Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž-3798/2024-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Jadranke Travaš predsjednice vijeća, Ksenije Grgić sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća i Gordane Držaić članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja SM, OIB [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], vlasnika ugostiteljskog objekta [obrt], [adresa], zastupanog po punomoćniku Nikoli Sabljaru, odvjetniku u Rijeci, protiv tuženika TM, OIB [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupanom po punomoćniku Dušanu Trifunoviću, odvjetniku u Rijeci, radi naknade štete, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog suda u Rijeci, Stalna služba u Opatiji poslovni broj P-69/2022-23 od 26. travnja 2024., u sjednici vijeća održanoj dana 28. travnja 2026.,

r i j e š i o  j e

I. Ukida se presuda Općinskog suda u Rijeci, Stalna služba u Opatiji poslovni broj P-69/2022-23 od 26. travnja 2024., i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

II. Odluka o troškovima postupka ostavlja se za konačnu odluku.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom odbijen je tužbeni zahtjev tužitelja kojim da mu tuženik s osnova imovinske štete isplati iznos od 18.288,89 EUR sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 14. veljače 2022. do isplate , a s osnova neimovinske štete iznos od 1.327,23 EUR sa zakonskim zateznim kamatama tekućom od presuđenja do isplate (toč. I. izreke). Naloženo je tužitelju naknaditi tuženiku parnični trošak u iznosu od 5.000,00 EUR (toč. II. izreke).

2. Protiv prvostupanjske presude žalbu je podnio tužitelj iz svih žalbenih navoda propisanih odredbom čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine," broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/19, 80/22 i 155/23 - dalje: ZPP) uz prijedlog da se presuda ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje, uz naknadu troškova žalbe.

3. Žalba je osnovana.

4. Predmet spora je zahtjev tužitelja za naknadu imovinske i neimovinske štete upravljen prema tuženiku.

5. Osnovanost svoga zahtjeva tužitelj temelji na tvrdnji da je tuženik 2. rujna 2021. ispred ulaza u njegov ugostiteljski objekt „[obrt]“ u [adresa] parkirao svoje vozilo i time ga onemogućio u obavljanju ugostiteljske djelatnosti u tom prostoru do 26. rujna 2021., kada je vozilo uklonjeno od strane komunalnih redara, te da mu je takvim postupanjem tužitelja nepovratno narušen ugled i dobro ime njegova ugostiteljskog objekta

6. Iz utvrđenja prvostupanjskog suda i stanja spisa proizlazi:

- da se tužitelj temeljem Ugovora o zakupu zaključenog s Gradom Opatijom nalazi u dugogodišnjem zakupu poslovnog prostora u [adresa], u kojemu posluje njegov ugostiteljski obrt „Elita“;

- da je tuženik vlasnik stana u istoj stambenoj zgradi i da je 2.9.2021. parkirao svoje vozilo na terasi koju koristi tužiteljev ugostiteljski obrt, te da je vozilo uklonjeno po nalogu komunalnog redara 26.9.2021.;

- da je pravomoćnom presudom Općinskog suda u Opatiji, poslovni broj P-4110/15, koja je preinačena presudom Županijskog suda u Rijeci, poslovni broj Gž-2821/2015- 2 od 12.7.2017., i potvrđena presudom Vrhovnog suda Republike Hrvatske, poslovni broj Rev-42/2018-2 od 14.2.2023., tuženiku ŠM (ovdje tužitelju) zabranjeno uznemiravati tužitelja DM (ovdje tuženika) u izvršavanju njegovih suvlasničkih prava na terasi ispred [obrt]“ u [adresa]. 156, te mu je zabranjeno postavljanje stolova na toj terasi kojom zatvara prolaz ispred kuće u kojoj se nalazi stan tuženika i daljnji prolaz preko terase i naloženo da ukloni postavljene stolove s terase i omogući tuženiku nesmetan prolaz u zgradu i po okućnici;

- da iz suglasnih iskaza svjedoka IM, VM i ĐM, proizlazi da je tuženik 2.9.2021. parkirao svoje vozilo na terasi i to oko jedan metar dalje od ulaznih vrata, kao što se to vidi na fotografiji od 2.9.2021. na listu 48 spisa i da se u ugostiteljski objekt tužitelja moglo nesmetano ulaziti;

- da iz izvješća o postupanju Policijske postaje Opatija od 7 .11.2023. (list 99 spisa) proizlazi da su djelatnici te postaje 2.9.2021. u 11,14 sati intervenirali na adresi [adresa], u [adresa], na poziv supruge tužitelja ČM, jer je susjed DM dovezao i parkirao svoj osobni automobil Fiat Punto, reg. oznaka [registarska oznaka] na ulazu u restoran „[obrt]“, koje vozilo je tuženik po naredbi policijskog službenika pomaknuo nekoliko metara dalje od ulaznih vrata restorana;

- da iz fotografije na listu 48 spisa sačinjene 2.9.2021. u 13,39 sati proizlazi da je vozilo tuženika parkirano na terasi i da se može ući u restoran tužitelja.

7. Na temelju tako utvrđenih činjenica prvostupanjski sud je odbio tužbeni zahtjev tužitelja kao neosnovan ocijenivši da ne postoji odgovornost tuženika u smislu odredbe čl. 1045. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“, 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22., 156/22. i 155/23 – dalje: ZOO), jer tužitelj prema pravomoćnoj presudi Županijskog suda u Rijeci, poslovni broj Gž-2821/205-2 od 12.7.2017. nije niti mogao koristiti terasu za poslovanje svoga ugostiteljskog objekta, a tuženik je mogao parkirati svoje vozilo na terasi na način da ne sprječava ulazak tužitelja, zaposlenika i gostiju u ugostiteljski objekt.

