Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž Zk-289/2024-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Vesne Žulj, predsjednice vijeća, te članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice Mirele Mijoč Kramar i člana vijeća Roberta Jambora, u pravnoj stvari prvotužiteljice IP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i drugotužitelja EP iz [adresa],OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje zastupani po punomoćnici Jovanki Barić, odvjetnici iz Rijeke, protiv prvotuženice Republike Hrvatske, OIB: 52634238587, zastupane po Općinskom državnom odvjetništvu Rijeka, i drugotuženika Grada Rijeke, Korzo 16, OIB: 54382731928, kojeg zastupaju punomoćnici odvjetnici iz odvjetničkog društva Knežević i partneri iz Rijeke, radi ispravka upisa, odlučujući o žalbi prvo i drugotužitelja protiv presude Općinskog suda u Rijeci poslovni broj P-4059/2019-64 od 16. srpnja 2024., u sjednici vijeća održanoj 29. travnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se žalba tužitelja kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Rijeci poslovni broj P-4059/2019-64 od 16. srpnja 2024. pod točkom I. izreke i pod točkom II. izreke u dijelu u kojem je tužiteljima naloženo da nadoknade parnični trošak drugotuženiku Gradu Rijeka u iznosu od 1.812,50 eura u roku od 15 dana.

II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova žalbe.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom pod točkom I. izreke odbijen je kao neosnovan tužbeni zahtjev koji glasi:

"Nalaže se zemljišno-knjižnom odjelu Općinskog suda u Rijeci brisanje-ispravak upisa prava vlasništva na kč. br. [katastarska čestica], kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] upisanom u zk.ul. PI. u korist IP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i EP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], svakog u po 1/2 dijela u površini od 88 m2. "

Pod točkom II. izreke naloženo je tužiteljima da isplate drugotuženiku Gradu Rijeka parnični trošak u iznosu od 1.812,50 eura u roku od 15 dana dok se za više zatraženi parnični trošak zahtjev drugotuženika odbija kao neosnovan.

2. Protiv prvostupanjske presude pod točkom I. izreke i pod točkom II. u dijelu u kojem je tužiteljima naloženo da nadoknade trošak žale se tužitelji zbog svih zakonom predviđenih razloga iz odredbe čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj: 53/1991., 91/1992., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 84/2008., 96/2008., 123/2008., 57/2011., 25/2013., 89/2014., 70/2019., 80/2022., 114/2022., 155/2023., dalje: ZPP), predlaže prvostupanjsku presudu preinačiti, podredno ukinuti. Traži trošak žalbe.

3. Žalba je neosnovana.

4. Predmet spora je zahtjev tužitelja za ispravak upisa vlasništva na čest. 810/5 i 826/15 k. o. [katastarska općina] na način da se izbriše upis tuženika te upiše tužitelje svakog u jednoj polovini dijela i to površine od 88 m2.

5. Ispitujući presudu i rješenje suda prvog stupnja, kao i postupak koji je prethodio njihovom donošenju, ovaj sud nije utvrdio da je počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz odredbe čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP, a na koju povredu određeno ukazuje tuženik u žalbi. Jednako tako nije utvrđeno da su počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti (čl. 365. st. 2. ZPP).

6. Prvostupanjski sud je ocijenio tužbeni zahtjev neosnovanim polazeći od zaključaka i utvrđenja:

- da je uvidom u zk izvadak, zk ul. PI k. o. [katastarska općina] utvrđeno da je čest. 826/15 u naravi put površine 399 m2 te da je upisana kao javno dobro,

- da iz povijesnog zk izvatka slijedi da su čest. 810/5 i 826/15 dana 25. svibnja 2012. pod posl. brojem Z-7994/12 otpisane u novi zk. uložak broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] te su 7. lipnja 2016. pripisane te na temelju rješenja od 15. rujna 2016. upisane kao javno dobro,

- da je uvidom u rješenje posl. br. Z-16751/2019 od 11. rujna 2019. utvrđeno da je zemljišno-knjižni odjel tog suda odbio prijavu predlagatelja-ovdje tužitelja za zemljišno- knjižni ispravak i upis vlasništva u odnosu na dio čest. 810/5 put i dio čest. 826/15 put upisane u zk.ul. PI k. o. [katastarska općina] kao Javno dobro u cijelosti te ih je uputio na podnošenje tužbe za ispravak,

- da je uvidom u kupoprodajni ugovor sklopljen 6. travnja 1997. utvrđeno da su tužitelji kupili od ŽP kao prodavatelja nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to čest. 696/1 kuća i dvorište površine 167 m2,

- da je presudom na temelju priznanja tog suda posl. br. P-2277/05 od 2. rujna 2005. tužiteljica IP utvrđena vlasnicom čest. 826/34 u naravi krš od 37 m2 i čest. 826/13 u naravi krš od 45 m2 upisanih u k. o. [katastarska općina],

