REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-1650/2026-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Renate Šantek predsjednice vijeća, mr. sc. Dražena Jakovine člana vijeća i suca izvjestitelja, Željka Pajalića člana vijeća, mr. sc. Igora Periše člana vijeća i Jadranke Anić Matić članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja ŠUĆ, vl. ŠUĆ, obrta za prijevoz, graditeljstvo i usluge, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnica Neda Brčić, odvjetnica u Vinkovcima protiv tuženika Općina Vođinci, Vođinci, J.J. Strossmayera 198, OIB 48324542898, kojeg zastupa punomoćnik Damir Varga, odvjetnik u Vinkovcima, radi isplate iznosa od 23.790,03 eura, odlučujući o prijedlogu tuženika za dopuštenje revizije protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-4037/2024-5 od 11. studenoga 2025., kojom je potvrđena presuda Trgovačkog suda u Osijeku poslovni broj P-164/2022-62 od 26. srpnja 2024., na sjednici održanoj 29. travnja 2026.,
r i j e š i o j e:
Odbija se prijedlog tuženika za dopuštenje revizije.
Obrazloženje
1. Tuženik je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-4037/2024-5 od 11. studenoga 2025., kojom je potvrđena presuda Trgovačkog suda u Osijeku poslovni broj P -164/2022-62 od 26. srpnja 2024.
1.1. U prijedlogu postavlja pitanje koje glasi:
„1. da li je tužitelj taj na kojem je teret dokazivanja da je obavio radove kvalitetno i u skladu sa pravilima struke za koje traži isplatu određenog iznosa i to kako po kvaliteti tako i po kvantiteti ugrađenog materijala i obavljenih radova kada je tuženik istaknuo navedene prigovore ?
2. da li je kod ugovora o građenju tuženik kao naručitelj dužan istaknuti protutužbeni zahtjev koji je usmjeren na sniženje cijene zbog manjkavosti radova izvođača ili se prigovor sniženje cijene može isticati u okviru činjeničnih navoda u postupku povodom tužbe izvođača za isplatu po osnovi izvedenih radova ?
3. može li razlog prihvaćanja tužbenog zahtjeva u parnici radi isplate naknade za izvedene građevinske radove biti činjenica da tuženik nije podnio protutužbu radi sniženje cijene ?
4. da li je tuženik taj na kojem je teret dokazivanja koja je to količina, kvaliteta i cijena obavljenog posla i materijala koji je ugrađen ili je to potrebno da dokaže tužitelj kada traži isplatu za prethodno navedeno ?“.
Kao razloge važnosti navodi odluke ovoga suda broj Revt-57/2015 od 10. svibnja 2016., Rev-x-409/2016 od 3. rujna 2019., Revt-87/2008 od 18. lipnja 2008. i Rev- 669/2007 od 29. rujna 2009.
2. Odgovor na prijedlog nije podnesen
3. Postupajući prema odredbama čl. 385.a, čl. 387. i čl. 389.b Zakona o parničnom postupku („Narodne novine” broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/18, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25 - dalje: ZPP), revizijski sud je ocijenio slijedeće. Pravno je shvaćanje suda iz pobijane odluke (točka 14. obrazloženja) da tuženik nije, u odnosu na nedostatke na koje je ukazivao, određeno prema tužitelju postavio zahtjev sukladno čl. 634. st. 2. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine” broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23 dalje: ZOO) niti je u tom smislu iznio činjenice i predložio dokaze sukladno čl. 219. st. 1. ZPP-a te da je propustom prekluzivnog roka izgubio pravo na sudsku zaštitu. Prvo postavljeno pitanje ne odnosi se na ovako izraženo pravno shvaćanje. U odnosu na drugo i treće pitanje predlagatelju valja naznačiti da prema zaključku suda iz pobijane odluke nije iznio činjenice niti predložio dokaze na okolnosti iz pitanja. Konačno, četvrto postavljeno pitanje ne odnosi se na pravno shvaćanje suda iz pobijane odluke. Sudska praksa koju dostavlja tuženik ne odnosi se na konkretnu pravnu i činjeničnu situaciju. Zbog toga pitanja nisu važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, ali niti za razvoj prava kroz sudsku praksu. Stoga je na temelju odredbe čl. 389.b st. 1. i 2.
ZPP-a riješeno kao u izreci.
Zagreb, 29. travnja 2026.
Predsjednica vijeća:
Renata Šantek
