Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž-71/2026-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca mr. sc. Iris Gović Penić, predsjednice vijeća, Sanje Joka Umićević, članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, i Ines Kovačević, članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja KB, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnici Jadranki Sloković, odvjetnici u Zagrebu, protiv tuženice Republike Hrvatske, OIB: 52634238587, zastupane po Općinskom građanskom državnom odvjetništvu u Zagrebu, radi naknade štete, odlučujući o žalbi tuženice protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj: Pn-1023/2024-10 od 29. kolovoza 2025., na sjednici vijeća održanoj dana 28. travnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se žalba tuženice Republike Hrvatske kao neosnovana i potvrđuje se presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj: Pn-1023/2024-10 od 29. kolovoza 2025. u točki I. izreke u pobijanom dijelu u kojem je naloženo tuženici da isplati tužitelju preko iznosa od 6.725,96 EUR do iznosa od 9.000,00 EUR (iznos od 2.274,04 EUR), zajedno sa zateznom kamatom tekućom od 2. siječnja 2024. do isplate, te u točki III. izreke (odluka o trošku parničnog postupka).

II. Odbija se zahtjev tuženice Republike Hrvatske za naknadu troška žalbenog postupka u iznosu od 250,00 EUR.

III. Odbija se zahtjev tužitelja KB za naknadu troška sastava odgovora na žalbu u iznosu od 250,00 EUR.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom suda prvog stupnja suđeno je:

„I. Nalaže se tuženiku Republici Hrvatskoj isplatiti tužitelju KB iznos od 9.000,00 EUR sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 2. siječnja 2024. do isplate, po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

II. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja u preostalom dijelu za iznos od 1.800,00 EUR s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama.

III. Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju troškove parničnog postupka u iznosu od 1.294,18 EUR sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 29. kolovoza 2025. pa do isplate, po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.“

2. Protiv točke I. prvostupanjske presude u dijelu u kojem je naloženo tuženici da isplati tužitelju iznos od 2.274,04 EUR te protiv točke III. prvostupanjske presude u cijelosti, žalbu podnosi tuženica zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. Tuženica ne spori cjelokupnu dosuđenu novčanu naknadu te ističe da je u fazi mirnog rješavanja spora ponudila tužitelju iznos od 6.725,96 EUR. Tuženica smatra da je ponuđeni iznos naknade štete primjeren te da ostvaruje funkciju pravične naknade za pretrpljene duševne boli zbog neosnovanog lišenja slobode, bez da se pogoduje težnjama koje nisu spojive sa funkcijom pravične novčane naknade (poboljšanje materijalnog stanja tužitelja). Međutim, sud prvog stupnja je tužitelju dosudio iznos od čak 9.000,00 EUR, tj. 50,00 EUR po danu neosnovanog lišenja slobode, koji iznos, prema tvrdnjama tuženice, predstavlja pretjerano visoku naknadu štete. Naime, tuženica ističe kako tužitelj nije dokazao na koji se način lišenje slobode konkretno odrazilo na obiteljske, prijateljske i poslovne odnose tužitelja. Nadalje, tužitelj nije dostavio medicinsku dokumentaciju koja dokazuje duševne boli i zdravstveno pogoršanje stanja tužitelja radi neosnovanog lišenja slobode. Također tuženica ističe kako je prvostupanjski sud, prilikom odlučivanja o visini naknade, imao u vidu i uvjete boravka u zatvoru, a predmet ovog postupka nije naknada štete radi neadekvatnih uvjeta u zatvoru niti je tužitelj dokazao da su uvjeti u zatvoru bili neadekvatni. Što se tiče odluke o trošku postupka, tuženica smatra da nije dala povod za ovu parnicu, budući da je tužitelju ponuđen primjereni iznos naknade štete u fazi mirnog rješavanja spora, koju ponudu je tužitelj odbio. Slijedom svega navedenog, tuženica predlaže preinačiti prvostupanjsku presudu (u pobijanom dijelu) u smislu žalbenih navoda, podredno predlaže ukinuti prvostupanjsku presudu (u pobijanom dijelu) i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovno suđenje. Potražuje trošak sastava žalbe u iznosu od 250,00 EUR.

