REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-1827/2026-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Slavka Pavkovića člana vijeća i suca izvjestitelja, Damira Kontreca člana vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i Josipa Turkalja člana vijeća, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja Stečajna masa iza Credo banke d.d. u stečaju, iz Splita, Pupačićeva 1, OIB 59871102045, zastupanog po stečajnoj upraviteljici Ankici Čenić iz Splita, protiv ovršenika ZH, iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Dariju Čajo, odvjetniku u Kaštel Kambelovcu, radi ovrhe na nekretninama, odlučujući o prijedlogu ovršenika za dopuštenje revizije protiv rješenja Županijskog suda u Šibeniku poslovni broj Gž Ovr-291/2025-2 od 10. prosinca 2025. kojim je potvrđeno rješenje Općinskog suda u Splitu poslovni broj Ovr-590/2023 od 20. veljače 2025., u sjednici održanoj 28. travnja 2026.,
r i j e š i o j e:
I. U odnosu na pravna pitanja navedena pod rednim brojem 1., 2., 3., 4., 5., 6., 8., 9. i 10., prijedlog za dopuštenje revizije se odbija.
II. U odnosu na pravno pitanje navedeno pod rednim brojem 7. te u odnosu na povredu temeljnog ljudskog prava, prijedlog za dopuštenje revizije se odbacuje.
Obrazloženje
1. Protiv rješenja Županijskog suda u Šibeniku poslovni broj Gž Ovr-291/2025-2 od 10. prosinca 2025. kojim je potvrđeno rješenje Općinskog suda u Splitu poslovni broj Ovr- 590/2023 od 20. veljače 2025. ovršenik je podnio prijedlog za dopuštenje revizije u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11- pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 , 155/23 i 146/25 - dalje: ZPP) naznačivši sljedeća pravna pitanja za koje smatra da su važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni te za razvoj prava kroz sudsku praksu:
„1. Je li ostvarena bitna povreda odredaba ovršnog postupka kada sud ne usvoji prijedlog ovršenika da se o njegovu trošku izvrši revalorizacija vrijednosti predmeta ovrhe u situaciji kada je procjena vrijednosti nekretnina koje su predmetom ovrhe izvršena tri i pol godine prije dražbenog ročišta, a po kojoj je procjeni donesen zaključak suda o utvrđenju vrijednosti nekretnina i njihovoj prodaji na javnoj dražbi? 2. Je li ostvarena bitna povreda odredaba ovršnog postupka kada sud na dražbeno ročište nije pozvao ovlaštenike prava prvokupa koji su kao takvi upisani u zemljišnim knjigama na nekretninama koje su predmetom ovrhe, a niti ih je naknadno posebno pozvao o tome da se očituju je li kupuju predmete ovrhe za iznos kupovnine postignute na dražbenom ročištu, i je li time ovlaštenicima upisanih prava prvokupa povrijeđeno pravo na pristup sudu i raspravljanje pred sudom?
3. Je li zakonito postupanje ovršnog suda kada donosi rješenje o dosudi najpovoljnijem ponuđaču na održanoj javnoj dražbi pred sudom, a da prethodno tome nije pozvao ovlaštenike prava prvokupa da se očituju kupuju li iste te nekretnine uz iste uvjete pri tome donoseći rješenje o dosudi istog dana kada je dražbeno ročište i održano?
4. Jesu li ovršeniku time što sud nije usvojio njegov prijedlog da se o njegovu trošku izvrši revalorizacija vrijednosti predmeta ovrhe u situaciji kada je procjena vrijednosti nekretnina koje su predmetom ovrhe izvršena tri i pol godine prije dražbenog ročišta, a po kojoj je procjeni donesen zaključak suda o utvrđenju vrijednosti nekretnina i njihovoj prodaji na javnoj dražbi te time što sud nije pozvao ovlaštnike prava prvokupa sudjelovati na javnoj dražbi niti ih je naknadno pozvao da se očituju kupuju li predmete ovrhe pod istim uvjetima postignutim na dražbenom ročištu uz donošenje rješenja o dosudi istog dana kada je ročište javne dražbe i održano povrijeđena ustavna prava na pravično suđenje, koje je zajamčeno čl. 29. st. 1. Ustava RH; te s tom povredom u vezi - povreda i članka 6. stavak 1. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda?
5. Je li sud pred kojim se vodi ovršni postupak dužan obavijestiti ovlaštenika prava prvokupa o održavanju dražbenog ročišta/dražbi ili je to dužan učiniti ovršenik/davatelj prava prvokupa?
6. Je li sud pred kojim se vodi ovršni postupak ovlašten provesti dražbeno ročište bez da je utvrdio da na nekretninama koje su predmetom ovrhe postoje upisana prava prvokupa?
