Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž-3518/2023-4

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugoga stupnja, po sucu Ani Gradišek kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja AN, OIB: [osobni identifikacijski broj], s prebivalištem u [adresa], kojeg zastupa punomoćnica Vesna Narančić, odvjetnica u Krapini, protiv tuženice VN, OIB: [osobni identifikacijski broj], s prebivalištem u [adresa], koju zastupa punomoćnica Jasna Matičević, odvjetnica u Zagrebu, radi smetanja posjeda, odlučujući o žalbi tužene protiv rješenja Općinskog suda u Zlataru, Stalna služba u Krapini, posl.br. Psp-2/2020-38 od 23. kolovoza 2023., dana 28. travnja 2026.,

r i j e š i o  j e

Odbija se žalba tužene VN, kao neosnovana i potvrđuje se rješenje Općinskog suda u Zlataru, Stalna služba u Krapini, posl.br. Psp-2/2020-38 od 23. kolovoza 2023.

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem, u toč. I. izreke, utvrđeno je da je tuženica smetala tužitelja u posljednjem mirnom posjedu nekretnine označene s kč. br. [katastarska čestica], upisane u posjedovni list 1373, k. o. [katastarska općina] koja u naravi predstavlja šumu i oranicu na način što je u vremenskom periodu od 25. prosinca 2019. do 4. siječnja 2020. a što je tužitelj saznao dana 5. siječnja 2020. neposrednim opažanjem, na predmetnoj nekretnini posjekla 3 stabla graba na skici očevida od listopada 2021., koju je izradila stalna sudska vještakinja za geodeziju Tihana Artič, a koja čini sastavni dio ovog rješenja, prikazani brojevima 1,2,3, koje je otpremila na svoju nekretninu koja se nalazi u blizini navedene nekretnine tužitelja, prisvajajući na navedeni način posjed tužitelja, pa joj se slijedom toga zabranjuje svako takvo i tome slično smetanje posjeda tužitelja te joj se nalaže uspostava prijašnjeg posjedovnog stanja na način da tužitelju vrati u posjed dio nekretnine čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na kojoj je posjekla 3 stabla graba, i to oko panja 1, označenu na skici očevida slovima A-B-C-D-A koja iznosi 4m2 i oko panjeva 2 i 3, označenu na skici očevida slovima E-F-G-H-E koja iznosi 6 m2, sve to u roku od 8 dana.

Točkom II. Izreke, naloženo je tuženici nadoknaditi tužitelju parnični trošak u iznosu od 766,16 Eur, sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 22. kolovoza 2023. do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve u roku od 8 dana.

2. Rješenje pobija tuženica zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP, zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. Predlaže, prihvatiti navode žalbe i ukinuti pobijanu odluke, te predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

3. Žalba je neosnovana.

4. Predmet spora je pružanje posjedovne zaštite na dijelu nekretnine kč. br. [katastarska čestica], upisane u posjedovni list 1373, k. o. [katastarska općina], na kojoj je tužena posjekla 3 stabla graba, koji su na skici očevida označen brojevima 1, 2, i 3 a koja skica je sastavni dio ovog rješenja.

5. U ovom predmetu provedeno je geodetsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku Tihani Artič, a tužitelj je sukladno nalazu precizirao tužbeni zahtjev. Tužena se je protivila preinaci, a sud je prigovor utvrdio neosnovanim, navodeći kako je tužitelj samo precizirao tužbeni zahtjev.

6. Sud prvog stupnja, pružio je tužitelju, kao posljednjem mirnom posjedniku zatraženu posjedovnu zaštitu, nakon što je utvrdio slijedeće: da iz iskaza svjedoka EN, FN, JN, ĆN i same tuženice, proizlazi da se predmetni čin smetanja odnosi na sječu stabala od kojih su ostali panjevi označeni u skici lica mjesta geodetske vještakinje Tihane Artič od listopada 2021. brojevima 1, 2 i 3 i da je ista izvršena upravo na spornim površinama označenim u istoj skici lica mjesta slovima A-B-C-D-A i E-F-G-H-E; da je sporna sječa izvršena između Božića 2019. i 4.1.2020., te da su tu sječu neposredno izvršili svjedok EN sa svojim sinovima i zetom; da je tužitelj svoju tužbu podnio u roku propisanom odredbom čl. 21. st. 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01,79/06, 146/08, 38/09, 153/09,143/12, 152/14 – dalje ZV); da je sud utvrdio neosnovan prigovor promašene pasivne legitimacije; da sud nije poklonio vjeru svjedocima ON, FN JN i ĆN, da je sječa izvršena po nalogu majke tuženice, HN jer su isti iskazali da su drva, posječena u spornoj sječi bila posložena na oranici tuženice, zatim, da je tuženica sa svojim suprugom prilikom vršenja sporne sječe vozila radnicima piće i posjetila ih, te da je posječena debla, nakon nekog vremena, sa oranice tuženice, svjedok EN te suprug i sin tuženice ispilili i odvezli u dvorište tuženice; da se tužitelj nalazio u posljednjem mirnom posjedu predmetne površine, odnosno, da je vršio u tom dijelu šume posjedovne čine sve do počinjenja predmetnog smetanja, a da tuženica i njezina obitelj nikada nije bila u posjedu tog dijela nekretnine.

