Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž-1468/2026-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda, Gordane Bošković Majerović kao predsjednice vijeća, Vlaste Mrzljak kao članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Milene Frankić kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja-protutuženika HŽ Infrastruktura d.o.o., OIB: 39901919995, Mihanovićeva ulica 12, Zagreb, protiv tuženika-protutužitelja ŠŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupanog po punomoćniku Toniu Vukičeviću, odvjetniku u Splitu, Gorička 6a, radi iseljenja i donošenja presude koja zamjenjuje ugovor o najmu stana, nakon provedene glavne i javne rasprave zaključene 25. studenoga 2025. u prisutnosti generalne punomoćnice tužitelja - protutuženika ŽŽ, diplomirane pravnice zaposlene kod tužitelja - protutuženika i zamjenice punomoćnika tuženika-protutužitelja BŽ, odvjetnice u [adresa], odlučujući o žalbi tuženika-protutužitelja podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Splitu, poslovni broj Ps-82/2024-16 od 14. siječnja 2026., u sjednici vijeća održanoj 28. travnja 2026.

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba tuženika-protutužitelja kao djelomično neosnovana te se potvrđuje presuda Općinskog suda u Splitu, poslovni broj Ps-82/2024-16 od 14. siječnja 2026. u t. II. izreke.

i

r i j e š i o  j e

I Ukida se presuda Općinskog suda u Splitu, poslovni broj Ps-82/2024-16 od 14. siječnja 2026. u t. I. i t. III. izreke i predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

II O trošku žalbenog postupka će biti odlučeno u konačnoj odluci suda.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja presuđeno je:

„I.Prihvaća se kao osnovan tužbeni zahtjev koji glasi: "Dužan je tuženik - protutužitelj zajedno s osobama i stvarima u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe iseliti iz stana koji se nalazi u [adresa], anagrafske oznake [adresa], u stambenom objektu, u prizemlju te se sastoji od sobe, kuhinje, blagavaonice, kupaonice i predprostora, ukupne površine od 32,61 m2 izgrađen na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koja odgovara z.k. č. ZGR [katastarska čestica], upisan u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] te isti stan u istom roku slobodan od osoba i stvari predati u posjed tužitelju-protutuženiku."

