Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž-1787/2024-11

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Jasenke Grgić, predsjednice vijeća, Marijana Vugića, suca izvjestitelja i člana vijeća i Renate Đaković Vranković, članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja-protutuženika EŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] kojeg zastupa punomoćnik Josip Bažant, odvjetnik u [adresa], protiv 1. tuženika- protutužitelja EŠM, [obrt] 4 [adresa], 2. tuženika-protutužitelja TŠ, [adresa], Francuska i 3. tuženika-protutužitelja TŠM, [adresa] B, [adresa], koje obje zastupa punomoćnica Dina Korper Žemva, odvjetnici u Zagrebu, radi utvrđivanja pravne valjanosti oporuke, odlučujući o žalbama 1. do 3.-tuženika-protutužitelja protiv presude Općinskog suda u Sesvetama, Stalna služba u Vrbovcu, poslovni broj P- 72/2024-96 od 14. veljače 2024., ispravljene rješenjem istoga suda poslovni broj P- 72/2024-109 od 12. prosinca 2025., u sjednici vijeća održanoj dana 28. travnja 2026. godine,

r i j e š i o  j e

I Ukida se presuda Općinskog suda u Sesvetama, Stalna služba u Vrbovcu, poslovni broj P-72/2024-96 od 14. veljače 2024., ispravljene rješenjem istoga suda poslovni broj P-72/2024-109 od 12. prosinca 2025. i predmet vraća istom sudu na ponovno suđenje.

II Ostavlja se da se o troškovima postupka u povodu pravnog lijeka odluči u konačnoj odluci.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja odlučeno je:

"I. Utvrđuje se da je tužitelj EŠ iz [adresa], temeljem valjane pisane oporuke ostavitelja GŠ stekao vlasništvo nekretnina upisanih u:

- zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u 6/20 dijela i to:

kč. br. [katastarska čestica] oranica [adresa] u [adresa] od 60 čhv,

kč. br. [katastarska čestica] oranica [adresa] u [adresa] od 66 čhv. - zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u cijelosti i to:

kč. br. [katastarska čestica] dvorište [adresa] od 124 čhv.

- zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u 2/5 dijela i to:

kč. br. [katastarska čestica] šuma [adresa] od 528 čhv,

kč. br. [katastarska čestica] livada [adresa] od 85 čhv,

kč. br. [katastarska čestica] livada [adresa] od 518 čhv,

kč. br. [katastarska čestica] oranica [adresa] od 457 čhv,

kč. br. [katastarska čestica] oranica [adresa] od 80 čhv,

kč. br. [katastarska čestica] oranica [adresa] od 60 čhv,

kč. br. [katastarska čestica] oranica [adresa] od 60 čhv,

kč. br. [katastarska čestica] oranica [adresa] od 109 čhv

- zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u 2/5 dijela i to:

kč. br. [katastarska čestica] vinograd brijeg u [adresa] od 94 čhv,

kč. br. [katastarska čestica] oranica [adresa] u [adresa] od 60 čhv. izvanknjižno vlasništvo:

kč. br. [katastarska čestica] oranica [adresa] od 31a 38 m2,

kč. br. [katastarska čestica] oranica [adresa] od 9a 78 m2,

kč. br. [katastarska čestica] oranica [adresa] od 4a 68 m2,

kč. br. [katastarska čestica] dvorište [adresa] od 6a 29 m2,

kč. br. [katastarska čestica] pašnjak [adresa] od 2a 16 m2,

sve upisane u k. o. [katastarska općina] u cijelosti,

- zidana kuća – katnica s nedovršenim katom u [adresa], u cijelosti, kao i neutvrđeni iznos na deviznom računu kod Zagrebačke banke d.d. broj računa [broj bankovnog računa], što su tuženice dužne priznati i predati iste tužitelju u posjed, kao i izdati mu valjanu tabularnu ispravu koju će u protivnom zamijeniti ova presuda.

II. Odbija se kao neosnovan protutužbeni zahtjev tuženica – protutužiteljica koji glasi: "1. Utvrđuje se da je oporuka ostavitelja GŠ od 18.08.2011., proglašena pred Općinskim sudom u Vrbovcu 12.10.2011. pod poslovnim brojem O - 375/11, ništetna.

2. tužitelj – protutuženik EŠ je dužan tuženicama EŠM, TŠ i TŠM naknaditi trošak ovog postupka, uz pripadajuće zakonske zatezne kamate po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima, izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, tekućim od pravomoćnosti presude pa do isplate, a sve u roku od 8 dana."