7. Temeljem gore navedenog, prvostupanjski sud je utvrdio da je tuženica počinila čin smetanja posjeda tužiteljeve nekretnine na način kao što je navedeno u izreci rješenja pod točkom I., pa je tužitelju, primjenom odredbi čl. 22. st. 1 i 2. ZV, valjalo pružiti posjedovnu zaštitu na način kako je riješeno u izreci ovog rješenja pod točkom I.

8. Ispitavši pobijano rješenje u granicama razloga određenih žalbom a pazeći pri tome po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka sukladno odredbi čl. 365. u vezi sa čl. 381. ZPP i na pravilnu primjenu materijalnog prava prema čl. 365. st. 2. ZPP u vezi sa čl. 381. st. 1. ZPP, ocjena je ovog suda da je pobijanim rješenjem pravilno utvrđeno činjenično stanje kao i da je pravilno primijenjeno materijalno pravo.

9. U prvostupanjskom postupku nije počinjena bitna povreda odredaba postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP jer pobijano rješenje sadrži dovoljno jasne razloge o odlučnim činjenicama a izreka rješenja je razumljiva, te se rješenje može ispitati.

10. Nije počinjena ni bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. u vezi sa čl. 8. ZPP na koju se poziva žalitelj, jer je prvostupanjski sud prema svojem uvjerenju na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka utvrdio odlučne činjenice i za to dao logične razloge.

11. Prema odredbi čl. 21. st. 1. ZV koga drugi samovlasno smeta u posjedu, bilo da ga uznemirava u posjedu ili mu ga je oduzeo, ima pravo na zaštitu posjeda. Odredbom čl. 22. ZV propisano je da je posjednik kojemu je posjed samovlasno smetan ovlašten svoj posjed štititi putem suda, zahtijevajući da se utvrdi čin smetanja njegovog posjeda, naredi uspostava posjedovnog stanja kakvo je bilo u času smetanja, te zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće (st. 1.), sud pruža zaštitu posjeda u posjedovnom hitnom postupku (postupku za smetanje posjeda), prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, poštenje posjednika, kao i bez obzira na to koliko bi smetanje posjeda bilo u kakvom društvenom, javnom ili sličnom interesu (st. 2.). Isto proizlazi iz čl. 441. ZPP- kojem je propisano da će se raspravljanje o tužbi zbog smetanja posjeda ograničiti samo na raspravljanje i dokazivanje činjenica posljednjeg stanja posjeda i nastalog smetanja a isključeno je raspravljanje o pravu na posjed, o pravnoj osnovi, savjesnosti ili nesavjesnosti posjeda ili o zahtjevima za naknadu štete.

12. Tužena i u žalbi osporava zaključak prvostupanjskog suda kako tužitelj svojim podneskom od 14. veljače 2022. nije preinačio tužbu, navodi da je tužbeni zahtjev u tužbi neodređen te se ne može utvrditi da se radi o identitetu zahtjeva postavljenog u tužbi i zahtjeva postavljenog nakon provedenog vještačenja.

Navodi žalbe su neosnovani. Iz preciziranog tužbenog zahtjeva, podneskom od 14. veljače 2022., ne proizlazi da se tužbeni zahtjev osniva na bitno drugačijem činjeničnom stanju, drugom povijesnom zbivanju ili drugačijem kompleksu činjenica, od onih koje su prije predstavljale tužbenu osnovu po svom tekstu (formalnom sadržaju) istog tužbenog zahtjeva, već bi proizlazilo, da u naravi predmet spora i tužbeni zahtjev, unatoč promjenama glede opisa nekretnina i označavanja mjesta počinjenog smetanja, ostaju suštinski identični predmetu spora i tužbenom zahtjevu iz tužbe, osim što je mjesto smetanja (mjesto gdje su ostali panjevi nakon sječe 3 stabla graba), sada označeno brojevima 1, 2 i 3 , te je nadodano kako nalaz vještake za geodeziju Tihane Artič čini sastavni dio prvostupanjskog rješenja.

13.1. Nisu osnovani žalbeni navodi da iz iskaza tuženika i svjedoka ne proizlazi da bi tužena bila pasivno legitimirana u ovom predmetu, te da je sječa izvršena po nalogu tužene.