II.Odbija se kao neosnovan protutužbeni zahtjev koji glasi: "Temeljem odredbi 5., 9., 10. i 24. Zakona o najmu stanova u odnosu na tužitelja -protutuženika HŽ Infrastruktura d.o.o., Zagreb, Mihanovićeva 12, OIB: 39901919995 (u daljnjem tekstu: najmodavac) i tuženika-protutužitelja ŠŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] (u daljnjem tekstu: najmoprimac), donosi se presuda koja zamjenjuje slijedeći: Ugovor o najmu stanova sa slobodno ugovornom najamninom Članak 1. Stranke su suglasne da je najmodavac isključivi vlasnik stana u [adresa] na adresi [adresa], izgrađen na k. -.[katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], koja odgovara zkč zgr. 1568/3, upisan u z. k. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina]. Stan se nalazi u stambenom objektu, u nizu, prizemlje, a sastoji se od: sobe, kuhinje, blagovaonice, kupaonice i predprostor, ukupne površine 32,61 m2. Energetskim certifikatom broj P_520_1081_SZ2 od 15.5.2017. certificiran je predmetni stan na energetski razred G. Članak 2. Najmoprimac će za korištenje stana plaćati najmodavcu ugovorenu najamninu u iznosu od 33,00 eura mjesečno, u sukladno odluci Uprave najmodavca na temelju ispostavljenih uplatnica do 15. u mjesecu za protekli mjesec. Ukoliko nakon stupanja na snagu ovog Ugovora odlukom Uprave najmodavca dođe do promjene iznosa mjesečne najamnine, najmoprimac je obavezan plaćati najamninu u visini prema novog odluci Uprave najmodavca, a o čemu će se najmoprimac pismeno obavijestiti i s čime se on treba usuglasiti. Najmoprimac će stan koristiti zajedno sa KŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], kao članom domaćinstva. Članak 3. Najmoprimac je dužan osim ugovorene najamnine plaćati komunalnu i vodoprivrednu naknadu, te ostale troškove u svezi sa stanovanjem, odnosno troškove komunalnih usluga i to: naknadu za utrošak električne energije, toplinske energije, plina, voda, odvoz kućnog smeća, pričuve i druge korištene usluge. Komunalne usluge najmoprimac plaća prema ispostavljenim uplatnicama izravno od dobavljača, odnosno od davatelja usluga. Obvezuje se najmoprimac regulirati plaćanja usluga iz prethodnog stavka osobno s dobavljačima, dostavom ovog Ugovora. U slučaju da u stanu postoji kontrolno brojilo za očitanje utrška električne i toplinske energije, plina i vode, najmoprimac je dužan jednom mjesečno o utrošku obavijestiti najmodavca. U slučaju da u stanu ne postoji kontrolno brojilo za očitanje, utrošak električne i toplinske energije, plina i vode obračunavati će se po članu obiteljskog domaćinstva sukladno Odluci o preračunu električne i toplinske energije, plina i voda od su -potrošača. Kod preračuna troškova iz prethodnog stavka, rok plaćanje je 15 dana od datuma primitka računa. Članak 4. Najmoprimac je dužan plaćati ugovorenu najamninu i ostale troškove vezano za korištenje nekretnine iz članka 1. ovog Ugovora od dana sklapanja ovog Ugovora. Članak 5. Najmoprimac može koristiti stan samo za stanovanje, a zajedničke dijelove i uređaje u zgradi te zemljište koje službi za upotrebu zgrade u skladu s njegovom namjenom, najmoprimac ne može dati drugoj osobi stan ili dio stana u podnajam. Najmoprimac je dužan pri korištenju stana postupati pažljivo i čuvati stan i zgradu od oštećenja te pridržavati se kućnog reda. Članak 6. Najmoprimac je dužan omogućiti najmodavcu pregled stana. Najmoprimac ne smije vršiti preinake u stanu i zajedničkim prostorijama i uređajima u zgradi bez prethodno pribavljene suglasnosti najmodavca. Najmoprimac je dužan snositi troškove svih popravaka izazvanih redovnom uporabom stana i korištenjem zajedničkih uređaja. Članak 7. Najmodavac će najmoprimcu otkazati ugovor o najmu stana ako najmoprimaca koristi stan suprotno odredbama Zakona o najmu, Pravilnika i ovog Ugovora o najmu stana, a osobiti: -ako najmoprimac ne koristi stan dulje od 6 mjeseci uzastopce, -ako najmoprimac ne plati ugovorenu najamninu 3 mjeseca uzastopno ili ukupno 3 mjeseca u posljednjih 12 mjeseci, -ako najmoprimac ne podmiruje troškove predviđene ovim Ugovorom, -ako najmoprimac ili drugi korisnici ometaju druge najmoprimce ili korisnike zgrade u mirnom korištenju stanom ili poslovnim prostorom. -ako se tijekom trajanja Ugovora utvrdi da je Najmoprimac prešutio ili dao lažne podatke, a temeljem kojih lažnih podataka je stekao pravo na najam predmetnog stana. Najmodavac može najmoprimcu otkazati ugovor o najmu stana ako najmoprimac ni nakon pisane opomene u roku od 30 dana ne otkloni razloge za otkaz ugovora o najmu sukladno članku 19. stavak 1. Zakona o najmu stanova. Otkazni rok za iseljenje najmoprimca u slučaju prethodnog stavka ovog članka i članka 19. Zakona o najmu stanova je tri mjeseca, a u slučaju iz članka 21. istog Zakona je šest mjeseci. Članak 8. Najmodavac može raskinuti Ugovora o najmu: -ako najmoprimac ili drugi korisnici zajedničkim prostorijama, uređajima i dijelovima zgrade svojom krivnjom nanose štetu koju u roku od 30 dana nisu otklonili.

