REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-1714/2026-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Marine Paulić predsjednice vijeća, Ivana Vučemila člana vijeća i suca izvjestitelja, Darka Milkovića, mr. sc. Senije Ledić i Slavka Pavkovića članova vijeća, u pravnoj stvari tužitelja ON, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnici Sandri Šimunić-Mamić, odvjetnici u Splitu, protiv tuženika osiguravajućeg društva Adriatic osiguranje d.d., Listopadska 2, Zagreb, OIB: 94472454976, zastupanog po punomoćniku Rinaldu Mešinu, odvjetniku u Splitu, uz sudjelovanje umješača na strani tuženika HN, zastupanog po punomoćniku Josipu Paiću, odvjetniku u [adresa], radi naknade štete, odlučujući o prijedlogu tuženika za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Bjelovaru poslovni broj Gž-883/2024-4 od 28. kolovoza 2025., kojom je djelomično potvrđena i djelomično preinačena presuda Općinskog suda u Splitu poslovni broj Pn-535/2020-70 od 29. kolovoza 2024., u sjednici održanoj 29. travnja 2026.,
r i j e š i o j e:
I. Odbija se prijedlog za dopuštenje revizije u odnosu na naznačena pitanja.
II. Odbacuje se prijedlog za dopuštenje revizije u dijelu koji se odnosi na povredu temeljnih ljudskih prava zajamčenih Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.
III. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troška odgovora na prijedlog za dopuštenje revizije.
Obrazloženje
1. Predlagatelj je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Bjelovaru poslovni broj Gž-883/2024-4 od 28. kolovoza 2025., kojom je djelomično potvrđena i djelomično preinačena presuda Općinskog suda u Splitu poslovni broj Pn-535/2020-70 od 29. kolovoza 2024.
2. Tužitelj je u odgovoru na prijedlog za dopuštenje revizije predložio odbaciti podredno odbiti prijedlog tuženika.
3. Postupajući u skladu s odredbama čl. 385.a st. 1. i čl. 387. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25 - dalje: ZPP), revizijski sud je ocijenio da je predlagatelj naznačio četiri pravna pitanja koja se sva odnose na odluku o troškovima postupka, a tuženik ih smatra važnim za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni. Predlagatelj je istaknuo i da mu je povrijeđeno temeljno ljudsko pravo na pravično suđenje.
4. Predlagatelj je naznačio sljedeća pitanja:
„1. Je li povrijeđeno načelo prava na pravično suđenje i pristup sudu te načelo jednakosti stranaka te je li došlo do pogrešne primjene materijalnog prava na štetu parnične stranke, ukoliko sud prilikom odmjeravanja i dosude troškova parničnog postupka u obračun uzima jednoj od stranaka kao uspjeh u dijelu koji nije bio sporan, niti su se izvodili dokazi, a u smislu odredbe čl. 154. st. 2. ZPP?
2. Je li povrijeđeno načelo prava na pošteno suđenje i pristup sudu te načelo jednakosti stranka te je li došlo do pogrešne primjene materijalnog prava na štetu parnične stranke, ukoliko sud prilikom odmjeravanja i dosude troškova parničnog postupka u obračun ne uzima uspjeh jedne od stranaka, u smislu odredbe čl. 154. st. 2. ZPP?
3. Je li povrijeđeno načelo prava na pošteno suđenje i pristup sudu te načelo jednakosti stranka te je li došlo do pogrešne primjene materijalnog prava na štetu parnične stranke, ukoliko sud smatra da bi osporavanje visine štete predstavljalo i osporavanje osnovanosti potraživanja?
4. Je li povrijeđeno načelo prava na pošteno suđenje i pristup sudu te načelo jednakosti stranka te je li došlo do pogrešne primjene materijalnog prava na štetu parnične stranke, ukoliko sud prilikom odmjeravanja i dosude troškova parničnog postupka u obračun uzima vrijednost boda koja nije bila na snazi u vrijeme obavljanja radnje?“.
5.1. Sud je u pobijanoj presudi, odlučujući o troškovima parničnog postupka, ocijenio da iznos nespornog dijela štete, koji je tuženik isplatio tužitelju tijekom postupka predstavlja uspjeh tužitelja u cjelokupnom postupku i mora se uračunati u uspjeh tužitelja u cjelokupnom postupku, a što se tiče vrijednosti boda, uzet je u obzir iznos od 2,00€ s obzirom na visinu istog određenog Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“, broj 138/23 - dalje: Tarifa) jer valja primijeniti Tarifu i vrijednost boda koja je na snazi u vrijeme donošenja odluke o troškovima postupka.