8. Donošenjem pobijane presude ostvaren je žalbeni razlog bitne povrede odredba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP na koju u žalbi određeno ukazuje tužitelj, jer su razlozi presude proturječni i nejasni, te presudu nije moguće ispitati. Naime, prvostupanjski sud u obrazloženju presude prvo navodi da je tuženik eventualno odgovoran samo za onu štetu koja je tužitelju nastala dana 2.9.2021. do trenutka kada je tuženik po naredbi policijskog službenika odmaknuo svoje vozilo na terasi s ulaza u ugostiteljski objekt na način da se može nesmetano ući u lokal, a potom izrekom odbija tužbeni zahtjev uz obrazloženje da tuženik nije prouzročio tužitelju štetu i da za istu nije odgovoran u smislu odredbe čl. 1045. ZOO.

9. Prema odredbi čl. 1045. ZOO tko drugome prouzroči štetu, dužan ju je naknaditi, ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje.

10. Sud prvog stupnja u postupku je propustio utvrditi je li tužiteljev ugostiteljski objekt u utuženom razdoblju od 2.9. do 26.9.2021. radio i je li mogao nesmetano raditi nakon što je tuženik 2.9.2021. pakirao svoje vozilo na terasi ispred samog ulaza u tužiteljev ugostiteljski objekt, te ima li u toj radnji tuženika protupravnost i postoji li njegova odgovornost za štetu.

11. Pritom je neprihvatljiv zaključak prvostupanjskog suda „da pitanje je li položaj vozila tuženika nakon 2.9.2021. predstavlja smetnju za poslovanje tužiteljeva ugostiteljskog objekta nije predmet ovoga postupka“, kraj činjenice da tužitelj osnovanost svoga zahtjeva upravo i temelji na činjeničnim navodima tužbe da ga je tuženik 2.9.2021. parkiranjem svoga vozila reg. oznaka [registarska oznaka] na terasi pred samim ulaznim vratima u njegov ugostiteljski objekt onemogućio u obavljanju ugostiteljske djelatnosti sve do 26.9.2021., kada su vozilo prisilno uklonili komunalni redari Grada Opatije, te da zbog toga u utuženom razdoblju od 25 dana njegov ugostiteljski objekt nije mogao raditi i ostvarivati dobit. Osim toga, tužitelj tužbeni zahtjevom potražuje i naknadu neimovinske štete zbog povrede prava na ugled i dobro ime njegova ugostiteljskog objekta zbog namjernog, ponovljenog i učestalog identičnog postupanja tuženika, koji svojim namjernim ustrajnim šikaniranjem i maltretiranjem tužitelja želi postići da tužitelj zatvori svoj ugostiteljski objekt koji godinama vrlo uspješno posluje, o čemu pobijana presuda nema baš nikakve razloge.

12. Konačno, ne može se prihvatiti niti zaključak prvostupanjskog suda da je tuženik prema pravomoćnoj presudi Županijskog suda u Rijeci, poslovni broj Gž-2821/205-2 od 12.7.2017., mogao parkirati svoje vozilo na terasi, jer to ne proizlazi iz izreke navedene presude (list 70 spisa).

13. Kako prednje navedeni nedostaci i proturječnosti onemogućuju da se ispita pravilnost i zakonitost pobijane presude valjalo je temeljem odredbe čl. 369. st. 1. i 370. ZPP ukinuti prvostupanjsku presudu i predmet vratiti sudu prvog stupanja na ponovno suđenje. S tim u vezi ukinuta je i odluka o troškovima postupka sadržana u toč. II. izreke, jer ona zavisi o konačnom uspjehu stranaka u parnici.

14. U ponovljenom postupku prvostupanjski sud otklonit će bitnu povredu odredaba parničnog postupka na koju mu je ukazano ovim rješenjem, te će upotpuniti činjenično stanje i utvrditi je li tužiteljev ugostiteljski objekt u utuženom razdoblju od 2.9.2021. do 26.9.2021. poslovao i mogao poslovati nakon što je tuženik 2.9.2021. parkirao svoje vozilo pravo na samom ulazu u ugostiteljski objekt tužitelja, a zatim je istoga dana po nalogu policije pomaknut malo dalje od samih ulaznih vrata ugostiteljskog objekta, te od kakvog je značenja da tuženik nije uklonio svoje vozilo s terase dobrovoljno, već je vozilo uklonjeno 26.9.2021. po nalogu komunalnog redara i ima li u postupanju tuženika protupravnosti. Ujedno će utvrditi da li je zbog učestalih namjernih postupanja tuženika na identičan način, došlo do povrede prava osobnosti tužitelja kao ugostitelja na ugled i dobro ime njegova ugostiteljskog objekta. Nakon što utvrdi sve odlučne činjenice, prvostupanjski sud će pravilnom primjenom materijalnog prava ponovno odlučiti o tužbenom zahtjevu tužitelja, dajući za svoja utvrđenja jasne i valjane razloge.

15. Novom odlukom o glavnoj stvari prvostupanjski sud će odlučiti i o troškovima postupka (čl. 166. st. 3. ZPP).

U Zagrebu, 28. travnja 2026.

Predsjednica vijeća:

Jadranka Travaš