13.2. Naime, pravilno je prvostupanjski sud ocijenio iskaze svjedoka NN, FN, JN i ĆN, te im nije pokloni vjeru u dijelu u kojem navode kako je sječa izvršena po nalogu majke tuženice, HN. Prvostupanjski sud je za svoju ocjenu dao jasne i logične zaključke te je tako naveo kako je u vrijeme počinjenog smetanja, HN bila bolesna i nepokretna, a iz ponašanja same tužene proizlazi da je ona dala nalog za sječu, pa je tako sa svojim suprugom prilikom vršenja sporne sječe vozila radnicima piće i posjetila ih, posječena drva su bila posložena na njezinoj oranici, a nakon nekog vremena, sa oranice tuženice, svjedok EN te suprug i sin tuženice ispilili su drva i odvezli u dvorište tuženice.

13.3. Suprotno žalbenim navodima, prvostupanjski sud je iskaze saslušanih svjedoka ocijenio na način određen odredbom članka 8. ZPP, koja određuje da sud odlučuje koje će činjenice uzeti kao dokazane prema svom uvjerenju, na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, te na temelju rezultata cjelokupnog postupka. Ocjena dokaza u smislu navedene odredbe je provedena samo kada prvostupanjski sud navede uvjerljive i logične razloge, koji se mogu kontrolirati, kad naveden na temelju kojih točno određenih dokaza sud uzima za utvrđenu određenu činjenicu i zašto. Prvostupanjski sud je u pobijanoj odluci, dao jasnu ocjenu iskaza saslušanih svjedoka i stranaka a tu ocjenu je dao s obzirom na utvrđene odlučne sporne činjenice u ovom predmetu.

14.1. Neosnovan je žalbeni navod, kako tužitelj nije bio u posljednjem mirnom posjedu predmetne nekretnine. Naime, iz iskaza svjedoka UN, proizlazi da je još prije 35 godina, na tom dijelu nekretnine pomagao rezati kolce za vinograd tužiteljevima roditeljima, BN je naveo kako živi u neposrednoj blizini predmetne nekretnine te je pomagao obitelji tužitelja sječi neka stabla na spornom dijelu, a ČN je naveo kako mu je sam tužitelj, prije 9-10 godina dozvoli da sa spornog dijela zemljišta uzme neko granje. Dakle, iz iskaza navedenih svjedoka jasno proizlazi da je tužitelj posljednji mirni posjednik spornog dijela nekretnine, a žalbenim navodima, tužena taj zaključak prvostupanjskog suda nije dovela u sumnju.

14.2. S tim u vezi, pravilno je prvostupanjski sud utvrdio činjenice koje se odnose na posljednji mirni posjed, a svojim žalbenim navodima tužena ta utvrđenja nije uspjela osporiti, pritom uvažavajući činjenicu da ocjena iskaza uslijed načela neposrednosti prvenstveno pripadaju prvostupanjskom sudu.

15.1. Žalbom tužena pobija i rješenje kojim je odbijen zahtjev za izuzeće sutkinje Sanje Leskovar Hostić od suđenja u ovom predmetu i protiv kojeg rješenja nije dopuštena posebna žalba.

15.2. U žalbi tužena ne iznosi određene žalbene razloge već samo ponavlja da je sutkinja trebala biti izuzeta od odlučivanja u ovom predmetu jer selektivno unosi navode stranaka i vještaka u zapisnik, pogodujući time tužitelju, te da je ista pristrana.

15.3. Iz očitovanja raspravne sutkinje na prijedlog tužene za njezino izuzeće, kao i iz obrazloženja rješenja kojim je odbijen zahtjev, jasno proizlazi da je tužena inzistirala da u zapisnik uđe njezino pitanje u kakvim je odnosima vještak Tihana Aritč s geodetom PN. Ista je navela da nije ni u kakvom poslovnom ili osobnom odnosu, a na zahtjev suda da pojasni od kakvog je značaja to pitanje, tužena je navela da ima saznanja da su vještak PN i tužitelj u rodbinskim odnosima, a što sud nije unio u zapisnik smatrajući to nebitnim, obzirom tužena nije objasnila od kakvog je to značaja za sam postupak. Kako u predmetu ne postoji niti jedan dokaz koji bi bio u vezi s geodetom PN, a utvrđeno je da je zapisnik od 25. ožjka 2022., sastavljen sukladno odredbama čl. 125. i 126. ZPP, to je pravilno odbijen zahtjev za izuzeće raspravne sutkinje.

16. Kako žalbenim navodima tužena nije dovela u sumnju pravilnost i zakonitost pobijane odluke, to je valjalo odbiti žalbu tužene kao neosnovanu i temeljem odredbe čl. 380. toč. 2. ZPP potvrditi pobijano rješenje.

17. Odluka o troškovima postupka je pravilna i zakonita, kako po osnovi (čl. 154. st. 1. ZPP), tako i visini troškova koji su odmjereni.

U Zagrebu, 28. travnja 2026.

Sudac

Ana Gradišek