REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Revd-2458/2024-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Ivana Vučemila predsjednika vijeća, Darka Milkovića člana vijeća i suca izvjestitelja, Marine Paulić članice vijeća, mr.sc. Senije Ledić članice vijeća i Željka Pajalića člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja ZĐ iz [adresa], [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Boris Grgurić, odvjetnik u Zajedničkom odvjetničkom uredu Boris Grgurić i Hrvoje Bičanić u Ogulinu, protiv I. tuženika ĐĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i II. tuženice ŽĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koje zastupa punomoćnik Zvonimir Raić, odvjetnik u Zagrebu, radi predaje u posjed, odlučujući o prijedlogu tuženika za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-3129/2023-5 od 28. studenoga 2023., kojom je preinačena presuda Općinskog suda u Karlovcu, Stalne službe u Ogulinu poslovni broj P-473/2018-19 od 21. veljače 2019., na sjednici vijeća održanoj 29. travnja 2026.,

r i j e š i o  j e :

Dopušta se I. tuženiku i II. tuženici podnošenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-3129/2023-5 od 28. studenoga 2023., zbog sljedećeg pravnog pitanja:

„Smatra li se nepoštenim odnosno nesavjesnim posjednikom nekretnine pravno neupućena osoba koja kontinuirano desetljećima mirno posjeduje nekretninu, bez da ga pritom ikoja druga osoba potražuje predaju odnosno povrat posjeda nekretnine, a u posjed koje nekretnine takav posjednik stupi uvođenjem od strane svog pravnog prednika (npr. prodavatelja nekretnine)?“

Obrazloženje

1. I. i II. tuženici su podnijeli prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-3129/2023-5 od 28. studenoga 2023., kojom je preinačena presuda Općinskog suda u Karlovcu, Stalne službe u Ogulinu poslovni broj P-473/2018-19 od 21. veljače 2019.

2.1. U prijedlogu za dopuštenje revizije I. i II. tuženik su postavili sljedeća pitanja:

1. Smatra li se nepoštenim odnosno nesavjesnim posjednikom nekretnine pravno neupućena osoba koja kontinuirano desetljećima mirno posjeduje nekretninu, bez da ga pritom ikoja druga osoba potražuje predaju odnosno povrat posjeda nekretnine, a u posjed koje nekretnine takav posjednik stupi uvođenjem od strane svog pravnog prednika (npr. prodavatelja nekretnine)?

2. Može li osoba koja savjesno odnosno pošteno posjeduje nekretninu dugi niz desetljeća steci vlasništvo nekretnine temeljem dosjelosti ukoliko pravni prednik takve osobe (npr. prodavatelj nekretnine) nije bio valjano stekao vlasništvo nekretnine odnosno predstavlja li izuzetak od načela kako nitko ne može na drugog prenijeti više prava nego ga sam ima slučaj kada posjednik nekretnine u dobroj vjeri, ne znajući za nepoštenost odnosno nesavjesnost svog pravnog prednika, s istim zaključi ugovor o stjecanju vlasništva nekretnine?

3. Je li stjecatelj vlasništva nekretnine, a koji vlasništvo nekretnine stekne prije

1.I.2017.g., bio dužan prilikom stjecanja vlasništva nekretnine provjeravati stanje zemljišne knjige usprkos odgodi načela povjerenja u istinitost i potpunost zemljišnih knjiga?

2.2. Tuženici navode da su postavljena pitanja važna za odluku u predmetnom sporu, za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njihovoj primjeni, kao i da je pobijanom drugostupanjskom odlukom zbog osobito teških povreda odredbi parničnog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava povrijeđena temeljna ljudska prava zajamčena Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Pritom ukazuju da je pravno shvaćanje iz pobijane drugostupanjske odluke protivno pravnom shvaćanju ovoga suda poslovni broj Rev-1146/2022-2 od 15. prosinca 2022. koja je donesena u ranijem predmetnom postupku („...u situaciji kada je tuženicima uz nekretninu koja je bila predmet pisanog ugovora predana u posjed i sporna površina, do tada u posjedu prodavatelja, tuženici nisu trebali provjeravati zemljišni upis, a okolnost da su u takvoj situaciji čak i utvrdili da nekretnina nije upisana kao vlasništvo prodavatelja, nužno ne bi trebalo značiti da im ne pripada pravo na posjed...“).

3. U odgovoru na prijedlog za dopuštenje revizije tužitelje je osporio navode tuženika te predložio da se isti odbije kao neosnovan.

4. Prijedlog je dopušten u odnosu na prvo postavljeno pitanje navedeno u izreci ovog rješenja.

5. Postupajući prema odredbama čl. 385.a i 387. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP-a) vijeće revizijskog suda je ocijenilo da je prvo pravno pitanje naznačeno u prijedlogu za dopuštenje revizije važno za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, jer pobijana odluka odstupa od prakse revizijskog suda (odluke broj Rev-1146/2022-2 od 15. prosinca 2022.) na koju se predlagatelji i pozivaju u prijedlogu za dopuštenje revizije.

6. Stoga je postupajući u smislu odredbe čl. 389.b st. 3. ZPP-a vijeće Vrhovnog suda Republike Hrvatske ocijenilo da je protiv drugostupanjske presude dopuštena revizija zbog pravnog pitanja navedenog u izreci rješenja.

7. U odnosu na preostala (drugo i treće) pitanja te povredu temeljnih ljudskih prava uzima se da je prijedlog za dopuštenje revizije povučen, u smislu odredbe čl. 389.b st. 3. ZPP-a.

Zagreb, 29. travnja 2026.

Predsjednik vijeća:

Ivan Vučemil