3. Tužitelj je podnio odgovor na žalbu tuženice. Tužitelj u bitnome ističe kako su u prvostupanjskom postupku utvrđene sve bitne okolnosti koje opravdavaju da mu se pravična novčana naknada dosudi u iznosu od 9.000,00 EUR (narav kaznenog djela za koje je neosnovano optužen, trajanje neosnovanog lišenja slobode, razdvojenost od obitelji, utjecaj lišenja slobode na obiteljske odnose). Tužitelj predlaže da se žalba tuženice odbije kao neosnovana i potvrdi prvostupanjska presuda. Potražuje trošak sastava odgovora na žalbu u iznosu od 250,00 EUR.

4. Žalba tuženice je neosnovana.

5. Ispitivanjem prvostupanjske presude u pobijanom dijelu i postupka koji je prethodio njenom donošenju nisu utvrđene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/1991, 91/1992, 112/1999, 129/2000, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 96/2008, 84/2008, 123/2008, 57/2011, 25/2013, 89/2014, 70/2019, 80/2022, 114/2022, 155/2023, dalje u tekstu: ZPP), a na što ovaj drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti na temelju odredbe čl. 365. st. 2. ZPP-a.

6. Suprotno žalbenim navodima tuženice, nije utvrđena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a, budući da prvostupanjska presuda nema nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, izreka presude je razumljiva i ne proturječi sama sebi ili razlozima presude, a presuda sadrži sve razloge o odlučnim činjenicama.

7. Predmet ovog spora je zahtjev tužitelja za isplatu iznosa od 10.800,00 EUR, zajedno sa zateznom kamatom koja teče od 2. siječnja 2024. do isplate, koji iznos predstavlja neimovinsku štetu uzrokovanu neosnovanim lišenjem slobode, tj. neosnovanim određivanjem i boravkom u istražnom zatvoru u trajanju od 180 dana.

7.1. Prvostupanjski sud je ocijenio da je zahtjev tužitelja osnovan u iznosu od 9.000,00 EUR, a da nije osnovan u iznosu od 1.800,00 EUR.

8. U konkretnom slučaju među strankama nije sporno da je došlo do povrede prava osobnosti tužitelja, tj. povrede prava na slobodu, budući da je tužitelj neosnovano lišen slobode u trajanju od 180 dana, a nije sporna ni odgovornost tuženice za štetu prouzrokovanu neosnovanim lišenjem slobode.

9. Međutim, među strankama je sporna visina pravične novčane naknade koju tuženica treba isplatiti tužitelju. Pritom valja istaknuti da tuženica ne osporava cjelokupni iznos dosuđene pravične novčane naknade, već isključivo iznos koji prelazi iznos od 6.725,96 EUR. Naime, iznos od 6.725,96 EUR je nesporno ponuđen tužitelju u mirnom postupku za naknadu štete te tuženica smatra da taj iznos predstavlja primjerenu naknadu štete.

10. Prvostupanjski sud je utvrdio sljedeće činjenice:

- da je Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu pokrenulo istragu protiv tužitelja zbog sumnje na počinjenje teškog kaznenog djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta u vezi s kaznenim djelom spolne zlouporabe djeteta mlađeg od 15 godina

- da je rješenjem Županijskog suda u Zagrebu, poslovni broj Kir-912/2023 od 12. svibnja 2023. protiv tužitelja određen istražni zatvor zbog sumnje na počinjenje teškog kaznenog djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta u vezi s kaznenim djelom spolne zlouporabe djeteta mlađeg od 15 godina

- da je rješenjem Županijskog državnog odvjetništva u Zagrebu, poslovni broj Kis-DO-41/2023 od 6. studenoga 2023. obustavljena istraga protiv tužitelja zbog sumnje da je počinio gore navedeno kazneno djelo, nakon čega je tužitelj pušten na slobodu

- da je tužitelj bio u istražnom zatvoru ukupno 180 dana (u razdoblju od 12. svibnja 2023. do 6. studenoga 2023.)