III. Odbija se kao neosnovan eventualno kumulirani protutužbeni zahtjev tuženica – protutužiteljica koji glasi:

"1. Utvrđuje se da oporuka ostavitelja GŠ od 18.08.2011., proglašena pred Općinskim sudom u Vrbovcu 12.10.2011. pos poslovnim brojem: O -375/11 ne postoji i ne proizvodi pravne učinke.

2. tužitelj – protutuženik EŠ je dužan tuženicama EŠM, TŠ i TŠM naknaditi trošak ovog postupka, uz pripadajuće zakonske zatezne kamate po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima, izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, tekućim od pravomoćnosti presude pa do isplate, a sve u roku od 8 dana."

IV. Odbacuje se kao nedopušten tužbeni zahtjev tuženica – protutužiteljica postavljen na glavnoj raspravi 11. prosinca 2023. koji glasi:

"Ukoliko sud usvoji tužbeni zahtjev tužitelja, tuženice traže da im se prizna nužni dio, te u tom smislu postavljaju tužbeni zahtjev: Poništava se oporuka proglašena 12. listopada 2011. u dijelu kojim je tuženicima povrijeđen nužni dio i umanjuju se oporučna raspolaganja za taj nužni dio, te je tužitelj to dužan priznati i trpjeti provedbu prava vlasništva u zemljišnim knjigama.".

V. Nalaže se tuženicama – protutužiteljicama naknaditi tužitelju – protutuženiku parnični trošak od 7.271,95 eura, sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 14. veljače 2024. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja tekuće godine, a za drugo polugodište referenta stopa koja je na snazi 01. srpnja tekuće godine, sukladno odredbi čl. 29 st. 2., 8 i 9 Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22 i 155/23; dalje ZOO), sve u roku 15 dana."

3. Protiv ove presude žale se 1. do 3. tuženi-protutužitelji (dalje: tuženi) iz svih žalbenih razloga iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 142/22. - dalje: ZPP) s prijedlogom da se u pobijana presuda ukine uz dosudu troška postupka u povodu pravnog lijeka.

4. Žalba je osnovana.

5. Prvostupanjski sud u bitnom utvrđuje da je tužitelj u postupku proglašenja oporuke ostavitelja GŠ u predmetu poslovni broj O-375/11 proglašen jedinim oporučnim nasljednikom, te je upućen u parnicu radi utvrđivanja nasljednog pravo na temelju naknadno pronađene oporuke, a nakon podnošenja protutužbenog zahtjeva tuženih, tužitelj je postavio i eventualno kumulirani tužbeni zahtjev kojim traži da se utvrdi ništetnost izjave GŠ koju je dao u Zagrebu dana 12. rujna 2011. na kojoj se nalazi ovjera njegovog potpisa od njegove strane i strane javnog bilježnika.

6. Prvostupanjski sud navodi da su tužene postavile protutužbeni zahtjev u smislu eventualne kumulacije tužbenih zahtjeva tražeći prvo da je oporuka ostavitelja ništetna a sa drugo postavljanjem tužbenim zahtjevom da ne postoji i ne proizvodi pravne učinke iz razloga jer smatraju da se na toj oporuci ne nalazi potpis ostavitelja kao i da je oporuka sačinjena pod prijetnjom i prisilom.

7. Prvostupanjski sud a na temelju iskaza svjedoka oporuke AŠ i ČŠ te iskaza LŠ koja je bila prisutna prilikom potpisivanja ostavitelja, i koji su potvrdili da se je ostavitelj potpisao na pisanoj oporuci pred svjedocima, te na temelju nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka grafologa Ljerke Zdunić, koja je navela da je sporni potpis na oporuci pisan rukom ostavitelja, pružio tužitelju traženu pravnu zaštitu kao pod točkom I. izreke pobijane presude a odbija tužene sa njihovim protutužbenim zahtjevom postavljenim u vidu eventualne kumulacije tužbenih zahtjeva a kako je to navedeno pod točkama II. i III. izreke pobijane presude.

8. Također prvostupanjski sud odbacio je kao nedopušteni zahtjev tuženika a kako je to pobliže navedeno pod točkom IV. izreke pobijane presude, s obrazloženjem da se tužbeni ili protutužbeni zahtjev ne može postaviti pod uvjetom "ako sud prihvati tužbeni zahtjev tužitelja" već je trebalo postaviti zahtjev u smislu odredbi čl. 188. st. 1. i 2. ZPP.

9. Utvrđenje prvostupanjskoga suda da je ostavitelj vlastoručno potpisao pisanu oporuku pred svjedocima ovaj sud, za sada, ne može prihvatiti.

