REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-1595/2026-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Ivana Vučemila predsjednika vijeća, Marine Paulić članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Darka Milkovića člana vijeća, mr. sc. Senije Ledić članice vijeća i Damira Kontreca člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Općine Raša, OIB 69591000741, Gustavo Pulitzer Finali 2, Raša, kojeg zastupaju punomoćnici odvjetnici u Odvjetničkom društvu Vukić, Jelušić, Šulina, Stanković, Jurcan & Jabuka, iz Rijeke, protiv tuženika TĐ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Bojan Zustović, odvjetnik u Pazinu, radi utvrđenja i razvrgnuća suvlasničke zajednice te povodom protutužbe tuženika protiv tužitelja, radi utvrđenja, odlučujući o prijedlogu tužitelja za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Varaždinu, Stalne službe u Koprivnici poslovni broj Gž-30/2024-3 od 3. rujna 2025., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Pazinu, Stalne službe u Labinu poslovni broj P-297/2022- 41 od 19. listopada 2023., u sjednici održanoj 29. travnja 2026.,
r i j e š i o j e:
Prijedlog tužitelja za dopuštenje revizije se odbija.
Obrazloženje
1. Tužitelj je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Varaždinu, Stalne službe u Koprivnici poslovni broj Gž-30/2024-3 od 3. rujna 2025., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Pazinu, Stalne službe u Labinu poslovni broj P-297/2022-41 od 19. listopada 2023.
1.1. U prijedlogu za dopuštenje revizije tužitelj naznačuje tri pitanja koja smatra važnim za osiguranje jedinstvene primjene prava, ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni odnosno za razvoj prava kroz sudsku praksu.
1.2. Kao razlog važnosti naznačenih pitanja poziva se na rješenje Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Rev-1014/2014 od 13. lipnja 2018., Rev-1030/2014 od 15. svibnja 2018. i Rev-830/2014 od 16. travnja 2019. uz tvrdnju da su iznesena pravna shvaćanja u pobijanoj odluci protivna pravnim shvaćanjima iznesenim u odlukama na koje se poziva kao razlog važnosti postavljenih pitanja. Predlaže dopustiti podnošenje revizije protiv presude Županijskog suda u Varaždinu, Stalne službe u Koprivnici poslovni broj Gž-30/2024-3 od 3. rujna 2025.
2. U odgovoru na prijedlog za dopuštenje revizije tuženik se protivi navodima prijedloga te predlaže odbiti prijedlog za dopuštenje revizije kao neosnovan jer postavljena pitanja nisu važna za donošenje odluke u ovoj pravnoj stvari.
3. Prijedlog nije osnovan.
4. Odredbom čl. 387. st. 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25 - dalje: ZPP) propisano je da prijedlog za dopuštenje revizije mora sadržavati određeno naznačeno pravno pitanje iz čl. 385.a st. 1. tog Zakona i jasno naznačene razloge zbog kojih stranka smatra da je Vrhovni sud Republike Hrvatske trebao dopustiti reviziju uz određeno pozivanje na relevantne propise i dijelove sudskih odluka.
4.1. Odredbom čl. 385.a st. 1. ZPP-a propisano je da će Vrhovni sud Republike Hrvatske dopustiti reviziju ako se u povodu nje može očekivati odluka o pravnom pitanju koji su nižestupanjski sudovi u tom sporu razmatrali, a koje je važno za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu.
5. Postupajući sukladno odredbama čl. 385.a i čl. 387. ZPP -a revizijski je sud utvrdio da su u odnosu na postavljena pitanja izneseni neodgovarajući razlozi važnosti u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP-a, jer se shvaćanjem iznesenim u odlukama naznačenim kao razlog važnosti postavljenih pitanja ne odgovara ni na jedno postavljeno pitanje, pa utoliko za postavljena pitanja nisu izneseni odgovarajući razlozi njihove važnosti. Osim toga, rješenja na koje se kao razlog važnosti postavljenih pitanja predlagatelj poziva doneseni su u postupku preoblikovanja zemljišnih knjiga, dok se u konkretnom predmetu radi o utvrđenju i razvrgnuću suvlasničke zajednice nekretnina pa te odluke nisu usporedive s pobijanom drugostupanjskom presudom u smislu da bi se radilo o pravnim pitanjima u kojima ona odstupa od prakse revizijskog suda ili bi se radilo o neujednačenoj praksi viših sudova. Naime, u svakom od predmeta na koja se poziva tužitelj odluka o tužbenom zahtjevu obrazložena je specifičnim činjeničnim okolnostima s kojima se ne može usporediti činjenična situacija u predmetnom slučaju. Odluka o sporu o postavljenim pitanjima ovisi o načinu vođenja postupka, izvedenim dokazima i njihovoj ocjeni, pa stoga te odluke ne daju značaj važnosti postavljenim pitanjima niti je pozivanjem na navedene odluke tužitelj opravdao značaj važnosti postavljenih pitanja. Naime, drugostupanjski sud kao osnovu stjecanja prava vlasništva tužitelja ne navodi dosjelost, već se ocjenjuje da je tuženik utužene nekretnine stekao na temelju pravnog posla odnosno nasljeđivanjem iza smrti svoga djeda TĐ, koji je pak spornih 1/2 dijela utuženih nekretnina stekao darovanjem od ZĐ, prije nego je on odselio u Italiju, neposredno nakon Drugog svjetskog rata. Dakle, utvrđeno je da je pravni prednik tužitelja stekao utužene nekretnine na temelju pravnog posla, a da je tužitelj iste stekao nasljeđivanjem.
6. S obzirom na izloženo valjalo je na temelju odredbe čl. 389.b st. 1. i 2. ZPP-a odbiti prijedlog za dopuštenje revizije i riješiti kao u izreci ovog rješenja.
Zagreb, 29. travnja 2026.
Predsjednik vijeća:
Ivan Vučemil
