije slučaj.
23. U odnosu na prigovor koje se sadržajno odnosi na zastaru, valja ukazati da iz provedenog postupka proizlazi da su svi nasljednici svoje izjave dali u roku od tri godine od smrti ostaviteljice ( čl. 84. ZN).
24. Slijedom iznesenog je temeljem odredbe čl. 380. točke 3. ZPP-a u svezi čl. 175. st. 2. ZN-a valjalo uvažiti žalbu, ukinuti rješenje i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovni postupak, cijeneći pri tom činjenicu da su svi tuženici u ovom postupku jedinstveni suparničari u smislu odredbe čl. 201. ZPP jer se predmetni spor mora riješiti na jednak način prema nasljednicima.
25. U ponovljenom postupku prvostupanjski sud će uzimajući u obzir okolnosti na koje mu je ukazano ovim rješenjem, prije svega utvrditi da li između nasljednika postoje sporne činjenice ( vezano uz veličinu nasljednog dijela i imovine kojom je raspolagano ) pa će ovisno o takvom utvrđenju u slučaju da one nisu sporne , nastaviti raspravljati pravna pitanja pravilnom primjenom odredbe čl. 77. st. 1. u vezi čl. 70. st. 5. i čl. 71. ZN, dok će u slučaju postojanja spora o činjenicama o kojima ovisi veličina nasljednog dijela, vrijednost nužnog dijela ili uračunavanje u nasljedni dio, postupiti u smislu čl. 222. st. 2. u vezi čl. 225. ZN i uputiti stranku čije je pravo manje vjerojatno da u spornom parničnom postupku dokazuje sve odlučne činjenice u pogledu svojih zahtjeva.
U Zagrebu, 29. travnja 2026.
Sudac
Vedran Medaković