- da je očevidom na licu mjesta utvrđeno da je prijepor u naravi prilazni put obiteljskoj kući tužitelja s glavne ceste i vodi iza njihove kuće , na jednom dijelu prijepora je onemogućen prolaz običnom željeznom ogradom koja je mobilna , sa dijela prijepora vode stepenice u susjednu kuću, prilikom očevida tužitelji su pokazali prijepor koji se nalazi u [adresa] na adresi [adresa], sjeverozapadno i sjeverno od kuće br. 22 a u naravi prijepor je travnati prilaz-put kući br. 22 sa sjeverne i sjeverozapadne strane, kako je to vještak navela u svom nalazu, tužitelji su pokazali da do zgrade na adresi [adresa] dolaze travnatim putem od asfaltirane ceste na sjeverozapadu preko k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a prema zk. stanju preko zk.č. 910, 810/5 i 826/15 k. o. [katastarska općina], prijepor je na skici lica mjesta označen žutom bojom , put da se pruža od sjeverozapada prema jugoistoku i zatim lagano skreće u smjeru istoka , na istočnom dijelu prijepora nalaze se metalna vrata koja nisu fiksirana ni sa jedne strane pa se ona mogu otvoriti, metalna vrata da se nalaze na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a prema zk. stanju na zk. čest. 826/15 k. o. [katastarska općina], da vještak u nalazu navodi da sa označenog prijepora pristup imaju i kuće br. 30, 28, 26 i dalje u smjeru istoka i kbr. 24,

- da se u svom očitovanju na primjedbe stranaka u podnesku od 28. lipnja 2023. vještakinja očitovala na način da se prijepor nalazi na djelu katastarske čestice [katastarska čestica], na dijelu katastarske čestice [katastarska čestica] i na dijelu katastarske čestice [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina], a prema podacima zk. plana prijepor se nalazi na dijelu zk. čestice 826/15, na dijelu zk. čestice 810/5 i na dijelu zk. čest. 826/60 sve k. o. [katastarska općina] , a na ročištu održanom 12. ožujka 2024. vještakinja se očitovala da prijepor u naravi čini travnatu površinu-prilaz kući,

- da je prvotužiteljica IP u svom iskazu navela da su u travnju 1987. godine kupili kuću te su vlasnički list dobili u srpnju 1987. godine, a 1988. godine da je upisano društveno vlasništvo bez da su to znali na cjelokupnoj nekretnini uključujući i prijepor, kuću su kupili od ŽP, a prijepor se koristio u sklopu kuće i prodavateljica im ga je pokazala prilikom kupoprodaje kao predmet kupoprodaje, porezna uprava im je razrezala porez i na taj dio, a sporni dio je nastao 1988. godine kada se upisalo društveno vlasništvo, da su koristili taj dio kao prilaz kući od kad su se uselili, 1989. godine su imali radove u kući i koristili su prijepor za odlaganje materijala, tek 1997. godine je doznala za upis društvenog vlasništva kada je išla skinuti hipoteku za kredit kojim je kupljena kuća, prijeporni dio sada koriste i drugi susjedi premda imaju drugi prilaz svojim kućama, da je njezino privatno vlasništvo netko 1988. godine upisao kao društveno vlasništvo, to stoga što je kupila kuću sa okućnicom, da prijepor uopće nije nužan za prolaz drugima jer njihovi susjedi imaju cestu odozgo , da je 2007. godine prijepor ušao u režim javne ceste premda nije asfaltiran , Grad Rijeka da je dio čest. 826/60 koji pripada njoj prodao obitelji I 2007. godine a to je dio čest. 826/60 koja je nastala od čest. 826/15, oni da su tada izbrisani kao vlasnici i uopće nisu mogli sudjelovati u postupku te su zaobiđeni, da im je prijepor, dakle, oduzet 1988., a 2005. podnijela je Gradu Rijeci i zahtjev za otkup tog zemljišta no naknadno je odustala od toga jer što će plaćati dva puta istu česticu, da prijeporni dio nije nitko koristio osim njih od 1987. godine kada su to kupili sve do 2009. godine kada su ih napali E koji su ogradili dio koji im je prodao Grada Rijeka tj. k. č. [katastarska čestica] , da želi nazad prijeporni dio da on ne bude javno dobro ni javni put jer ne služi nikome već samo njima , a svi susjedi imaju javni put za doći do svojih kuća,

- da tužitelji zapravo tvrde da su kupili i prijeporni dio i koristili ga u okviru okućnice koja je kupljena sa kućom,

- da je pokazani prijepor vještak Jasmina Jurinčić identificirala kao dio zk. čest. 826/15, dio zk. čestice 810/5 i dio zk. čest. 826/60 sve k. o. [katastarska općina],