-ako najmoprimac vrši preinake u stanu, zajedničkim prostorijama i uređajima bez prethodne pisane suglasnosti najmodavca, -ako se najmoprimcu ne može osigurati stan pogodan za stanovanje. Najmodavac raskida ugovora o najmu stana u pisanom obliku, s obrazloženjem i rokom iseljenja iz stana koji ne može biti kraći od 15 dana članak 9. Najmoprimac je dužan vratiti najmodavcu stan iz članka 1. ovog Ugovora prazan od osoba i stvari u slučaju: -ako najmodavac ili član njegova obiteljskog domaćinstva stekne vlasništvo kuće ili stana, -ako najmoprimcu ili članovima njegova obiteljskog domaćinstva bude dodijeljen kredit za kupnju kuće ili stana, -ako najmoprimac ili član njegova obiteljskog domaćinstva postane najmoprimac ili suvlasnik na drugom odgovarajućem stan sukladno članku 8. Pravilnika. Članak 10. Najmoprimac odgovara po općim propisima za štetu koju on ili korisnici stana prouzroče u stanu i na zajedničkim dijelovima i uređajima zgade. Članak 11. Ovaj se Ugovora sklapa na neodređeno vrijeme, a stupa na snagu danom potpisivanja. U slučaju da najmodavac namjerava prodati predmetni stan dužan je preporučanim pismom taj stan prvo ponuditi na prodaju najmodavcu i priopćiti mu cijenu i uvjete prodaje. Ako najmodavac u roku od 30 dana od dana kada je primio ponudu ne izjavi da ponudu prihvaća, najmodavac ima pravo otkazati ugovor o najmu stana uz otkazni rok u naredna 3 mjeseca, te stan prodati drugoj osobi. Članak 12. Ugovorne strane su suglasne da će sve eventualne sporove iz ovog Ugovora rješavati sporazumno, a ukoliko to nije moguće, za rješavanje sporova nadležan je stvarno nadležni sud prema mjestu u kojem se stan nalazi. Članak 13. najmodavac predaje, a najmoprimac preuzima stan u viđenom stanju i odriče se prava pobijanja ovog ugovora iz razloga bilo kakvih nedostataka u stanu. Najmoprimac preuzima obavezu od najmodavca koju ovaj ima po članku 13. Zakona o najmu stanova. Tako se najmoprimac obavezuje održavat stan u stanju pogodnom za stanovanje i jedno se neopozivo odriče prava tražiti bilo kakvo građevinsko, komunalno ili bilo koje drugo vrsno održavanje stana od strana najmodavca. Članak 14. U znak suglasnosti i preuzimanja svih prava i obveza iz ovog ugovora ugovorne strane isti vlastoručno potpisuju. Najmodavac: Najmoprimac: HŽ infrastruktura d.o.o. Tomislav Žunić"

III.Nalaže se tuženiku-protutužitelju da u roku 15 dana naknadi tužitelju- protutuženiku parnični trošak u iznosu od 132,72 EUR (slovima: stotinu trideset dva eura sedamdeset dva centa).“

2. Protiv citirane presude žalbu je podnio tuženik-protutužitelj i to iz žalbenih razloga bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava s prijedlogom da ovaj sud pobijanu presudu preinači sukladno žalbenim razlozima na način da tužbeni zahtjev odbije kao neosnovan ili ukinuti i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovno suđenje. Potražuje trošak žalbenog postupka specificiran kao u žalbi.

3. Na žalbu nije odgovoreno.

4. Žalba tuženika-protutužitelja je djelomično osnovana.

Razlozi u odnosu na žalbu protiv t. II. izreke (protutužbeni zahtjev):

5. Ispitujući pobijanu presudu po službenoj dužnosti temeljem odredbe čl. 365. st. 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, 146/25- dalje: ZPP), ovaj sud je utvrdio da sud prvog stupnja nije počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti te da nije pogrešno primijenio materijalno pravo u odnosu na t. II. izreke.