10. Naime, u ovoj pravnoj stvari provedena su tri grafološka vještačenja, te je prvo vještačio stalni sudski vještak grafolog Marijan Krajina, a koji je na temelju u to vrijeme raspoloživih nespornih potpisa ostavitelja naveo, a obzirom na broj i kvalitetu utvrđenih razlika da potpis na oporuci ostavitelja vrlo vjerojatno nije napisan od ostavitelja.

11. Nakon što su pribavljeni daljnji nesporni potpisi ostavitelja, a i to posebno potpisi koji su nastali krajem 2010. te tijekom 2011. godine vještak je naveo da postoji jasna tendencija propadanja rukopisa ostavitelja, te da dopunjeni komparativni materijal, u osnovi, odgovara potrebama vještačenja makar nisu dostavljeni potpisi nastali u samom vremenu datiranja spornog dokumenta (7 i 8 mjesec 2011.), što bi, zbog prirode spornog i nespornog potpisa (izraženih elemenata propadanja rukopisa bilo iznimno značajno, te je dalo zaključak da sporni potpis vrlo vjerojatno, gotovo sigurno nije napisan rukom ostavitelja.

12. Nakon toga, provedeno je novo vještačenje po stalnom sudskom vještaku grafologu Ljerki Zdunić, koja je na temelju analize u spisu postojeće dokumentacije zaključila da je skripto spornog potpisa koji se nalazi na oporuci upravo ostavitelja.

13. Nakon toga, došlo je do usaglašavanja ova dva sudska vještaka grafologa, pri čemu je vještak Krajina naveo da se slaže sa nalazom vještaka Ljerke Zdunić da je sporni potpis spontan, međutim, da je on uočio i razlike i obrazložio ih te ostao kod svog nalaza i mišljenja, dok je sudski vještak Ljerka Zdunić navela da pri opisu nespornih potpisa je uočila nelogičnosti u varijabilnosti u općoj slici rukopisa, pa tako recimo imamo potpise iz 2009. koji su pisani potpuno nesigurnim potezima, a onda se prijavljuje potpis iz 2010., koji je pisan dinamičnim potezom, dakle postoje potpisi ostavitelja koji su pisani sporijim ritmom i dinamikom pisanja i potpisi koji su pisani dinamičnije, ali odgovor na to pitanje može dati samo sudsko medicinski vještak a obzirom na zdravstveno stanje ostavitelja.

14. U ovoj pravnoj stvari je provedeno i medicinsko vještačenje po dr. JŠ koji je u svom mišljenju naveo da oštećenja zdravlja kroničnim bolestima ostavitelja kako je utvrđeno pregledom 3. kolovoza 2011. i kasnije moglo je dovesti do promjena u rukopisu i potpisu, što je kulminiralo teškim pogoršanjem zdravstvenog stanja radi čega je on bolnički liječen u KB Dubrava od 7. rujna do 14. rujna 2011. kada umire.

15. U ovoj pravnoj stvari provedeno je i vještačenje po Centru za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja "Ivan Vučetić" i to po glavnom vještaku za rukopise i dokumente Željki Tkalec, koja je na temelju analize dostupnoga materijala navela da iz dostupne medicinske dokumentacije se nalazi vrijeme nastanka sporne oporuke jer je isti bio teško bolestan, da iako se vještak ne može upustiti u komentiranje zdravstvenog stanja, jer za to nije mjerodavan, navedeno stanje je svakako moglo imati utjecaj na grafomotoričku sposobnost, odnosno kvalitetu njegovog pisanja, te je navedeno najvjerojatnije moguće objasniti neujednačenim rukopisnim izrazima u potpisima na fotokopijama isplatnica, nastalih upravo u periodu od 2009. do 2011.

16. Ovaj vještak, a u svom dopunskom očitovanju je također naveo da za sigurniju indentifikaciju je neophodno raspolagati s većim brojem nespornih potpisa nastalih u vrijeme nastanka spornog potpisa, dakle 2011., i svakako u izvornom obliku jer na fotokopijama nije moguća potpuna analiza, te bi takav materijal omogućio realniju procjenu mogućnosti njegovog rukopisnog izražavanja u vrijeme nastanka sporne oporuke, pa tako i moguću sigurniju identifikaciju skriptova, te je ponovila da u nespornim potpisima iz 2011. nalazi rukopisne deficite kao posljedicu propadanja rukopisa, a koji upućuju na to da navedeni vjerojatno nije raspolagao takvim grafomotorijskim mogućnostima izražavanja da bi mogao ispisati sporni potpis takve kvalitete. Navela je da, dakle, određene spornosti i aritmičnosti poteza koje se nalaze u nespornom materijalu u spornom potpisu nisu utvrđena, zbog čega je zaključila da ostavitelj vrlo vjerojatno, gotovo sigurno nije skripto spornog potpisa na oporuci.