- da se tužitelj obratio Ministarstvu pravosuđa Republike Hrvatske 11. prosinca 2023. godine radi naknade štete koja je tužitelju nastala neosnovanim lišenjem slobode

- da je Ministarstvo pravosuđa Republike Hrvatske dopisom od 4. siječnja 2024. godine ponudilo tužitelju sklapanje nagodbe za iznos pravične novčane naknade u visini od 6.725,96 eura

- da je predmetnim dopisom tužitelj upućen da je, u slučaju neprihvaćanja ponude, ovlašten kod nadležnog suda podnijeti tužbu za naknadu štete protiv Republike Hrvatske

- da je tužitelj oženjen i otac troje djece

11. Institut naknade štete radi neosnovanog lišenja slobode uređuju odredbe Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj: 110/1997, 27/1998, 58/1999, 112/1999, 58/2002, 143/2002, 178/2004, 115/2006, 152/2008, 76/2009, 80/2011, 143/2012, dalje u tekstu: ZKP/97) u Glavi XXX pod naslovom - Postupak za naknadu štete i ostvarivanje drugih prava neopravdano osuđenih ili neutemeljeno uhićenih osoba. Unatoč donošenju novog ZKP-a, navedena glava ZKP/97 se i dalje primjenjuje do donošenja posebnog zakona, a kako je to propisano čl. 573. alinejom 3. novog Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj: 152/2008, 76/2009, 80/2011, 91/2012, 143/2012, 56/2013, 145/2013, 152/2014, 70/2017, 126/2019, 126/2019, 80/2022, 36/2024).

11.1. Osoba koja je bila neosnovano lišena slobode ima pravo na naknadu štete, a kako je to propisano odredbama članka 476. (čl. 494.) i članka 480. (čl. 498.) ZKP/97. Tako je člankom 480. st. 1. toč. 1. (čl. 498.) izričito propisano da pravo na naknadu štete pripada i osobi koja je bila u pritvoru, a nije došlo do pokretanja kaznenog postupka, ili je postupak obustavljen pravomoćnim rješenjem, ili je pravomoćnom presudom oslobođena optužbe, ili je optužba odbijena.

11.2. U konkretnom slučaju se upravo to i dogodilo – tužitelj je proveo 180 dana u pritvoru (istražnom zatvoru), a naposljetku došlo do obustave istrage te kazneni postupak protiv tužitelja nije pokrenut.

12. Sukladno čl. 22. st. 1. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj: 56/1990, 135/1997, 113/2000, 28/2001, 76/2010, 5/2014), čovjekova je sloboda i osobnost nepovrediva.

13. Sukladno članku 19. st. 1. i 2. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj: 35/2005, 41/2008, 125/2011, 78/2015, 29/2018, 126/2021, 114/2022, 156/2022, dalje u tekstu: ZOO), svaka fizička i pravna osoba ima pravo na zaštitu svojih prava osobnosti pod pretpostavkama utvrđenim zakonom. Pod pravima osobnosti u smislu ZOO-a razumijevaju se prava na život, tjelesno i duševno zdravlje, ugled, čast, dostojanstvo, ime, privatnost osobnog i obiteljskog života, slobodu i drugo.

14. Sukladno članku 1100. st. 1 ZOO-a u slučaju povrede prava osobnosti sud će, ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema.

15. U konkretnom slučaju, prvostupanjski sud je tužitelju dosudio iznos od 9.000,00 EUR. Budući da je tužitelj neosnovano lišen slobode u trajanju od 180 dana, tužitelju je priznata naknada od 50,00 EUR po danu.

16. Pravo na pravičnu novčanu naknadu zbog povrede prava na slobodu, kao temeljnog ljudskog prava, osoba neosnovano lišena slobode ostvaruje samom činjenicom neosnovanog lišenja slobode. Naknada koja se u slučaju povrede prava na slobodu priznaje građanima ima simbolično značenje - satisfakciju te kao takva ne smije pogodovati ciljevima koji su protivni njezinoj svrsi, ali niti biti takva da obezvređuje svrhu kojoj je takva naknada namijenjena. Prema ocjeni ovog suda drugog stupnja, već sama činjenica neosnovanog lišenja slobode u trajanju od 180 dana, opravdava dosuđivanje pravične novčane naknade u iznosu od 9.000,00 EUR. Prema ocjeni ovog suda, naknada od 50,00 EUR po danu neosnovanog lišenja slobode tužitelja je primjerena i pravična u smislu odredbe čl. 1100. st. 1. ZOO-a. Stoga tuženica neosnovano prigovara primjeni materijalnog prava u pogledu iznosa visine naknade štete koja je dosuđena tužitelju.