6. Nadalje, pobijana presuda u tom dijelu je sastavljena sukladno odredbi čl. 338. ZPP, izreka je jasna i razumljiva, ne proturječi sama sebi niti razlozima presude, navedeni su razlozi o svim odlučnim činjenicama koji nisu nejasni niti proturječe izvedenim dokazima tako da je istu, suprotno žalbenim navodima tuženika - protutužitelja moguće ispitati i nije počinjena posebno istaknuta bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP, na koju posebno ukazuje tuženik-protutuženik.

7. Razmatranjem predmetnog spisa razvidno je da su stranke tijekom postupka bile zastupane po punomoćnicima i to tuženik-protutužitelj po odvjetniku te je bio u mogućnosti pratiti postupak i sudjelovati u njemu kao i poduzimati sve zakonom predviđene postupovne radnje.

8. U odnosu na žalbene tvrdnje o nezakonitosti prvostupanjske odluke iz razloga što nisu prihvaćeni svi dokazni prijedlozi tuženika uočava se da je sud prvog stupnja, postupajući u skladu sa odredbom čl. 8. ZPP, na temelju odgovarajuće ocjene rezultata dokaznog postupka odlučio koje će činjenice uzeti kao dokazane i o tome dao utemeljene razloge koje prihvaća i ovaj sud. Stoga tuženik-protutužitelj u postupku pred sudom prvog stupnja nije doveden u nejednak položaj u odnosu na tužitelja protutuženika.

9. Slijedom navedenog se kao neosnovani otklanjaju žalbeni prigovori o povredi prava na pravično suđenje iz čl. 29. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj: 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10, 05/14 – dalje: Ustav) kao i žalbeni prigovor o povredi prava iz čl. 6. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda („Narodne novine - Međunarodni ugovori“, broj: 18/97, 6/99,14/02, 13/03, 9/05, 1/06, 2/10 i 13/17 – dalje: Konvencija).

10. Činjenično stanje je u potpunosti i pravilno utvrđeno, a svi izvedeni dokazi su ocijenjeni savjesno i brižljivo, sukladno odredbi čl. 8. ZPP.

11. Predmet protutužbenog zahtjeva je zahtjev tuženika-protutužitelja za donošenje presude kojom se nadomješta ugovor o najmu sa slobodno ugovorenom najamninom, predmet kojeg ugovora je sporni stan te zahtjev za naknadu troškova parničnog postupka.

12. U postupku pred sudom prvog stupnja su utvrđene sljedeće odlučne činjenice:

- da je predmet spora stan koji se nalazi u zgradi sagrađenoj na čest. zgr. [katastarska čestica], željeznička zgrada, površine 528 m[2] , ZU 9387 K. O. [katastarska općina],

- da je u zemljišnim knjigama navedena nekretnina upisana kao Općenarodna imovina, a kao nositelj prava korištenja upisane su Hrvatske željeznice,

- da je predmetna nekretnina u katastru nekretnina označena kao kat.čest.z.[katastarska čestica], zgrada, [adresa], površine 528 m[2] , K. O. [katastarska općina], a kao ovlaštenik upisane u HŽ-Hrvatske željeznice za cijelo,

- da je tužitelj-protutuženik jedan od pravnih slijednika HŽ -Hrvatskih željeznica,

- da se Planom podjele trgovačkog društva HŽ- Hrvatske željeznice d.o.o. od 12. travnja 2006., navedeno trgovačko društvo podijelilo na četiri nova trgovačka društva i to HŽ-Infrastruktura d.o.o., HŽ-Putnički prijevoz d.o.o., HŽ-Cargo d.o.o. i HŽ-Vuča vlakova d.o.o.,

- da je tužitelju-protutuženiku Planom podjele imovine, prava i obveza HŽ-Hrvatskih željeznica d.o.o. pripala imovina koja predstavlja stambene zgrade i stanove,