5.2. Osim što naznačenim pitanjima predlagatelj polazi od pogrešne pretpostavke da nije suđeno sukladno čl. 154. st. 2. ZPP, shvaćanje u pobijanoj presudi ne odstupa od shvaćanja koja je izrazio ovaj sud u nizu odluka (tako i u odlukama broj Rev-226/2021 od 24. kolovoza 2022., Rev-562/2024 od 7. svibnja 2024., Rev-1325/2013 i druge).
6. Slijedom iznesenog, u odnosu na naznačena pitanja nisu ispunjene pretpostavke za postupanje revizijskog suda propisane odredbom čl. 385.a st. 1. ZPP te je prijedlog za dopuštenje revizije u odnosu na naznačena pitanja trebalo odbiti sukladno odredbi čl. 389.b st. 1. ZPP kao u točki I. izreke.
7. Predlagatelj je u prijedlogu za dopuštenje revizije naveo i da mu je povrijeđeno pravo na pravično suđenje zaštićeno čl. 29. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 56/90, 135/97, 113/00, 28/01, 76/10 i 5/14 - dalje: Ustav) i čl. 6. st. 1. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda („Narodne novine“ - Međunarodni ugovori, broj 18/97, 6/99 - proč. tekst, 8/99 - ispr., 14/02, 1/06 i 13/17 - dalje: Konvencija). Predlagatelj je istaknuo da mu je povrijeđeno pravo na jednakost stranaka i pristup sudu, da pobijana odluka nije dovoljno obrazložena te da je pogrešno primijenjeno materijalno pravo.
8. U vezi navoda da je do povrede prava na pravično suđenje došlo jer pobijana drugostupanjska presuda nije obrazložena treba istaknuti da je sud u pobijanoj presudi obrazložio žalbene navode od odlučnog značaj sukladno čl. 375. st. 1. ZPP. Osim toga, pravo na obrazloženu sudsku odluku, sadržano u čl. 6. st. 1. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, obvezuje sudove da obrazlože svoje odluke, ali se isto ne može tumačiti na način da su sudovi dužni dati detaljan odgovor na svaku tvrdnju (García Ruiz protiv Španjolske, 1999., st. 26.; Perez protiv Francuske, 2004., st. 81.; Van de Hurk protiv Nizozemske, 1994., st. 61.; Jahnke i Lenoble protiv Francuske, 2000.). Ovaj sud je ocijenio da je u pobijanoj presudi sud odgovorio na sve navode od odlučnog značaja. Pobijana presuda je detaljno obrazložena i ne može se smatrati arbitrarnom ili očito nerazumnom. U postupku pred nižim sudovima tuženiku je bilo omogućeno da se izjasni o svojim zahtjevima i navodima, iznese činjenice i predloži dokaze te ravnopravno sudjeluju u postupku. Stoga ništa ne upućuje na zaključak da tuženik nije imao pristup sudu, ili da je povrijeđeno pravo na jednako postupanje odnosno predlagatelj nije učinio vjerojatnim mu je u postupku pred nižim sudom povrijeđeno pravo na pravično suđenje.
9. U vezi navoda da je do povrede prava na pravično suđenje došlo uslijed pogrešne primjene materijalnog prava, treba istaknuti da čl. 6. st. 1. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i čl. 29. st. 1. Ustava sadrže samo određena procesna jamstva. Stoga do povrede tog prava u pravilu niti ne može doći zbog pogrešne primjene materijalnog prava, osim u slučaju da je pobijana presuda arbitrarna ili očito nerazumna, što ovdje nije slučaj.
10. Slijedom iznesenog nisu ispunjene pretpostavke za intervenciju revizijskog suda iz čl. 385.a st. 2. ZPP i dopuštenje revizije pa je na temelju odredbe čl. 389.a st. 4. ZPP valjalo riješiti kao u točki II. izreke ovog rješenja.
11. Tužitelju nije dosuđen trošak odgovora na prijedlog za dopuštenje revizije jer ta postupovna radnja nije bila potrebna za vođenje postupka (čl. 166. st. 1. i čl. 155. st. 1. ZPP) stoga je odlučeno kao u točki III. izreke ovog rješenja.
Zagreb, 29. travnja 2026.
Predsjednica vijeća:
Marina Paulić
