REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-5287/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Ivana Vučemila predsjednika vijeća, Marine Paulić članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Darka Milkovića člana vijeća, mr.sc. Senije Ledić članice vijeća i Josipa Turkalja, u pravnoj stvari tužitelja AU, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupanog po punomoćniku Slavku Nediću, odvjetniku iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Zoran Šarić & Slavko Nedić, Osijek, D. Neumana 2, protiv tuženice Republike Hrvatske, Ministarstva unutarnjih poslova, Ulica grada Vukovara 33, OIB: 52634238587, zastupane po Općinskom državnom odvjetništvu u Osijeku, radi zaštite dostojanstva radnika, odlučujući o prijedlogu tužitelja za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zadru poslovni broj Gž R-29/2025-2 od 9. srpnja 2025. kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Osijeku poslovni broj Pr- 4/2023-28 od 11. ožujka 2025. u sjednici održanoj 29. travnja 2026.,
r i j e š i o j e :
I. Odbija se prijedlog tužitelja za dopuštenje revizije u dijelu koji se odnosi na postavljena pravna pitanja.
II. Odbacuje se prijedlog tužitelja za dopuštenje revizije u dijelu koji se odnosi na povredu temeljnog ljudskog prava zajamčenog Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.
Obrazloženje
1. Tužitelj je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zadru poslovni broj Gž R-29/2025-2 od 9. srpnja 2025. kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Osijeku poslovni broj Pr-4/2023-28 od 11. ožujka 2025., temeljeći ga na odredbi čl. 385.a st. 1. i st. 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – dalje: ZPP), odnosno navodeći tri pravna pitanja koje smatra važnim za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnost svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu te ukazujući na povredu temeljnih ljudskih prava zajamčenih odredbom članka čl. 29. st. 1. Ustava Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10,
5/14 - dalje: Ustav) te odredbom čl. 6. st. 1. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine" - Međunarodni ugovori, broj 18/97, 6/99 - proč. tekst, 8/99 - ispr., 14/02, 1/06 i 13/17 - dalje: Konvencija), odnosno prava na pravično suđenje.
2. Na prijedlog nije odgovoreno.
3. Razmatrajući prijedlog u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP, a postupajući u skladu s odredbom čl. 385.a i čl. 387. ZPP vijeće revizijskog suda ocijenilo je da sva tri postavljena pitanja u prijedlogu nisu važna pravna pitanja u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP.
3.1. Naime, prvo postavljeno pitanje, kojim predlagatelj preispituje počinjenje apsolutno bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st.2. t. 11 ZPP, polazi od pogrešne pretpostavke da pobijana presuda uopće ne sadrži razloge o žalbenim navodima, jer iz presude proizlazi da je sud, sukladno odredbi čl. 375. st. 1. ZPP, ocijenio sve žalbene navode koji su bili od odlučnog značaja.
3.2. Drugo naznačeno pitanje, kojim se preispituje pravilnost odbijanja žalbe, ponovno polazi od pogrešne pretpostavke da pobijana presuda ne sadrži razloge o žalbenim navodima, iako je sud, a kako je već i navedeno, sukladno odredbi čl. 375. st. 1. ZPP ocijenio sve žalbene navode koji su bili od odlučnog značaja.
3.3. O odgovoru na treće naznačeno pitanje, kojim se pita je li sud za ocjenu rada državnog službenika vezan pravomoćnim rješenjima o godišnjoj ocjeni, ne ovisi odluka o sporu, jer sud nije ocjenu osnovanosti tužbenog zahtjeva temeljio na ocjeni rada tužitelja, već na ukupnosti svih utvrđenja koja je izveo iz provedenih dokaza.
4. Slijedom navedenog, u odnosu na postavljena pravna pitanja valjalo je prijedlog tužitelja odbiti na temelju odredbe čl. 389.b st. 1. ZPP te odlučiti kao pod točkom I. izreke ovog rješenja.
5. Nadalje, razmatrajući prijedlog u smislu odredbe čl. 385.a st. 2. ZPP, prema ocjeni ovog suda predlagatelj navodima iznesenim u prijedlogu za dopuštenje revizije nije učinio vjerojatnim da su mu tijekom prvostupanjskog i drugostupanjskog postupka zbog osobito teških povreda odredaba parničnog postupka ili pogrešne primjene materijalnog prava povrijeđena ljudska prava zajamčena odredbom čl. 29. st. 1., Ustava te odredbom čl. 6. st. 1. Konvencije.
6. Većim dijelom sadržaj prijedloga za dopuštenje revizije se svodi na pritužbe o načinu na koji su niži sudovi ocijenili dokaze odnosno o tome kako su utvrdili činjenično stanje, dakle na razloge koje se ne mogu isticati u reviziji niti mogu predstavljati povredu prava na pravično suđenje osim u izuzetno rijetkim slučajevima.
6.1. Glede navoda da je do povrede prava na pravično suđenje došlo uslijed pogrešne primjene materijalnog prava, treba istaći da čl. 6. st. 1. Konvencije i čl. 29. st. 1. Ustava sadrže samo određena procesna jamstva. Stoga do povrede tog prava u pravilu niti ne može doći zbog pogrešne primjene materijalnog prava, osim u slučaju da je pobijana presuda arbitrarna ili očito nerazumna, što ovdje nije slučaj.
6.2. Ovaj sud smatra da je u postupku pred nižim sudovima tužitelju bilo omogućeno da se izjasni o zahtjevima i navodima tuženice, iznosi činjenice i predlaže dokaze te na taj način ravnopravno sudjeluje u postupku. U svojim presudama niži sudovi su odgovorili na sve odlučujuće navode tužitelja. Njihove presude su detaljno obrazložene te se ne mogu smatrati arbitrarnima ili očito nerazumnima. Stoga ništa ne upućuje na zaključak da tužitelj nije imao pravično suđenje, a pogotovo ne na način kako on to navodi.
7. Kako je ocijenjeno da predlagatelj nije učinio vjerojatnim da su mu u postupku povrijeđena temeljna ljudska prava u smislu odredbe čl. 385.a st. 2. ZPP, prijedlog za dopuštenje revizije i u tom dijelu trebalo je odbaciti sukladno odredbi čl. 389.a st. 3., st. 4. i st. 5. ZPP, pa je riješeno točki II. izreke.
Zagreb, 29. travnja 2026.
Predsjednik vijeća:
Ivan Vučemil