- da je djed tuženika-protutužitelja ĐŽ bio zaposlenik prednika tužitelja - protutuženika HŽ-Hrvatskih željeznica d.o.o., te da mu je poslodavac odobrio stanovanje u spornom stanu,

- da je ĐŽ preminuo **.**.2016., a temeljem rješenja o nasljeđivanju, istog su naslijedili supruga TŽ, sin SŽ, te kćeri ZŽ i KŽ,

- da je sada pok. ĐŽ pokrenuo 7. listopada 2016. parnični postupak poslovni broj Ps-141/2016 kao tužitelj, protiv tuženika HŽ Hrvatske infrastrukture d.o.o., radi donošenja presude kojom se zamjenjuje ugovor o najmu predmetnog stana kao zaštićenom najmoprimcu, koji postupak još uvijek nije pravomoćno okončan,

- da je pok. ĐŽ kao najmoprimac sklopio s prednikom tužitelja -protutuženika HŽ-Hrvatske željeznice d.o.o. kao najmodavcem Ugovor o najmu predmetnog stana sa slobodnom ugovorenom najamninom dana 16. prosinca 2003., uz plaćanje ugovorene najamnine u iznosu od 91,57 kn, u kojem ugovoru je kao član domaćinstva navedena supruga najmoprimca TŽ,

- da je sada pok. TŽ, baka tuženika, kao najmoprimac sklopila s tužiteljem - protutuženikom kao najmodavcem Ugovor o najmu predmetnog stana s slobodnom ugovorenom najamninom dana 19. lipnja 2018., uz plaćanje ugovorene najamnine u iznosu od 243,01 kn, s tim da u navedenom ugovoru nisu navedeni članovi domaćinstva koji će s pok. TŽ koristiti navedeni stan,

- da je tuženik-protutužitelj u posjedu navedenog stana,

- da se u lipnju 2024. tuženik-protutužitelj obratio tužitelju-protutuženiku sa zamolbom za sklapanje novog ugovora o najmu stana sa slobodno ugovorenom najamninom u kojem će tuženik-protutužitelj biti naveden kao najmoprimac, a njegova teta KŽ kao član domaćinstva,

- da je dopisom od 19. lipnja 2024. tužitelj-protutuženik odbio prijedlog tuženika- protutužitelja za sklapanjem novog ugovora o najmu sa slobodno ugovorenom najamninom pozivom na čl. 24. st. 2. Zakona o najmu stanova, navodeći da tuženik - protutužitelj nije bio naveden kao član domaćinstva pok. bake TŽ, niti ulazi u krug osoba za koje je zakonom propisano da na njih mogu prijeći prava i obveze iz ugovora o najmu,

- da tuženik-protutužitelj nije naslijedio svog djeda pok. ĐŽ, niti je u spis dostavljena dokumentacija iz koje bi proizlazilo da bi tuženik-protutužitelj bio naveden kao član domaćinstva svog djeda ili bake.

13. Na temelju prethodno utvrđenog činjeničnog stanja, sud prvog stupnja je pravilno zaključio da tuženik-protutužitelj posjeduje predmetni stan bez ikakve pravne osnove jer nije dokazao da bi imao pravo koje bi ga ovlastilo da stan posjeduje sukladno čl. 163. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ , broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17 – dalje: ZV), slijedom čega je pravilno odbijen kao neosnovan protutužbeni zahtjev tuženika-protutužitelja kojim traži sklapanje ugovora o najmu stana sa slobodno ugovorenom najamninom.

14. Naime, tuženik-protutužitelj kao unuk posljednjeg najmoprimca TŽ ne spada u krug osoba iz čl. 24. st. 2. Zakona o najmu stanova („Narodne novine“, broj: 91/96, 48/98, 66/98, 22/06, 68/18, 105/20 i 36/24) na koje mogu prijeći prava i obveze iz ugovora o najmu.