17. U svom dopunskom očitovanju navela je da, a kada govorimo o spontanosti potpisa, ona je osnovna metoda ispitivanja potpisa za koju je neophodna detaljna analiza kvalitete poteza, odnosno utvrđivanje dinamike i ritma pisanja kojim je potpis pisan, a koju je moguće nedvojbeno utvrditi samo na izvornicima, a ne i na fotokopijama. Navela je da je u svom nalazu jasno opisano kako je sporni potpis detaljno analiziran primjenom stereomikroskopske analize poteza, te je utvrđeno da je pisan prirodni grafijskim izrazom, rukopisom srednjeg stupnja ispisanosti, dinamike i ritma pisanja u skladu s stupnjem ispisanosti, dakle, pisanje spontano bez utvrđenih elemenata sporosti koji bi nedvojbeno ukazivali na krivotvorenje potpisa.

18. Ponovila je da obzirom na zdravstveno stanje ostavitelja, iako se ona ne može upustiti u komentiranje zdravstvenog stanja, jer to može učiniti samo vještak medicinske struke, navedeno zdravstveno stanje svakako je moglo utjecati na rukopisnu sposobnost izražavanja pa iz tog razloga nije bilo moguće jasno obrazložiti utvrđene sporosti i aritmičnosti poteza u nespornom materijalu, a koje u spornom potpisu nisu utvrđene, a što navodi da u vrijeme nastanka sporne oporuke isti najvjerojatnije nije raspolagao takvim grafomotoriskim mogućnostima izražavanja.

19. Ocjenjujući ova tri vještačenja, ovaj sud prvo ukazuje na to da su vještaci Krajina i Tkalec, gotovo identično a u komparaciji spornih i nespornih potpisa ostavitelja utvrdili sličnosti u općem grafičkom izgledu potpisa, nagibu gram te linije pisanja (Krajina), odnosno u općem grafiskom izrazu, odnosno definiciji potpisa, stupnju ispisanosti, nagibu grafema, pravcu pisanja obzirom na liniju pisanja (Tkalec), a u odnosu na rukopisne razlike koji se manifestiraju u načinu oblikovanja grafema i to (Tkalec) slova P, t, a, K s tim da je slovo P veliko i K, a ova druga slova su mala, odnosno u slovima P, u, t, a, k (Krajina), dok vještak Zdunić navodi glede razlike, da i postoji djelomična razlika utvrđena u drugoj grami grafema "P", no ista nema isključujuće značenje budući da je samo djelomična, a i obzirom na varijabilnost u načinu oblikovanja navedene grame ista se može tumačiti kao jedna od varijacija u načinu pisanja grafema "P".

20. Dakle, vještaci Tkalec i Krajina, za razliku od vještaka Zdunić utvrđuju da postoji razlike u oblikovanju većeg broja grafema.

21. Nadalje, kao što je prethodno rečeno, vještak Marijan Krajina je zaključio da sporni potpis vrlo vjerojatno, gotovo sigurno nije pisan rukom ostavitelja.

22. Vještak Ljerka Zdunić je decidirano zaključila da je sporni potpis pisan rukom ostavitelja, isključila je krivotvorenje imitiranjem poznatog uzroka jer nije utvrdila nikakve tragove zastoja i kolebanja potpisa koji su karakteristični kad se pokušava krivotvoriti nečiji potpis, dakle radi se o potpisu koji je učinjen automatski, na mah i bez razmišljanja. Vještak Željka Tkalec je zaključila da vrlo vjerojatno, gotovo nije potpis ostavitelja, iz potpisa iz 2011. vidljivo je da je zbog bolesti došlo do propadanja rukopisa, pa ostavitelj najvjerojatnije nije raspolagao takvim grafomotoričkim mogućnostima izražavanja da bi mogao ispisati sporni potpis takve kvalitete.

23. Dakle, svi vještaci tvrde da u spornom potpisu nisu utvrđene sporosti i aritmički potezi-zastajkivanja, a što vještak Zdunić koristi kao argument da se radi o potpisu ostavitelja, iako navodi da među ranijim nespornim potpisima ostavitelja ima onih koji su pisani sporim ritmom i dinamikom pisanja-kao nesigurni potpisi, ali i onih koji su pisani dinamičnije, ali da ocjenom o tome da li je došlo do propadanja rukopisa zbog bolesti ostavitelja treba dati medicinski vještak.