17. Tuženica neosnovano ističe da tužitelj nije dokazao kako mu je neosnovano lišenje slobode prouzrokovalo duševne boli. Još jednom se ponavlja kako sama činjenica neosnovanog lišenja slobode u trajanju od 180 dana opravdava pravičnu novčanu naknadu u dosuđenom iznosu od 9.000,00 EUR. Ne može se tvrditi da neosnovano lišenje slobode ne uzrokuje duševne boli neosnovano zatvorenoj osobi, pogotovo u konkretnom slučaju. Naime, u konkretnom slučaju je prvostupanjski sud osnovano cijenio težinu i narav kaznenog djela koje se tužitelju stavljalo na teret (spolno iskorištavanje djeteta), a povezanost s tim kaznenim djelom nesporno uzrokuje stigmatizaciju tužitelja i negativnu reakciju okoline. Nadalje, osnovano je prvostupanjski sud cijenio i činjenicu da je tužitelj, kao suprug i otac troje djece, bio onemogućen u obavljanju svoje obiteljske uloge, što nepovoljno utječe na tužitelja, ali i na članove njegove obitelji. Sve navedeno ukazuje da je tužitelj trpio duševne boli radi neosnovanog lišenja slobode te samo potkrjepljuje ocjenu prvostupanjskog suda da iznos od 9.000,00 EUR predstavlja pravičnu novčanu naknadu u konkretnom predmetu.

18. Osnovano tuženica upire da uvjeti boravka u istražnom zatvoru predstavljaju drugi vid naknade štete te da se o tome ne raspravlja u ovom postupku, međutim, činjenica da se prvostupanjski sud pozvao, prilikom određivanja pravične novčane naknade, i na uvjete boravka u zatvoru nije od utjecaja na pravilnost visine dosuđene pravične novčane naknade.

19. Što se tiče odluke o trošku parničnog postupka, ne može se zauzeti stajalište da tuženica nije dala povod za pokretanje ovog parničnog postupka u smislu čl. 157. ZPP-a. Naime, tuženica je ponudila tužitelju iznos od 6.725,96 EUR u mirnom postupku za naknadu štete, ali nije isplatila taj iznos tužitelju u mirnom postupku. Nadalje, ponuđeni iznos ne predstavlja pravičnu novčanu naknadu te je tužitelj osnovano pokrenuo ovaj parnični postupak radi potpunog obeštećenja. Slijedom navedenog, pravilno je prvostupanjski sud, prilikom donošenja odluke o trošku parničnog postupka, primijenio odredbu čl. 154. st. 5. ZPP-a.

20. Dakle, odluka o trošku parničnog postupka, sadržana u točki III. izreke prvostupanjske presude, donesena je pravilnom primjenom odredbe čl. 154. st. 5. i čl. 155. ZPP-a.

21. Zbog svega navedenog, žalbeni navodi tuženice se ne mogu prihvatiti.

22. Dakle, valjalo je, primjenom čl. 368. st. 1. ZPP-a, odlučiti kao u točki I. izreke drugostupanjske presude, tj. odbiti žalbu tuženice kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu u pobijanom dijelu.

23. Sukladno čl. 166. st. 1. ZPP-a, odlučeno je i o zahtjevu tuženice za naknadu troška nastalog povodom njezine žalbe. Tuženica je odbijena sa zahtjevom za naknadu troška žalbenog postupka, budući da sa žalbom nije uspjela. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u točki II. izreke drugostupanjske presude.

24. Sukladno čl. 166. st. 1. ZPP-a, odlučeno je i o zahtjevu tužitelja za naknadu troška nastalog povodom njegovog odgovora na žalbu tuženice. Tužitelj je odbijen sa zahtjevom za naknadu troška za sastav odgovora na žalbu, budući da sastav odgovora na žalbu nije bio potreban za vođenje ovog postupka u smislu odredbe čl. 155. st. 1. ZPP-a. Slijedom navedenog, valjalo je odlučiti kao u točki III. izreke drugostupanjske presude.

U Zagrebu, 28. travnja 2026.

Predsjednica vijeća:

mr. sc. Iris Gović Penić