15. U konkretnoj situaciji tužitelj-protutuženik kao vlasnik stana može slobodno odlučivati da li će i s kim sklopiti ugovor o najmu spornog stana te ne postoji nikakva zakonska ili ugovorna odredba koja bi ga obvezivala da to učini upravo s tuženikom - protutužiteljem.

16. Pravilno je odbijen prijedlog tuženika-protutužitelja za određivanjem prekida postupka do pravomoćnog okončanja predmeta suda prvog stupnja posl. br. Ps- 46/2024 jer tuženik-protutužitelj nije stranka u navedenom postupku , zatim tuženik- protutužitelj nije proglašen nasljednikom svog djeda ĐŽ niti je u tom predmetu pozvan na preuzimanje parničnog postupka kao njegov pravni sljednik, slijedom čega odluka u tom postupku ne predstavlja prethodno pitanje za donošenje meritorne odluke u ovom sporu.

17. U odnosu na istaknuti prigovor pomanjkanja aktivne legitimacije valja kazati kako je sud prvog stupnja pravilno isti ocijenio neosnovanim jer je nekretnina oznake čest. zgr. [katastarska čestica], željeznička zgrada K. O. [katastarska općina], u zemljišnoj knjizi upisana kao Općenarodna imovina, a kao nositelj prava korištenja upisan je prednik tužitelja - protutuženika Hrvatske željeznice Zagreb, dok je u posjedovnom listu kao ovlaštenik

-posjednik predmetne nekretnine koja nosi kat. oznaku čest. zem. [katastarska čestica], zgrada, K. O. [katastarska općina], upisan prednik tužitelja-protutuženik HŽ- Hrvatske željeznice u cijelosti.

18. Nadalje, na temelju Plana podjele trgovačkog društva HŽ Hrvatske željeznice d.o.o. sve stambene zgrade i stanovi preneseni su novom društvu HŽ -Infrastruktura d.o.o., ovdje tužitelju-protutuženiku, pa kako je odredbom čl. 362. st. 1. ZV propisano da se vlasnikom nekretnine u društvenom vlasništvu smatra osoba koja je u zemljišnim knjigama upisana kao nositelj prava korištenja, tužitelj-protutuženik se ima smatrati vlasnikom predmetne zgrade u kojoj se nalazi sporni stan.

19. U odnosu na istaknuti prigovor retencije valja odgovoriti kako tuženik-protutužitelj nije postavio zahtjev za naknadu ulaganja, niti je isti precizno označio pa se ne može pozivati na isto kao osnovu za retenciju, odnosno zadržavanje nekretnine u posjedu iz tog razloga. Radi toga nisu odlučni navodi žalbe o tome da li je tuženik- protutužitelj, odnosno njegov prednik ulagao u nekretnini ili ne.

20. Slijedom navedenog je valjalo na temelju odredbe čl. 368. st. 1. ZPP odlučiti kao u izreci ove presude.

21. O žalbi protiv t. I. i III. izreke (u odnosu na tužbeni zahtjev za iseljenje i troškove postupka):

22. U odnosu na pobijanu t. I. izreke kojom tužitelj-protutuženik zahtijeva iseljenje tuženika-protutužitelja iz stana anagrafske oznake [adresa], koji se nalazi u prizemlju stambenog objekta izgrađenog na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], zk oznake č. zgr. [katastarska čestica], Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], površine od 32,61 m[2] , valja navesti kako je tuženik-protutužitelj već u prvostupanjskom postupku naveo kako u predmetnom stanu živi od rođenja te nakon smrti bake plaća stanarinu i režijske troškove, koji navodi bi sadržajno predstavljali prigovor prava na dom, a koji prigovor izričito ističe u žalbi, o čemu su u obrazloženju izostali razlozi, a radi se o odlučnoj činjenici o kojoj zavisi pravilna i zakonita odluka o tužbenom zahtjevu.

