REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Gr 1-125/2026-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske po sutkinji mr. sc. Seniji Ledić, u pravnoj stvari tužitelja MŽ, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], protiv tuženika EŽ, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Miroslav Šarić, odvjetnik u Splitu, radi poništenja, odlučujući o zahtjevu Općinskoga suda u Splitu od 25. ožujka 2026., da se u predmetu tog suda poslovni broj P-1419/2018 za postupanje odredi drugi stvarno nadležni sud, 29. travnja 2026.,
r i j e š i o j e:
Za postupanje u ovom predmetu određuje se Općinski sud u Šibeniku.
Obrazloženje
1. Općinski sud u Splitu je, prihvaćajući prijedlog tužitelja za svrsishodnom delegacijom u predmetu broj P-1419/2018, zatražio od Vrhovnog suda Republike Hrvatske da odredi da u tom predmetu postupa drugi stvarno nadležni sud.
1.1. Tužitelj je podneskom od 10. prosinca 2025. predložio da se za postupanje u tom predmetu odredi drugi stvarno nadležni sud navodeći da je predsjednik suda ručno dodijelio predmet u rad sutkinji ABC, bez korištenja kompjuterskog algoritma za automatsku (nasumičnu) dodjelu predmeta u rad u sustavu eSpis, čime da je tužitelju onemogućeno pravo na pristup neovisnom i nepristranom sudu/sucu. Navodi da je tužitelj podneskom od 11. veljače 2025. podnio zahtjev za izuzeće sutkinje u tom predmetu ABC, o kojem je odlučio predsjednik Općinskog suda u Splitu, rješenjem broj 29-Su-540/2025 od 13. lipnja 2025., na način da je prijedlog odbio kao neosnovan. Navodi da se predsjednik Općinskog suda u Splitu, iako upoznat s činjenicom da je tužitelj protiv njega podnio tužbu radi naknade štete, nije izuzeo od odlučivanja o zahtjevu tužitelja za izuzećem sutkinje ABC, već da je donio navedenu odluku broj 29-Su-540/2025 od 13. lipnja 2025., a što prema navodima tužitelja ne udovoljava standardima nepristranosti suda.
2. Tužitelj je također zatražio izuzeće predsjednika Općinskog suda u Splitu, zamjenice Županijskog suda u Splitu kao i predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske, koji su zahtjevi odbijeni odnosno odbačeni.
3. Zahtjev je osnovan.
4. Odredbom članka 68. stavak 1. ZPP propisano je da nadležni sud prvog stupnja može sam ili na prijedlog stranke zatražiti od najvišeg suda određene vrste da odredi da u pojedinom predmetu postupa drugi stvarno nadležni sud s njegova područja ako je očito da će se tako lakše provesti postupak ili ako za to postoje drugi važni razlozi.
5. Pravo na suđenje pred zakonom ustanovljenim neovisnim i nepristranim sudom sastavni je dio prava na pravično suđenje, kako je to i propisano člankom 29. stavak 1. Ustava Republike ("Narodne novine" broj 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10 i 5/14 – dalje: Ustav) i člankom 6. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine - Međunarodni ugovori" broj 18/97, 6/99, 14/02, 13/03, 9/05, 1/06, 2/10 i 13/17 – dalje: Konvencija). Navedeno stajalište izražava se i kroz odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske, tako primjerice i u odluci broj: U-III-5423/2008 od 28. siječnja 2009. u kojoj odluci Ustavni sud RH podsjeća da nepristranost suda podrazumijeva da sud jamči dovoljno sigurnosti kojom isključuje svaku opravdanu sumnju u nepristranost suda jer sudovi upravo time što nastupaju kao nepristrani pridonose povjerenju javnosti koje je nužno u demokratskom društvu, što je utvrđeno stajalište međunarodnog prava o ljudskim pravima (npr. presuda Europskog suda za ljudska prava u predmetu Mežnarić protiv Hrvatske, presuda od 15. srpnja 2005., § 27).
5.1. Iznesenim shvaćanjem Ustavnog suda RH prihvaćena su stajališta i standardi Europskog suda za ljudska prava (u daljnjem tekstu: ESLJP), koji (ne)pristranost suda provjerava primjenom subjektivnog i objektivnog mjerila.
5.2. Subjektivno mjerilo pretpostavlja ispitivanje je li sudac imao neke osobne predrasude ili neki od osobnih razloga pristranosti u konkretnom predmetu tj. takav subjektivni test (ne)pristranosti mora uzeti u obzir osobno uvjerenje i ponašanje konkretnog suca.
5.3. Objektivno mjerilo znači ispitati jamči li sam sud dovoljno sigurnosti kako bi isključio svaku opravdanu sumnju u pogledu svoje nepristranosti odnosno mora se utvrditi postoje li, neovisno od ponašanja suca, provjerljive činjenice koje mogu potaknuti dvojbu glede njegove nepristranosti (tako ESLJP u predmetu Parlov-Tkalčić protiv Hrvatske, presuda, 22.12.2009., zahtjev broj 24810/06 te Ramljak protiv Hrvatske, presuda, 27.6.2017., zahtjev broj 5856/13, § 26.).
6. Po ocjeni ovog suda okolnosti da tužitelj protiv predsjednika tog suda vodi postupak radi naknade štete te u odnosu na istog iznosi sumnje o nezakonitoj dodjeli predmetnog spisa u rad uređujućoj sutkinji ABC, u objektivnom smislu predstavljaju važan razlog u smislu članka 68. stavak 1. ZPP, koji bi opravdao određivanje drugog stvarnog nadležnog prvostupanjskog suda umjesto Općinskog suda u Splitu.
7. Stoga u okolnostima ovog konkretnog slučaja navedeni razlozi, prema ocjeni ovog suda, predstavljaju važan razlog za svrhovitu delegaciju, a kako bi se izbjegla svaka sumnja u objektivnost i nepristranost rada tog suda odnosno izbjegao dojam pristranosti suda u javnosti čak i u okolnostima kada stvarna nepristranost i nije ugrožena (tako i VSRH u Gr 1-388/2025-2 od 29. listopada 2025. i Gr 1-416/2025-2 od 3. studenoga 2025.).
8. Slijedom iznesenog, na temelju odredbe članka 68. stavak 3. ZPP odlučeno je kao u izreci.
Zagreb, 29. travnja 2026.
SUTKINJA
mr. sc. Senija Ledić