- da tužitelji nisu promijenili tužbeni zahtjev već traže ispravak i brisanje upisa na kčbr. [katastarska čestica] te upis tužitelja svakog u jednoj polovini dijela površine 88 m2 ,

- da su pasivni legitimirani kod tužbe za ispravak osobe u čiju koristi je određen upis obavljen odnosno njihovi sljednici,

- da je uvidom zk izvadak za čest. 810/5 i 826/15 PI k. o. [katastarska općina] utvrđeno da čest. 810/5 ima površinu od 66 m2, a čest. 826/15 399 m2, u naravi su obje nekretnine put, a u B listu upisano je javno dobro,

- da se radi o javnom dobru u općoj uporabi kojim gospodari Grad Rijeka pa je osnovan prigovor promašene pasivne legitimacije prvotuženice Republike Hrvatske,

- da tužitelji tvrde da su kupili prijeporni dio od ŽP no predmet kupoprodaje u Kupoprodajnom ugovoru od 6. travnja 1987. je čest. 696/1 k. o. [katastarska općina] u naravi kuća i dvorište površine 167 m 2,

- da su tužitelji upisani kao vlasnici kupljene nekretnine 696/1 k. o. [katastarska općina] kako to slijedi iz priloženog zk izvatka ( list 85 spisa ) i ta nekretnina ima površinu 167 m2 kako i stoji u kupoprodajnom ugovoru,

- da tužitelji tvrde da im je pok. ŽP prodala i prijepor no kako isti nije upisan kao vlasništvo ŽP to su tužitelji jedino mogli postati vlasnici dosjelošću ,

- da od 1987. godine do podnošenja ove tužbe 2019. godine nije protekao rok od 40 godina slijedom čega nisu ispunjene pretpostavke iz čl. 159. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima,

- da i sama tužiteljica tvrdi da je jedan dio prijepora zauzela obitelj Ž 2009. godine, no čest. 826/60 tužitelji ni ne traže tužbenim zahtjevom ,

- da tužbeni zahtjev ne može biti usmjeren na površinu utuženih čest ica koja ne odgovara površini u zemljišnim knjigama već treba glasiti na zemljište koje može biti objekt stvarnih prava-parcelacijom valjanu izdvojenu česticu ili u odnosu na precizno grafički individualizirani dio prema skici vještaka, a takav zahtjev tužitelji nakon izvršenog geodetskog vještačenja nisu postavili.

7. Imajući u vidu utvrđenja prvostupanjskog suda, koja utvrđenja tužitelj i navodima žalbe nisu s uspjehom osporili, pravilno je prvostupanjski sud ocijenio zahtjev tužitelja neosnovan, a za koji zaključak je dao valjane i argumentirane razloge, pa suprotni navodi žalbe tužitelja takav zaključak suda nisu doveli u sumnju.

8. Naime, s obzirom da iz provedenog dokaznog postupka proizlazi da je vještakinja Jasmina Jurinčić predmet spora identificirala kao dio zk. čest. 826/15, dio zk. čestice 810/5 i dio zk. čest. 826/60 sve k. o. [katastarska općina], te da je utvrđeno da je drugotuženik Grad Rijeka dio zk.čest. 826/60 koji je predmet spora prodao obitelji I 2007. godine (iskaz prvotužiteljice), pravilno je prvostupanjski sud utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja kojim traže ispravak upisa vlasništva na čest. 810/5 i 826/15 k. o. [katastarska općina] na način da se izbriše upis tuženika te upiše tužitelje svakog u jednoj polovini dijela i to površine od 88 m2, neosnovan.

9. Naime, pojedinačnu nekretninu čini zemljišna čestica, uključujući i sve što je s njom razmjerno trajno povezano na njezinoj površini ili ispod nje, ali kad je više zemljišnih čestica upisano u zemljišnoj knjizi u isti zemljišnoknjižni uložak, one su pravno sjedinjene u jedno tijelo (zemljišnoknjižno tijelo), a koje je kao takvo jedna nekretnina (čl. 2. st. 3., čl. 9. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj 91/1996., 68/1998., 137/1999., 22/2000., 73/2000., 114/2001., 79/2006., 141/2006., 146/2008., 38/2009., 153/2009., 90/2010., 143/2012., 152/2014., dalje: ZV).