23. Naime, pravo na dom, ne podrazumijeva samo pravo na stanovanje nego podrazumijeva i obveze, a to prije svega obveze plaćanja režija koje terete stan, a što tuženik-protutužitelj i čini. Stoga je u konkretnoj situaciji, po mišljenju ovog suda, potrebno ocijeniti da li bi se tužitelju-protutuženiku nametao prekomjeran teret da u stanu ostanu osoba koja ga bespravno koristi.

24. Odredbom članka 8. Konvencije određeno je u stavku 1. da svatko ima pravo na poštovanje svoga privatnog i obiteljskog života, doma i dopisivanja. Nadalje, odredbom članka 34. stavak 1. Ustava propisano je pravo na nepovredivost doma kao jedno od temeljnih ljudskih prava i sloboda.

25. Zaštita prava na dom nije apsolutna i ograničenje tog prava mora zadovoljiti određene kriterije, materijalnopravne i procesnopravne, sadržane u tzv. testu razmjernosti, obzirom da na strani suprotstavljenoj prigovoru – tužitelju-protutuženiku postoji njegov interes iz osnove prava vlasništva zaštićenog Ustavom (članak 48. Ustava), pri čemu je na onome koji je istakao prigovor prava na dom – tuženiku- protutužitelju teret dokazivanja da se navedena odluka tiče njegovog doma i da je došlo do miješanja u njegovo pravo na dom, dok je u odnosu na pitanja je li miješanje usmjereno na postizanje legitimnog cilja i je li prisilno iseljenje nužno u demokratskom društvu, teret dokaza na tužitelju-protutuženiku (tako i u Zaključku sa sastanka predsjednika Građanskog odjela VSRH s predsjednicima građanskih odjela županijskih sudova Republike Hrvatske od dana 16. i 17. rujna 2015.).

26. Zbog toga je ovaj sud prihvatio žalbu tuženika-protutužitelja i djelomično ukinuo pobijanu presudu u t. I. izreke te predmet vratio istom sudu prvog stupnja na ponovno suđenje na temelju odredbe čl. 369. st. 1. ZPP te odlučio kao u t. I izreke ovog rješenja.

27. U ponovljenom suđenju će sud prvog stupnja provesti tzv. test razmjernosti u okviru kojeg će ispitati:

- radi li se o pravu koje spada pod doseg čl. 8. Konvencije, odnosno može li se sporna nekretnina smatrati domom tuženika-protutužitelja pri čemu je potrebno voditi računa o tome da je „dom“ činjenični pojam koji, prema praksi Europskog suda za ljudska pravu, čine prostorije s kojima je pojedinac ostvario dovoljno jaku, stvarnu i trajnu (kontinuiranu) vezu,

- dolazi li iseljenjem tuženika-protutužitelja do miješanja u žaliteljevo pravo na dom,

- je li to miješanje u skladu sa zakonom,

- je li to miješanje u skladu s nekim od legitimnih ciljeva navedenih u čl. 8. st. 2. Konvencije,

- je li to miješanje razmjerno i nužno u demokratskom društvu.

28. Pritom je na tuženiku-protutužitelju teret dokaza da se radi o njegovom domu i da bi iseljenjem došlo do miješanja u njegovo pravo na dom, dok je u odnosu na pitanja je li miješanje usmjereno na postizanje legitimnog cilja i je li isto nužno u demokratskom društvu, teret dokaza na tužitelju-protutuženiku (isto proizlazi i iz zaključka broj 1. sa sastanka predsjednika Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske s predsjednicima građanskih odjela županijskih sudova RH održanog 16. i 17. rujna 2015.).

29. Budući odluka o troškovima parničnog postupka zavisi od konačnog uspjeha stranaka u sporu, valjalo je posljedično ukinuti i pobijanu t. III. izreke.

30. Odluka o trošku žalbenog postupka se temelji na odredbi čl. 166. st. 3. ZPP, slijedom čega je odlučeno kao u t. II izreke ovog rješenja.

U Zagrebu 28. travnja 2026.

Predsjednica vijeća

Gordana Bošković Majerović