7. Je li Županijski sud koji odlučuje o žalbi ovršenika na Rješenje o dosudi ovlašten odlučiti i o žalbama ovlaštenika prava prvokupa jednim, zajedničkim Rješenjem ili je dužan o tim žalbama odlučiti odvojeno?
8. Jesu li imatelji prava prvokupa stranke u postupku od trenutka kada steknu pravo prvokupa?
9. Je li povrijeđeno pravo na pravično suđenje ovršeniku kada sud nije pozvao imatelje prava prvokupa na dražbeno ročište?
10. Je li povrijeđeno pravo na pristup sudu kada sud nije pozvao ovlaštenike prava prvokupa na ročište?“.
1.1. Predmetni prijedlog za dopuštenje revizije ovršenik je podnio i u smislu odredbe čl. 385.a st. 2. ZPP smatrajući da mu je u postupku pred nižestupanjskim sudovima povrijeđeno temeljno ljudsko pravo i to pravo na pravično, odnosno pravo na pošteno suđenje.
1.2. Odgovor na prijedlog za dopuštenje revizije nije podnesen.
2. Postupajući sukladno odredbama čl. 385.a i čl. 387. ZPP u vezi s odredbom čl. 21. st. 1. Ovršnog zakona („Narodne novine“, broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17 i 131/20 - dalje: OZ) ovaj revizijski sud ocijenio je sljedeće.
2.1. Pravno pitanje navedeno pod rednim brojem 1. nije važno za odluku u ovom sporu. Ovo stoga što je zasnovano na pretpostavki koja je suprotna stanju onoga što je dostavljeno ovom revizijskom sudu (čl. 389.b st. 1. ZPP). Naime, iz onoga što je dostavljeno ovom revizijskom sudu nije vidljivo da bi ovršenik podnosio prijedlog da se o njegovom trošku izvrši revalorizacija vrijednosti predmetne nekretnine. Čak štoviše iz obrazloženja pobijanog drugostupanjskog rješenja (toč. 7.) proizlazi da ovršenik nije niti predlagao „drugu procjenu“.
2.2. Pravna pitanja navedena pod rednim brojem 2., 3., 5., 6., 8., 9. i 10. također nisu važna za odluku u ovom sporu. Ovo stoga što se ta pravna pitanja odnose na prava trećih osoba i što je drugostupanjski sud ocijenio da ovršenik nije ovlašten u žalbi isticati prigovore iz prava trećih osoba (toč. 8. obrazloženje). Predmetnim prijedlogom za dopuštenje revizije ovršenik ne problematizira takvo pravno shvaćanje drugostupanjskog suda.
2.3. Niti pravno pitanje navedeno pod rednim brojem 4. nije važno za odluku u ovom postupku. Prvi dio toga pitanja nije važan za odluku u ovom postupku iz razloga navedenih pod toč. 2.1., a drugi dio tog pitanja nije važan u tom smislu iz razloga navedenih u toč. 2.2..
2.4. U odnosu na pravno pitanje navedeno pod rednim brojem 7. ovršenik nije postupio sukladno odredbi čl. 387. st. 2. toč. 3. ZPP jer nije jasno naznačio razloge važnosti toga pravnog pitanja za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni te za razvoj prava kroz sudsku praksu.
2.5. Ovršenik nije učinio vjerojatnim da mu je u postupku pred nižestupanjskim sudovima zbog osobito teških povreda pravila postupka te pogrešne primjene materijalnog prava povrijeđeno temeljno ljudsko pravo zajamčeno Ustavom Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 56/90, 135/97, 08/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10, 05/14 - dalje: Ustav) i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda („Narodne novine - Međunarodni ugovori“, broj 18/97, 6/99, 14/02, 13/03, 9/05, 1/06, 2/10 i 13/17 - dalje: Konvencija) i to pravo na pravično, odnosno pravo na pošteno suđenje.
3. Slijedom navedenog, valjalo je na temelju odredbe čl. 387. st. 1. i odredbe čl. 389.b st. 1. i st. 2. u vezi s odredbom čl. 400. st. 2. ZPP, a sve u vezi s odredbom čl. 21. st. 1. OZ, odlučiti kao pod stavkom I. izreke ovog rješenja, odnosno valjalo je na temelju odredbe čl. 387. st. 1. i odredbe čl. 389.a st. 1., st. 2. i st. 3. u vezi s odredbom čl. 400. st. 2. ZPP, a sve u vezi s odredbom čl. 21. st. 1. OZ, odlučiti kao pod stavkom II. izreke ovog rješenja.
Zagreb, 28. travnja 2026.
Predsjednik vijeća:
dr. sc. Jadranko Jug