10. U ovom slučaju predmet spora su određene katastarske čestice u cijelosti, dok tužitelji svoj zahtjev temelje na činjeničnoj osnovi stečenog prava vlasništva na fizički (materijalno) odijeljenom dijelu nekretnine koji faktično može predstavljati pojedinačno određenu stvar - species (u čl. 5. st. 1. ZV). S obzirom da je stalna sudska vještakinja iz područja geodezije Jasmina Jurinčić geometrijski odijeljeni dio površine od 88 m2 identificirala kao dijelove tri zasebne zemljišnoknjižne čestice i to dio zk. čest. 826/15, dio zk. čestice 810/5 i dio zk. čest. 826/60 sve k. o. [katastarska općina], pravilno je prvostupanjski sud tužbeni zahtjev tužitelja kojim traže ispravak upisa prava vlasništva na kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] upisanom u zk.ul. PI. u korist tužitelja, svakog u po 1/2 dijela u površini od 88 m2, ocijenio neosnovanim.

11. Sud je vezan granicama tužbenog zahtjeva, a tužitelji nisu dokazali postojanje prava vlasništva na katastarskim česticama koje su označene u tužbi. Neosnovanost proizlazi iz neusklađenosti tužbenog zahtjeva s nalazom i mišljenjem vještaka, a to nastavno znači da predmet spora nije pravilno individualiziran, pa prvostupanjski sud nije mogao utvrditi pravo vlasništva u zatraženom opsegu. Naime, tužitelj i traže utvrđenje prava vlasništva na dvjema određenim katastarskim česticama pri čemu njihov posjed ne odgovara u cijelosti niti jednoj od tih čestica pa sud nije mogao utvrditi pravo vlasništva na utuženim nekretninama u zatraženom opsegu budući da tužitelji ne posjeduju navedene nekretnine u cijelosti.

12. Pri tome žalbeni navodi tužitelja kojima osporavaju nalaz i mišljenje vještaka, navodeći da provedenim vještačenjem nije ostvarena zadaća geodetskog vještačenja, da nisu utvrđene činjenice primjenom odredaba Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina i Pravilnika o geodetskim elaboratima, te da je nalaz vještaka nepotpun koje tvrdnje obrazlaže iscrpnim žalbenim navodima, nisu od utjecaja na zakonitost i pravilnost pobijane presude.

13. Naime, nalaz i mišljenje vještaka (list 238 spisa) je izrađen u skladu sa zadatkom koji mu je odredio prvostupanjski sud na uviđaju provedenom 20. rujna 2022., kojim je vještaku naloženo da izradi nalaz i mišljenje sa skicom lica mjesta i fotografijama te sa identifikacijom čestice koju su na uviđaju pokazali tužitelji (list 223 spisa), pri čemu se vještak na prigovore stranaka, pa tako i tužitelja, očitovao pismeno (list 313 spisa) i usmeno (list 342 spisa).

14. Sud odlučuje koje će činjenice uzeti kao dokazane prema svom uvjerenju na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka (čl. 8. ZPP). Prvostupanjski sud je ocijenio provedene dokaze sukladno odredbi čl. 8 ZPP te je za svoja uvjerenja dao logične i uvjerljive razloge, koje prihvaća i ovaj sud drugog stupnja. Okolnosti na koje se tužitelji pozivaju u svojoj žalbi, a koje se svode na njihovu ocjenu provedenog vještačenja, nisu odlučne za odlučivanje u ovoj pravnoj stvari budući je prvostupanjski sud, suprotno navodima žalbe, prihvativši nalaz i mišljenje vještaka, kao i njegovo pismeno i usmeno dopunsko očitovanje otklonio sve prigovore stranaka, pa tako i prigovore tužitelja, te pravilno primijenio odredbu čl. 260. ZPP kada je utvrdio kada je utvrdio da odijeljeni dio površine od 88 m2 predstavlja dijelove tri zasebne zemljišnoknjižne čestice. Žalbeni navodi tužitelja da vještak nije grafički precizirao prijepor nisu od utjecaja na zakonitost i pravilnost pobijane presude jer su sukladno čl. 7. ZPP stranke dužne iznijeti činjenice na kojima temelje svoje zahtjeve i predložiti dokaze kojima se utvrđuju te činjenice.

15. Imajući u vidu sve navedeno, iscrpni žalbeni navodi tužitelja kojima obrazlažu svoje tvrdnje o posjedovanju predmetne nekretnine nisu od značaja za odlučivanje.

16. Odluka o parničnom trošku pravilna je i zakonita kako u osnovi tako i u visini ( čl. 155. st. 1. i čl. 154. st. 1. ZPP), time da tužitelji određeno niti ne prigovaraju broju i vrstama radnji za koje je drugotuženiku dosuđen trošak.

17. Stoga je slijedom svega navedenog primjenom odredbe čl. 368. st. 1. ZPP odbijena žalba tužitelja i odlučeno kao pod točkom I. izreke ove presude.

18. Budući da tužitelji nisu uspjeli sa žalbom odbijen je njihov zahtjev za naknadu troškova žalbe (čl. 154. st. 1. ZPP).

U Zagrebu 29. travnja 2026.

Predsjednica vijeća:

Vesna Žulj