24. Međutim, upravo je sudski vještak naveo da na temelju medicinske dokumentacije neposredno prije spornog potpisa da je oštećenje zdravlja kroničnim bolestima moglo dovesti do promjene u rukopisu i potpisu.

25. Dakle, obzirom da je vještak Zdunić, a koja je decidirano navela da se na ovoj procjeni nalazi potpis ostavitelja, a glede mogućnosti propadanja rukopisa ostavitelja da ocjenu o propadanju rukopisa treba dati medicinski vještak, a koju ocjenu je i dao medicinski vještak na način da je zdravstveno stanje ostavitelja moglo dovesti do promjene u rukopisu i potpisu, time se čini upitnim utvrđenje prvostupanjskoga suda da se na oporuci nalazi potpis ostavitelja, a posebice ako se to sagleda u kontekstu nalaza i mišljenja vještaka Krajina i Tkalec koji su utvrdili u velikoj mjeri identične rukopisne razlike kao brojnije i u grafijskom smislu vrlo vrijedne, pa zbog toga imaju prednost u odnosu na rukopisne sličnosti, te, a uz ogradu da se ipak radi o fotokopijama dokumenata iz 2011., da ostavitelj nije imao takve grafomotoričke mogućnosti izražavanja da bi mogao ispisati sporni potpis takve kvalitete, uslijed čega zaključuju da vrlo vjerojatno gotovo sigurno nije skripto na oporuci.

26. Nadalje, a vezano uz protutužbeni zahtjev tuženika a u dijelu gdje oni navode da je oporuka sačinjena pod prisilom i prijetnjom, samo treba reći da u smislu odredbe čl. 27. st. 1. ZON to predstavlja razlog za poništenje oporuke, a što tuženi protutužbenim zahtjevom ne traži.

27. Tuženi traže svojim protutužbenim zahtjevom postavljen u vidu eventualne kumulacije tužbenog zahtjeva da se utvrdi da je oporuka ništetna odnosno da ne postoji i ne proizvodi pravne učinke.

28. Odgovara, da u smislu čl. 29. st. 1. ZON valjana je ona oporuka koja je napravljena u obliku utvrđenom zakonom i uz pretpostavke predviđene zakonom, a u smislu st. 3. toga zakona, zbog nedostatka u obliku može se zahtijevati poništenje oporuke, međutim, potpis ostavitelja na pisanoj oporuci svjedocima je pretpostavka valjanosti te oporuke, pa dakle oporuka koja nije sastavljena u zakonom propisanom obliku je pravno nevaljana (vidi Rev -261/23). Nadalje, a obzirom na način kako je postavljen protutužbeni zahtjev, također valja reći nepostojeći ugovor nije istoznačnica sa ništetnim ugovorom jer se isti sadržajno razlikuju. Naime, kod ništetnih ugovora bile su formalno ispunjene pretpostavke za nastanak ugovora, ali se njihovi učinci anuliraju, budući da su protivni Ustavu RH, prisilnim propisima ili moralu društva. Kod nepostojećih ugovora nisu bile ispunjene pretpostavke za njihov nastanak, tako da oni ni ne postoje, nije postignuta suglasnost volje ugovornih strana za njihov nastanak, iz čega slijedi da ništetni može bit samo onaj ugovor koji postoji, dok to ne može biti nepostojeći ugovor (Rev d -2574/24).

29. U odnosu na razloge zbog kojih prvostupanjski sud pod točkom IV. izreke odbacuje kao nedopušten zahtjev tuženica-protutužiteljica postavljen na glavnoj raspravi od 11. prosinca 2023., valja reći da su takvi razlozi formalistički jer u biti tužene traže ukoliko bude odbijen kao neosnovan njih protutužbeni zahtjev kojim traže utvrđenje ništetnim oporuke odnosno da ne postoji i ne proizvodi pravne učinke, a što onda pretpostavlja da će tužbeni zahtjev tužitelja biti osnovan, da se utvrdi da im je povrijeđen nužni dio, a o čemu se može raspravljati onda u parnici.

30. Zbog navedenog, a kako je za sada činjenično stanje pogrešno utvrđeno, to je temeljem čl. 370. ZPP odlučeno kao u izreci (točka I).

31. Odluka o trošku postupka u povodu pravnog lijeka temelji se na odredbi čl. 166. st. 3. ZPP (točka II).

U Zagrebu 28. travnja 2026. godine

Predsjednica vijeća:

Jasenka Grgić